Preuzmite Putevi, CNS, Anatomija i više Rezime u PDF od Anatomija čoveka samo na Docsity!
Fasciculus longitudinalis medialis (FLM)
Fasciculus Longitudinalis Medialis (FLM) predstavlja najveći asocijacioni put moždanog stabla. Objedinjuje funkciju mnogih jedara moždanog stabla pružajući se od rostralnog dijela mezencefalona do kičmene moždine.
Projekcija:
- Mesencefalon – ventralno od periakveduktne sive mase
- Medula oblongata – središnji deo tegmentuma
- Medula spinalis – prednji snop kičmene moždine (funiculus anterior)
- Završava se u motornim jedrima vratnog dela kičmene moždine.
FLM se sastoji iz tri dela :
- I dio (vestibularni dio) – čine vlakna koja polaze iz Nc. vestibularis medialis, Nc. vestibularis lateralis i Nc. vestibularis inferior. Vlakna ovih jedara odlaze u nc. intersticialis Cajal i nc. Darkschewitsch iste i suprotne strane. Dio vlakana iz vestibularnih jedara se ukršta i odlazi preko FLM-a u jedra n. abducensa i motorne stubove vratnog dela kičmene moždine. Vlakna iz Nc. vestibularis superior odlaze u jedra n. trochlearisa i n. oculomotoriusa iste strane.
- II dio - čine vlakna iz relejnih jedara mezencefalona (nc. intersticialis Cajal i nc.
Darkschewitsch). Njihova vlakna obrazuju fasciculus interstitiospinalis , priključuje
se FLM i odlaze u kaudalni dio moždanog stabla u motorna jedra V, VII, X i XII moždanog živca i u prednje stubove kičmene moždine.
- III dio - vlakana FLM-a međusobno povezuju motorna jedra moždanih živaca i to jedra VI i III; VII i III; III, V i VII sa nucleus ambiguus-om i jedrom XII moždanog živca. Ova veza omogućava koordinirano funkcionisanje pojedinih mišica glave i vrata.
Funkcija: Koordinirani pokreti očiju i glave u vezi sa vestibularnim nadražajima, a obezbjeđuje i orijentaciju u prostoru.
Svi putevi malog mozga djele se na:
■ Asocijacioni putevi - fibrae propriae, su kratki putevi koji povezuju susjedne, ali i udaljene vijuge kore na istoj strani, kao i koru malog mozga sa njegovim jedrama.
■ Komisuralni putevi spajaju kontralateralne strane hemisfere, malobrojni su i slabo razvijeni i prolaze kroz vermis.
■ Projekcioni putevi mogu biti:
■ Aferentni i
■ Eferentni.
Aferentni putevi malog mozga prolaze kroz sva tri kraka malog mozga:
■ Tractus spinocerebellaris posterior,
■ Tractus spinocerebellaris anterior,
■ Tractus cuneocerebellaris,
■ Tractus olivocerebelaris,
■ Fibrae arcuatae externae anteriores,
■ Striae medulares,
■ Tractus vestibulocerebellaris,
■ Tractus reticulocerebellaris,
■ Tractus nucleocerebellaris,
■ Tractus pontocerebellaris,
■ Tractus tectocerebellaris
Eferentni putevi malog mozga:
■ Tractus cerebellorubralis,
■ Tractus cerebellothalamicus,
■ Tractus fastigiobulbaris,
■ Tractus cerebellospinalis
Tractus spinocerebellaris posterior (Flechsig)
Tractus spinocerebellaris dorsalis (Flechsig) je put koji prenosi nesvjesni duboki ( proprioceptivni ) i dijelom površni ( eksteroceptivni ) senzibilitet iz donje polovine trupa i donjih ekstremiteta.
- Neuron I - čine pseudounipolarni neuroni s pinalnih gangliona. Periferni produžetak polazi sa mišićnih vretena, tetiva, zglobnih čahura (proprioceptivni senzibilitet) i iz kože odgovarajućih djelova tijela (eksteroceptivni senzibilitet).
- Neuron II - čini Nc. thoracicus posterior – Clarck, čiji aksoni grade Tractus spinocerebellaris posterior, koji prolazi kroz funiculus posterolateralis kičmene moždine, spoljašnjim dijelom tegmentuma produžene moždine, kroz pedunculus cerebellaris inferior iste strane i završava se u kori malog mozga (cijelim putem je neukršten).
- Neuron III – je umetnuti neuroni koji od kore malog mozga dovodi impulse do ventrolateralne grupe jedara talamusa, a odatle se usmjeravaju u senzitivnu oblast kore velikog mozga.
Veze diencefalona
Jedre međumozga su povezana sa različitim područjima centralnog nervnog sistema:
- Asocijativnim putevima – koji povezuju sive mase međumozga na istoj strani.
- Komisuralnim putevima – koji povezuju sive mase međumozga na kontralateralnoj strani.
- Projekcionim putevima - koji povezuju međumozak sa drugim dijelovima centralnog nervnog sistema.
Projekcioni putevi diencefalona
Projekcioni putevi diencefalona mogu biti:
■ Leminiscus medialis
■ Tractus spinothalamicus
■ Leminiscus lateralis
■ Tractus trigeminothalamicus
■ Eferentni putevi
■ Pedunculi thalami
■ Fasciculus longitudinalis dorsalis – Schutz
■ Tractus tegmentalis centralis
Pedunculi thalami
Vlakna koja povezuju sive mase talamusa sa korom velikog mozga formiraju talamičku radijaciju (radiatio thalamica).
Talamička radijacija formira četri snopa koja posjeduju vlakna koja idu u oba smjera iz kore u talamus i iz talamusa u koru velikog mozga. Snopovi su:
- Pedunculus thalami anterior – povezuju prednje jedre talamusa i nc. medialis dorsalis sa prefrontalnom korom.
- Pedunculus thalami superior – povezuje prednje jedre talamusa sa frontoparijetalnim korteksom.
- Pedunculus thalami inferior – radiatio acutica, povezuje primarni slušni centar sa auditivnim korteksom.
- Pedunculus thalami posterior – radiatio optica, povezuje primarni optički centar i vizuleni korteks.
Fasciculus longitudinalis dorsalis (Schutz)
Ovaj put potiče iz nc. paraventricularis hypothalami i periventricularnog hipotalamičkog područja, a završava se na parasimpatičkim jedrama kapitalnih živaca (III, VII, IX i X).
Najveći dio vlakana Šicovog puta završava u dorzalnoj jedri vagusnog nerva, pa je na taj način diencefalon uključen u kontrolu važnih vegetativnih funkcija.
Putevi velikog mozga
Putevi velikog mozga dijele se na:
■ Asocijacioni putevi:
■ fibre arcuatae,
■ fasciculus longitudinalis superior,
■ fasciculus longitudinalis inferior,
■ fasciculus uncinatus,
■ fasciculus arcuatus,
■ fasciculus cingulum.
Komisuralni putevi:
■ corpus callosum,
■ commissura anterior,
■ commissural fornicis.
Projekcioni putevi:
■ aferentni i
■ eferentni,
a funkcionalno
■ motorni,
■ senzitivni,
■ senzorijelni
Motorni putevi centralnog nervnog sistema
Kortikonuklearni put (tractus corticonuclearis) je direktni motorni put, koji povezuje primarno motorno polje u kori velikog mozga sa motornim jedrima moždanih živaca.
Polazi iz donje trećine gyrus precentralisa (area 4 po Brodmann - u), premotorno polje (area 6 – Brodmann - u) i frontalnog očnog polje (area 8 – Brodmann - u)
Projekcija:
- Prolazi kroz frontalni dio bijele mase velikog mozga (corona radiate)
- Genu capsulae internae i prelazi na ventralni deo moždanog stabla
- Mezencephalon - između tr. corticospinalis-a i tr. frontopontinus-a
- Pons - odvaja se od kortikospinalnog puta
- Rotira dorzalno prema tegmentumu i završava se preko interneurona u motornim jedrima moždanih živaca.
Tractus corticonuclearis
Obostrano se vlakna završavaju u motornim jedrima kranijalnih živaca (samo za donji deo motornog jedra facialisa i motornog jedra hipoglosusa prelaze u cjelini na suprotnu stranu).
Funkcija: Omogućava kortikalnu kontrolu motornih jedara kranijalnih živaca.
Tractus tegmentalis centralis
- Tractus tegmentalis centralis je eferentni put ekstrapiramidalnog motornog sistema koji polazi od subkortikalnih sivih masa (striatum, pallidum).
Projekcija:
- Telencefalon – Subkortikalne sive mase (striatum, pallidum).
- Mesencephalon – Dorzolateralno od ukrštanja gornjih nožica malog mozga.
- Pons i Medula oblongata – intermedijarni deo tegmentuma do donjeg olivarnog jedra.
- Medula Spinalis – Manji deo puta dopire do kičmene moždine.
Tractus tegmentalis centralis se sastoji iz tri dela:
- I Palidoolivarni – iz striatuma i palliduma, vlakna odlaze do nc. Ruber, a od ovog jedra odlaze vlakna do nc. Olivaris inferior
- II Rubroolivarni – iz nc. Ruber (parvocellularis) odlazi tractus rubroolivaris do nc. Olivaris inferior
- III Retikuloolivarni- vlakna koja se pridružuju putu iz retikularnih jedara diencephalona, mesencephalona, ponsa i produžene moždine.
Funkcija: Osnovna funkcija tractus tegmentalis centralis je održavanje mišićnog tonusa, regulacija položaja tijela u miru i kretanju i izvođenje nesvjesnih pokreta.
Senzitivni putevi centralnog nervnog sistema
Senzitivni putevi su ushodni, aferentni putevi koji imaju najmanje tri neurona.
Oni prenose površni i duboki senzibilitet (svjesni i nesvjesni). Prema mjestu receptora koji primaju nadražaje, cjelokupni senzibilitet se dijeli na:
- Eksteroceptivni – svjesni povrni senzibilitet koji može biti:
- Epikritički – osjećaj finog dodira
- Protopatički – grubi, difuzni bol, dodir i temeratura
- Proprioceptivni – svjesni duboki senzibilitet i
- Interoceptivni – nesvjesni duboki senzibilitet.
Senzitivni i/ili senzorijelni impulsi provociraju kao odgovor motornu akciju (pokret). Ti pokreti su svjesni, voljni, i/ili nesvesni (refleksni).
Tractus spinothalamicus – Edinger
Spinotalamički put (tractus spinothalamicus-Edinger) je put koji provodi svjesni, površni, protopatički (grubi, difuzni dodir, bol i temperaturu) senzibilitet trupa i udova.
- Neuron I - Spinalni ganglion čiji periferni produžeci polaze iz receptora za bol, temperaturu, grubi dodir i pritisak, smeštenih u koži trupa i udova. Centralni produžeci – lamina I-V zadnjeg roga kičmene moždine
- Neuron II - Neuroni lamina I-V zadnjeg roga kičmene moždine formiraju tractus spinothalamicus (aksoni neurona II za bol i temperaturu prelaze na suprotnu stranu (commissurae anterior). Aksoni neurona II za grubi dodir i pritisak idu u sastavu tractus spinothalamicus anterior kroz funiculus anterior
- Neuron III - Senzitivna jedra talamusa nc. Ventralis posterolateralis ncc. Posteriores thalami, ncc. Intralaminares kroz pedunculus thalami superior u primarno somatosenzorno polje (gyrus postcentralis) i zadnja trećina lobulus paracentralis-a (area 3,1,2)
Leminiscus medialis
Sistem medijalnog lemniskusa obuhvata puteve koji sprovode svjesni površni, epikritički (osjećaj finog dodira) i svesni duboki senzibilitet trupa i udova, kao i opšti senzibilitet glave.
- Neuron I – čine psudounipolarne ćelije ganglion spinale, čiji periferni produžeci polaze iz receptora u koži (preko kojih se prenosi fin dodir), zglobnim čahurama, tetivama mišića i kostima. Centralni produžeci ulaskom u kičmenu moždinu daju ushodnu i nishodnu granu: Nishodne grane (kratke), završavaju se na interneuronima i motornim neuronima nižih segmenata (Schultzer-ova zapeta). Ushodne grane formiraju dva velika puta:
■ Fasciculus gracilis (Golli) koji polazi iz sakralnih i lumbalnih segmenata kičmene moždine i pruža se uz samu srednju liniju i
■ Fasciculus cuneatus (Burdachi) koji polazi iz torakalnih i cervikalnih segmenta, a pruža se lateralno od od predhodnog,.
■ chiasma opticum
■ semidecussatio
■ tractus opticus - donja strana diencephalona
■ obuhvata bočno moždane krake i djeli se na unutrašnji i spoljašnji korjen
- Neuron IV – nalazi se u nc. corporis geniculati lateralis (sadrži šest slojeva) Aksoni neurona od III-VI sloja obrazuju tractus geniculocalcarinus (radiatio optica), koji prolazi kroz retro i sublentiformni deo capsulae internae i završava u primarnom vidnom polju (area striata) – area 17
Akustički put
Akustički sistem prima, registruje i obrađuje energiju koju u vidu zvučnih talasa oslobađaju razna tijela u prirodi. Mlada osoba je u stanju da registruje talase koji imju frekvenciju od 20 do 20.000 Hz. Čovjek za razliku od nekih životinja ne može da registruje frekvencije iznad i ispod navedenog opsega. Akustiči put čine tri neurona.
- Neuron I akustičkog puta čine bipolarne mijelinizirane ćelije čija tijela leže u spralnom ganglionu (ganglion spirale) koja se nalazi u modiolus puža. Aksoni neurona spiralnog gangliona formiraju n. cochlearis koji sa n. vestibularisom gradi n.vestibulocochlearis. Vlakna n. cochlearis-a pošto uđu u tegmentum moždanog stabla završavaju se u kohlearnim jedrima ispod lateralnog dijela romboidne jame.
- Neuron II akustičkog puta čine nervne ćelije čija se tijela nalaze u dorzalnom i ventralnom kohlearnom jedru. Distribucija akosona neurona II vrši se preko tri akustičke strije: stria cochlearis s. acustica anterior, intermedia et posterior Dorzalna i intermedijerna strija formiraju lemniscus lateralis. Ventralna daje vlakna za istostrani lemniskus i prelazi na suprotnu stranu. Daju vlakna za gornji olivarni kompleks. Ventralne akustičke strije sa obje strane se ukrštaju i grade corpus trapezoideum. Sve tri akustičke strije i vlakna iz usputnih relejnih jedara poslije prelaska na suprotnu stranu formiraju lemniscus lateralis koji se najvećim dijelom zadržava u colliculus inferior mesencephali, a manjim delom u corpus geniculatum mediale.
- Neuron III akustičkog pura leži u nc. corporis geniculati medialis koji formira radiatio acustica. Radiatio acustica prolazi kroz sublentiformni dio capsule interne i završava na gyri temporales transversi Herschi i planum temporale (area 41 i 42 – Brodmann).
Vestibularni put
Prima i obrađuje čulne senzacije vezane za kretanje i gravitaciju. Njegova funkcija objedinjuje neuralne sisteme odgovorne za održavanje statičke i kinetičke ravnoteže tijeela u sve tri ravni.
- Neuron I – čine bipolarne ganglijske ćelije ganglion vestibulare Scarpae. Dendriti ovih ćelija polaze sa receptornih ćelija sadržanih u polukružnim kanalićima (cristae ampularis), mješnici (macula utriculi) i vrećici (maucla sacculi). Aksoni I neurona formiraju n. vestibularis koji sa n.cohchlearis čini n. Vestibulocochlearis.
- Neuron II - nalazi se u vestibularnim jedrima Nc. Vestibularis superior, inferior, medialis, lateralis. Aksoni neurona II povezuju vestibularna jedra sa kičmenom moždinom, malim mozgom, retikularnom formacijom, jedrima okulomotornog živca i talamusom.
- Neuron III – leži u nekim jedrima lateralne grupe talamusa (Nc. Ventralis posterolateralis Nc. Ventralis lateralis thalami). Aksoni neurona III iz talamusa idu u korteks velikog mozga (area vestibularis) čija lokalizacija nije pouzdana, a smatra se da se nalazi između gyrus postcentralis i sulcus intraparietalis.
Gustativni put
Gustativni sistem je sastavljen iz receptorskih gustativnih pupoljaka i neurona koji primaju, prenose, analizuju i prepoznaju gustativne nadražaje.
- Neuron I – čine psudounipolarni gustativni neuroni koji leže u ganglionima VII, IX i X kranijalnog živca. Periferni nastavci idu u sastavu VII, IX i X nerva i prenose gustativne draži koje je primio gustativni pupoljak.
■ N. facialis (n. intermedius) – prednje dvije trećine jezika (pečurkaste, listaste papile) – ganglion geniculi.
■ Chorda tympani n. glossopharyngeus – zadnja trećina jezika (opšančenih papila) – ganglion inferius.
■ N.vagus – sluzokoža ždrela, grkljana i gornjeg dela jednjaka – ganglion inferius.
Centralni produžeci neurona I iz sva tri gangliona završavaju se u nc. solitarius (nc. gustatirius).
- Neuron II - nc. gustatorius (gustatorni deo nc. solitarius)
- Neuron III – čini nc. Ventralis posteromedialis thalami.i. Aksoni neurona III završavaju se u dva kortikalna područja:
■ I područje – dio postcentralnog gyrusa
■ II područje – insularni korteks parijetalnog operkuluma
Olfaktivni put
Miris je najslabije proučena senzacija. To je djelimično posljedica činjenice da je senzacija mirisa subjektivna pojava. Još jedan problem je to što ova senzacija kod ljudi gotovo zakržljala u odnosu na niže životinje.
Olfaktivni sistem čoveka čini slijedeće strukture:
■ Mirisni epitel (area olfactoria)
■ Mirisno zadebljanje (bulbus olfactorius)
