Docsity
Docsity

Pripremite ispite
Pripremite ispite

Studirajte zahvaljujući brojnim resursima koji su dostupni na Docsity-u


Nabavite poene za preuzimanje
Nabavite poene za preuzimanje

Zaradite bodove pomažući drugim studentima ili ih kupite uz Premium plan


Školska orijentacija
Školska orijentacija


Увод у статистику: Појам, Предмет и Основни Појмови, Šeme i konceptualne mape od Statistika

Statistička obeležja se iskazuju na različitim vrstama skala i u različitim ... U praksi se koriste najčešće četiri merne skale: nominalna, ordinalna,.

Tipologija: Šeme i konceptualne mape

2022/2023

Učitan datuma 13.01.2023.

2Grga1
2Grga1 🇭🇷

5

(2)

4 dokumenti

1 / 14

Toggle sidebar

Ova stranica nije vidljiva u pregledu

Ne propustite važne delove!

bg1
STATISTIKA
UVODNO PREDAVANJE
pf3
pf4
pf5
pf8
pf9
pfa
pfd
pfe

Delimični pregled teksta

Preuzmite Увод у статистику: Појам, Предмет и Основни Појмови i više Šeme i konceptualne mape u PDF od Statistika samo na Docsity!

STATISTIKA

UVODNO PREDAVANJE

POJAM I PREDMET STATISTIKE

  • Začeci statistike sreću se još u najstarijoj civilizaciji. U vreme kada su se narodi počeli udruživati u veće zajednice i stvarati države, cilj statistike je bio da ustanovi ratnu i ekonomsku snagu nacije i države.
  • Sa stvaranjem političke vlasti razvijala se i ideja evidentiranja, tj. prebrojavanja stanovnika, utvrđivanja obima bogatstva i naseljene teritorije.
  • Statistika je uglavnom zadovoljava potrebe administracije, vojske i privrede.
  • Najnoviju etapu razvoja statistike kao metoda karakteriše njena primena u svim drugim naukama. Posebno je česta njena primena u poljoprivredi.

POJAM I PREDMET STATISTIKE

  • Jedan od zadataka statistike je da ukaže na postupke prikupljanja, sređivanja i prezentacije podataka , kao i metode određivanja parametara skupova****. Ovom problematikom se bavi deskriptivna statistika****.
  • Posle prikupljanja, sređivanja i prikazivanja podataka vrši se njihova analiza prema izabranom modelu i izvode zaključci. Ovom problematikom se bavi analitička statistika****.

STATISTIČKI SKUP

  • Skup elemenata na kojima se izvesna pojava manifestuje zove se statistički skup ili statistička masa tj. populacija.
  • Pojedinačni elementi iz kojih se skup sastoji, nazivaju se elementi, objekti ili jedinice skupa.
  • Statistički skup treba definisati prostorno, vremenski i pojmovno.
  • Prostorno definisati statistički skup znači odrediti ga u geografskom smislu.
  • Vremenski definisati statistički skup znači utvrditi momenat ili period u kojem će se posmatrati jedinice.
  • Prema vremenskoj komponenti statistički skupovi se dele na skupove stanja i skupove kretanja.
  • Pojmovno definisati statistički skup znači odrediti obeležja koja mora imati element da bi bio uključen u određeni statistički skup.

MERNE SKALE

  • Statistička obeležja se iskazuju na različitim vrstama skala i u različitim jedinicama mere.
  • U praksi se koriste najčešće četiri merne skale: nominalna, ordinalna, intervalna i skala odnosa (proporcionalna).
  • Nominalna i ordinalna skala se koriste kod atributivnih obeležja.
  • Intervalna skala i skala odnosa se primenjuju kod numeričkih obeležja pa se nazivaju kardinalne skale.

MERNE SKALE

  • Nominalna skala se koristi kod atributivnog obeležja kada između kategorija ne postoji uređenost.
  • Posmatrani elementi se sortiraju po kategorijama kojima se dodeljuju brojevi , kao kodovi za razgraničenje, a ne kao pokazatelji kvaliteta modaliteta.
  • Kategorije se mogu navesti bilo kojim redom, pa prema tome može im se pridružiti i bilo koji broj. (obeležje pol)

MERNE SKALE

  • Za intervalnu skalu neophodno je da postoji fizička jedinica mere koja je prihvaćena kao standard.
  • U ovom slučaju posmatrane jedinice se klasifikuju u odnosu na stepen posedovanja posmatrane karakteristike (kao kod ordinalne skale), ali je moguće i precizno odrediti rastojanje između klasa. (merenje temperature vazduha)

MERNE SKALE

  • Skalu odnosa pored jedinice mere karakteriše i postojanje apsolutne nulte tačke.
  • Kod ove skale može se iskazati proporcionalni odnos vrednosti obeležja, pa se naziva i proporcionalna skala.
  • Ova skala je najpreciznija i najčešće korišćena merna skala za kvantitativne promenljive.

DISTRIBUCIJA FREKVENCIJA

  • Kumulativne frekvencije se dobijaju sukcesivnim sabiranjem naniže ili naviše apsolutnih ili relativnih frekvencija.
  • Kod k umuliranja "ispod" (naniže), vrednost kumulante (k i ) pokazuje koliko je jedinica raspoređeno od najniže do posmatrane vrednosti obeležja.
  • Kod kumuliranja "iznad" (naviše) , polazi se od poslednjeg člana u nizu frekvencija i ide prema prvom. U tom slučaju vrednost kumulante pokazuje koliko ima jedinica od najviše do posmatrane vrednosti obeležja.

DISTRIBUCIJA FREKVENCIJA

  • Tabela 1: Formiranje kumulanti od apsolutnih frekvencija