profesije i društvena moć, Beleške od Sociologija

Preuzmite profesije i društvena moć i više Beleške u PDF od Sociologija samo na Docsity!

PROFESIJE I

DRUŠTVENA MOĆ

 Znanje, socijalna stratifikacija i moć  U odredjenim periodima društvenog razvoja osnova sociJalne stratifikacije bila je različita. Razvojna osnova stratifikacije (prema tome i moći pojedinh grupa u društvu) bilo je vlasništvo nad zemljom, vlasništvo nad kapitalom, monopol nad znanjem (Galbraith. 1970). Tako su vlasnici zemlje i vlasnici kapitala,a sada i oni koji fmaju znanje - imali monopol moći I sačinjavali vladajuću klasu u pojedinim društvima. No, ovakva tvrdnja predstavlajua stratikaciju. Naime, u objašnjavanju društava (u ovom slučaju feudalnih i kapltalistlčkfh sistema) mi se služimo pretpostavkama koje su nam jasne koje su već dobile prednost u objašnjavanju društvenog razvoja

 Drugi dio nove vladajuće klase - obrazovani-dolazi socijalnom mobilnošću iz drugih društvenih slojeva i klasa. Promjene koje se zbivaju u kapitalizmu ne znače da je kapltaltstfčka klasa već nestala ili da je Izgubila društvenu moć. Ona se očigledno smanjila u kvantitativnom smislu, ali ne može se reći da je sa smanjenjem njenog broja došlo do koncentracije moći u njenim rukama kao što je to ·predviđala klasična marksistička teorija. Prije bi se reklo da je upravo obratno: sa smanjenjem obima klase dolazi do disperzije moći u društvu. Ta se moć nalazi u rukama obrazovanih (tehnokratije). Ovdje je potrebno naglasitf da u početku vlasntštvo omogućava obrazovanje. Djeca vlasnika se školuju i postaju stručnjaci, all se Istovremeno odredjeni broj obrazovanih regrutuje i Iz nevlasničkih krasa.

 Možemo postaviti generalne pitanje:da li povećana uloga znanja, znači i povećanu ulogu profesija u društvu ili ne? Ako pgledamo savremena društva možemo zapaziti jednu zajedničku tendenc!ju - profesionalizaciju. tj. sve veći broj zanimanja počinje dobijati karakteristike profesija. Drugim riječima - kriteriji profesionalnog ponašanja negdje brže a negdje sporije šire sektore društva i postaju vladajući kriteriji u njima pa se sve više počinju gubiti oštre razlke izmedju profesionalnog i neprofesionalnog sektora.