Docsity
Docsity

Pripremite ispite
Pripremite ispite

Studirajte zahvaljujući brojnim resursima koji su dostupni na Docsity-u


Nabavite poene za preuzimanje
Nabavite poene za preuzimanje

Zaradite bodove pomažući drugim studentima ili ih kupite uz Premium plan


Školska orijentacija
Školska orijentacija


Tehnike vizuelnog programiranja, Rezime od Osnovi programiranja

Viša elektrotehnička škola Beograd, programiranje u C# Visual net

Tipologija: Rezime

2014/2015

Učitan datuma 14.10.2015.

jovana.jovanovic.123
jovana.jovanovic.123 🇸🇷

1 dokument

1 / 86

Toggle sidebar

Ova stranica nije vidljiva u pregledu

Ne propustite važne delove!

bg1
Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org
Zoran Ćirović
Ivan Dunđerski
Tehnike vizuelnog
Tehnike vizuelnog Tehnike vizuelnog
Tehnike vizuelnog
programiranja
programiranjaprogramiranja
programiranja
C#
Viša elektrotehnička škola
Beograd 2005.
pf3
pf4
pf5
pf8
pf9
pfa
pfd
pfe
pff
pf12
pf13
pf14
pf15
pf16
pf17
pf18
pf19
pf1a
pf1b
pf1c
pf1d
pf1e
pf1f
pf20
pf21
pf22
pf23
pf24
pf25
pf26
pf27
pf28
pf29
pf2a
pf2b
pf2c
pf2d
pf2e
pf2f
pf30
pf31
pf32
pf33
pf34
pf35
pf36
pf37
pf38
pf39
pf3a
pf3b
pf3c
pf3d
pf3e
pf3f
pf40
pf41
pf42
pf43
pf44
pf45
pf46
pf47
pf48
pf49
pf4a
pf4b
pf4c
pf4d
pf4e
pf4f
pf50
pf51
pf52
pf53
pf54
pf55
pf56

Delimični pregled teksta

Preuzmite Tehnike vizuelnog programiranja i više Rezime u PDF od Osnovi programiranja samo na Docsity!

Zoran Ćirović

Ivan Dunđerski

Tehnike vizuelnogTehnike vizuelnogTehnike vizuelnogTehnike vizuelnog

programiranjaprogramiranjaprogramiranjaprogramiranja

C#

Viša elektrotehnička škola

Beograd 2005.

Recenzenti

Slobodanka Đenić

Izdavač

Viša elektrotehnička škola Beograd

Za izdavača

Dragoljub Martinović

Dizajn

Snežana Trstenjak

Lektor i korektor

Anđelka Kovačević

CIP – Katalogizacija u publikaciji

Narodna biblioteka Srbije, Beograd

004.432.2C#(075.8)

ĆIROVIĆ, Zoran

Tehnike vizuelnog programiranja : C# / Zoran Ćirović, Ivan Dunđerski. –

Beograd: Viša elektrotehnička škola, 2005 (MST Gajić). – 241 str.: ilustr.;

24 cm

Tiraž 250. – Bibliografija: str.187.

ISBN 86-85081-29-

1. Dunđerski, Ivan

a) Vizuelno programiranje - .NET tehnologija b) Programski jezici

“C#” - .NET tehnologija

COBISS.SR-ID 120683276

SADRŽAJ

Osnove .NET platforme

  1. OSNOVE .NET PLATFORME

.NET (dot-net) je ime najmodernije platforme koje Microsoft vezuje za softverske tehnologije budućnosti. U nazivu je osnovna poruka koju nosi ova tehnologija - dostupnost u svakom trenutku na svakom mestu. Ova platforma predstavlja dugoročni i strategijski plan razvoja ne samo u Microsoftu. .NET daje realne osnove da postane osnovna platforma razvoja modernih aplikacija. Radni okvir .NET razvijen je sa ciljem da obezbedi okruženje za razvoj svih modernih aplikacija na Windows operativnom sistemu.

Jedna od osnovnih osobina ove platforme je njena orijentacija ka distribuiranim aplikcijama preko Interneta. Ovo sa sobom nosi obavezno još prednosti:

  • Distribuirane aplikacije su više objektno orijentisane;
  • Ovaj stil programiranja ubrzava stvaranje kolekcije specifičnog koda na jednom mestu, nasuprot dosadašnjem stilu gde se stvaraju redundantne kopije na mnogo mesta. (Redundantnost je pojam koji se koristi u tehnici kada je reč o nepotrebnom višku ili preobimnosti.) Ovo svakako povećava efikasnost i opredeljuje za ovakve aplikacije;
  • Ovaj tip apikacije pruža softverske celine raspoložive različitim uređajima preko interfejsa;
  • Kontrolisanjem pristupa u realnom vremenu (real-time) ka distribuiranim čvorovima ( delovi jedne softverske celine ) moguće je lakše kontrolisanje rada takvih aplikacija. Ovaj pristup pomera aplikacije od objektno orijentisanih u pravcu 'services provided';
  • Biblioteka klasa razvijena je od samog početka koristeći dragocena iskustva. Ovo daje veoma lepu osobinu, a to je dobar dizajn, dosledno i dobro definisanje osnovnih tipova;
  • Jezička nezavisnost. Ovo je postignuto postojanjem međujezika, IL (Intermediate Language, ili MSIL), tj. kôd napisan na bilo

Osnove .NET platforme

Za nekog ko tek treba da počne sa učenjem novog programskog jezika uvek je aktuelno pitanje zbog čega treba da uloži napor za njegovo savladavanje i šta tim ulaganjem dobija. Danas su, više nego ikada, programski jezici moćni, tako da kvalitet softvera zavisi najviše od vrednosti programera. Ipak, razlike i sličnosti između jezika postoje i dobro ih je poznavati. Zbog aktuelnosti izvešćemo poređenje jezika C# sa Javom i C++.

C# i Java

  • C# i Java svrstavaju se u naslednike jezika C. Pripadaju jezicima nove generacije i uključuju savremene osobine. Na primer, oba jezika imaju “garbage collection” (skupljač memorijskih otpadaka u upravljanoj dinamičkoj memoriji) koji oslobađa programera razmišljanja o delovima programiranja niskog nivoa. Sintaksno jezici su slični.
  • Osnovna zajednička osobina za oba jezika je da se prevođenje (kompajliranje) vrši do međujezika Intermediate Language (IL). Za C# taj jezik se naziva Microsoft Intermediate Language (MSIL), dok je za Javu to Java bytecode. Za oba jezika IL može biti startovan kao interpretator ili just-in-time (JIT) prevodilac. C# ipak obezbeđuje dalje prevođenje u prirodan - mašinski kod native code. Za razliku od Java bajtkoda koji se najčešće interpretira, u .NET IL uvek se prevodi u pravo vreme. Na ovaj način čuvaju se performanse aplikacije. Takođe, ne prevodi se cela aplikacija odjednom već samo oni delovi koji se pozivaju u toku izvršavanja programa (run-time).
  • Dalje, C# sadrži više osnovnih tipova podataka od Jave.
  • Takođe C# sadrži enumeratore i preklapanje operatora za korisničke tipove.
  • Kao i Java, C# napušta višestruko nasleđivanje koje je postojalo u C++. Osobina polimorfizma je nešto usložnjena dodavanjem opcija overriding/hiding ( kasnije će biti detaljnije objašnjene ).
  • C# uvodi novu vrstu objekata koja ima puno sličnosti sa klasama tzv. delegate ( delegates ). Delegati sadrže detalje nekog metoda (slično kao pokazivači na funkcije u C++ jeziku).
  • Za razliku od Jave koja višedimenzionalne nizove implementira preko jednodimenzionalnih (drugim rečima pravi nizove nizova), C# sadrži prave pravougaone nizove.

TVP C#

C# u odnosu na C++

Mada su sličnosti sa VB i Javom očigledne, ipak C# je najbliži C++.

  • Jedna od najvažnijih promena u odnosu na C++ je u tome da se zahteva fajl sa zaglavljima. Novi pristup je dobijen korišćenjem tzv. folding editora, koji može da “sklopi i rasklopi” kôd metoda, odnosno da ga prikaže kao deklaraciju ili kao definiciju metoda. (Ovaj editor može to isto da uradi i sa komentarima.)
  • “.NET runtime” na kome se izvršava C# sadrži upravljanje memorijom upotrebom objekata “garbage collector”. Zbog toga je korišćenje klasičnih pointera u C# manje važno nego u C++. Klasični pointeri mogu se koristiti u C#, ali samo gde je kôd označen kao 'unsafe' i to pre svega ima smisla kada su performanse najvažnije.

Postoje još neke izmene u odnosu na C++. Na primer:

-Odsustvo globalnog prostora, sve je u klasama;

-Sve je izvedeno iz praklase Object. Ovo važi i za vrednosne i za referentne tipove. To je preduslov da funkcioniše garbage collector;

-Nema višestrukog nasleđivanja klasa, samo interfejsa;

-Sigurnost tipova: garantuje se da će u svakoj promenljivoj biti vrednost tipa za koji je promenljiva deklarisana;

-Pravilo izričite dodele promenljivoj pre korišćenja, u skladu sa sigurnošću tipova (obavezna inicijalizacija ).

Suštinska razlika je prisustvo CLR tj. IL za C#, o čemu je već bilo govora.

ANSI C++ se bazira na tehnologiji koja je stara više od 10 godina, tako da nema podršku za unicode (pogledajte www.unicode.org) ili za generisanje xml dokumentacije.

Mada C++, Java i C# spadaju među 10 najpopularnijih programskih jezika, pravo poređenje se svodi na aktuelnost pojedinih programskih jezika. U poslednjih par godina jedino je C# uspeo da zabeleži porast popularnosti. Pre svega ovo je izbor onih koji vole C jezik, ali i onih koji su naučili da programiraju na C/C++, a želeli bi da nauče još više o novim tehnologijama. Budućnost pripada jeziku C#.

TVP C#

Da biste nešto i napisali potreban vam je jedan najobičniji editor teksta. Kôd je dat ispod.

using System; public class HelloWorld { public static void Main() { // komentar u jednoj liniji /* komentar vise linija */ Console.WriteLine( "Hello World! ); } }

Iz primera treba uočiti sledeće karakteristike C# jezika.

Komentari

Iz koda se vidi i način na koji mogu da se pišu komentari u C#. Sintaksa je uobičajena i za C++. Komentari se dele na linijske i oni na početku imaju dve kose crte. Druga vrsta komentara se proteže između znakova /* odnosno */ i prenosi se na više linija.

Mala/velika slova

C# pravi razliku između malih i velikih slova - case-sensitive. Ako bi u prethodnom primeru napisali “console” (malim početnim slovom) umesto “Console” (velikim početnim slovom) program se ne bi preveo, a prevodilac bi prijavio grešku.

Napomena: Odvajanje naredbi u kodu je identično kao u programskom jeziku C.

C# je objektno orijentisan programski jezik i sve naredbe moraju stajati u klasama. Drugim rečima, zapamtite da C# nema globalnog

Osnove .NET platforme

prostora, kao što je to u C++ jeziku. Klasa u kojoj je smešten ceo kôd ovog primera zove se “HelloWorld” i ima jednu jedinu naredbu:

Console.WriteLine( "Hello World!” );

Osim imena klase , na samom vrhu, treba primetiti liniju

using System;

Ova naredba omogućava da se nadalje u kodu koriste sve metode iz prostora imena System, a da eksplicitno ne navedete reč System. Tako se klasa Console sa metodama za rad sa konzolom, koja pripada prostoru imena System, može pozvati

Console.WriteLine(“….”)

Umesto

System.Console.WriteLine(“….”)

tzv. puna kvalifikacija imena.

Metod Main

U klasi HelloWorld nalazi se metod Main. Obratite pažnju da je prvo slovo veliko čime se pravi razlika u odnosu na C funkciju main. Ova funkcija je deklarisana kao static i public. Program može imati samo jednu ulaznu tačku (entry point) i ona se ostvaruje upravo preko ovog metoda.

Prevođenje (kompajliranje) koda

Da biste preveli ovaj kôd potrebno je da pozovete kompajler sa komandne linije ili koristite integrisano okruženje. Kao primer pokazaćemo upotrebu linijskog kompajlera za ovaj kôd.

U jedan DOS prozor unesite:

csc HelloWorld.cs

Ako se kompajliranje uspešno odradilo u istom direktorijumu naći ćete fajl

Uvod u Visual C#

  1. UVOD U VISUAL C#.NET

IDE – Integrisano Razvojno Okruženje

Visual Studio .Net IDE (Integrated Development Environment) predstavlja izuzetan interfejs za stvaranje i testiranje aplikacija. Tipovi aplikacija koje VS.NET podržava su najrazličitiji i ne postoji jedinstven šablon za sve. Zbog toga se u projektovanju nove aplikacije ona mora pridružiti nekoj od grupa.

Primer: Kreiranje novog projekta korišćenjem osnovnog menija.

  1. Izaberite File->New->Project...
  2. Na Project dialog prozoru izaberite Visual C# Projects u listi Project Types
  3. Na listi Templates izaberite Windows Application
  4. U tekst polje Name unesite ime vašeg projekta ili možete prihvatiti već ponuđeno ime, na primer WinForms

TVP C#

  1. Potvrdite unos pritiskom na dugme OK. Nova aplikacija će biti kreirana sa podrazumevanom formom.
  2. Da biste preveli i pokrenuli vašu aplikaciju odaberite iz glavnog menija

Debug->Start Without Debugging