Preuzmite Vezbi matematika 222 i više Vežbe u PDF od Matematika samo na Docsity!
ZAŠTITA RADNIKA PRI POSTUPCIMA OBRADE
MATERIJALA ODVAJANJEM ČESTICA
Tintor, Slaven Undergraduate thesis / Završni rad 2020 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Karlovac University of Applied Sciences / Veleučilište u Karlovcu Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:128: Rights / Prava: In copyright / Zaštićeno autorskim pravom. Download date / Datum preuzimanja: 2023-06- Repository / Repozitorij: Repository of Karlovac University of Applied Sciences - Institutional Repository
Veleučilište u Karlovcu
Odjel Sigurnosti i zaštite
Stručni studij sigurnosti i zaštite
Slaven Tintor
ZAŠTITA RADNIKA PRI POSTUPCIMA
OBRADE MATERIJALA ODVAJANJEM
ČESTICA
ZAVRŠNI RAD
Karlovac, 2020.
Veleučilište u Karlovcu
Odjel Sigurnosti i zaštite
Stručni studij sigurnosti i zaštite
Slaven Tintor
ZAŠTITA RADNIKA PRI POSTUPCIMA
OBRADE MATERIJALA ODVAJANJEM
ČESTICA
ZAVRŠNI RAD
Mentor: prof.dr.sc. Budimir Mijović
Karlovac, 2020.
I
VELEUČILIŠTE U KARLOVCU ODJEL SIGURNOSTI I ZAŠTITE
ZADATAK ZAVRŠNOG RADA
Student: Slaven Tintor, matični broj:
Naslov: Zaštita radnika pri postupcima obrade materijala odvajanjem čestica
Opis zadatka:
Tema završnog rada je zaštita radnika pri postupcima obrade materijala uklanjanjem
čestica. U radu su opisani postupci obrade materijala uklanjanjem čestica, osobna,
zaštitna oprema, uređaji i naprave koji radniku omogućavaju siguran rad pri obavljanju
navedenih poslova. Zaštita radnika je najvažniji segment u bilo kojoj radnoj
organizaciji, jer ako nema zadovoljavajuće zaštite sigurnosti radni procesi ne smiju niti
započinjati. Zaštita radnika je regulirana zakonima i drugim propisima. Na
poslodavcima je da te zakone poštuju i provode.
Zadatak zadan: Rok predaje: Predviđen datum obrane: 13.01. 2019. 15.05. 2020. 19.06.2020. Mentor: Predsjednik ispitnog povjerenstva: Prof.dr.sc.Budimir Mijović Mr.sc.Snježana Kirin, Viši pred.
III
SAŽETAK
Tema završnog rada pojašnjava koji su to postupci obrade materijala uklanjanjem čestica, te osobnu zaštitnu opremu, uređaje i naprave kojima se umanjuje opasnost i omogućuje siguran rad radnicima pri obavljanju navedenih proizvodnih procesa. S vremenom se proizvodni procesi mijenjaju i napreduju, isto se tako i zaštita radnika mijenja i napreduje. Iznimno je važno da poslodavci kvalitetno prate zakone u vezi zaštite radnika i dosljedno ih provode, a na radnicima je koji izvode proizvodne procese da se ponašaju u skladu sa njima. Ovaj rad ima nekoliko cjelina kroz koje se opisuju procesi obrade materijala i zaštita radnika koji ih izvode.
Ključne riječi: strojevi za obradu odvajanjem čestica, zaštitni uređaji, opasnost, osobna
zaštitna oprema. SUMMARY The topic of the final work explains what are the processes of material treatment by removing particles, as well as personal protective equipment, devices and devices that minimize the danger and enable safe work for workers during the above production processes. Over time, production processes change and progress, as does worker protection. It is of the utmost importance that employers monitor and enforce the laws regarding the protection of workers with good quality, and it is up to the workers who carry out the production processes to comply with them. This paper has several sections that describe the processes of material processing and the protection of workers who perform them.
KEYWORDS
Particle separation machines, safety devices, danger, personal protective equipment.
IV
1
1. UVOD
Alat je oruđe za oblikovanje materijala i izvođenje radnih operacija, izrađen od različita materijala, najčešće sa svojstvima poluge, kosine ili klina (jednostavni strojevi), na primjer kliješta, svrdlo, sjekira, čekić. Nalazišta iz starijeg kamenog doba pokazuju da je čovjek kao alate već tada koristio predmete nađene u prirodi. Izrada alata i njihova uporaba bitna su značajka čovjeka, koji je isprva alatom rukovao samo svojom fizičkom snagom. Prva oblikovanja alata i primjena za neku obradu smatraju se počecima razvoja obrade odvajanjem čestica. S razvojem čovječanstva usavršavali su se i alati, od prapovijesnog kamenoga noža i kamene sjekire s drvenim drškom do suvremenoga visokokvalitetnog alata. Moderna tehnologija usavršila je stare i razvila mnoge nove alate kako bi omogućila što bržu, vrsniju i jeftiniju proizvodnju. Na sljedećim slikama (1.i 2.) prikazan primjer izgleda prapovijesnog alata i modernog uređaja za obradu materijala uklanjanjem čestica. Slika 1. Neolitski uređaj za obradu kamenim Slika 2. Stolna brusilica (moderno doba)[1] alatom (6000. God. p.n.e.) [1] Kod postupaka obrade odvajanjem se s obratka odvajaju čestice materijala pomoću alata s jednom ili više reznih oštrica u obliku klina. Razni strojevi i uređaji obavljaju različite radne operacije i time direktno pomažu radnicima da obave određene radne zadaće na svojim radnim mjestima. Pri radu na strojevima za obradu odvajanjem čestica postoji stalno izlaganje raznim vrstama opasnosti i opasnih situacija, te mnogim nezgodama, koje mogu rezultirati sa ozbiljnim posljedicama. Pri tome se osim ozljeda radnika misli i na ekonomske gubitke koje tvrtka generira. Pri rukovanju strojevima često se javljaju opasnosti od mehaničkih ozljeda. Pod tim se podrazumijevaju kontuzije, nagnječenja, iščašenja, razderotine, posjekotine, ubodi. Pod mehaničkim ozljedama također spadaju i amputacije pojedinih organa, unutarnje ozljede (lomovi kostiju,…). Obradom podataka o ozljedama koje su nastale na radu s strojevima i alatima za obradu uklanjanjem čestica dolazimo do saznanja da se one učestalo pojavljuju pri rukovanju sa rotirajućim i pokretnim dijelovima stroja ili alata, na dijelu alta ili strojeva gdje može doći do izlijetanja predmeta (dijelova stroja ili alata, čestice predmeta obrade,…). Istraživanja su pokazala da je korištenje zaštitnih naprava itekako potrebno jer je
2 glavni krivac prilikom nastanka ozljeda gotovo uvijek radnik (pad koncentracije, nepostojanje zaštitne naprave jer je konstruktor nije predvidio, skidanje zaštitne naprave od strane radnika,…) [1]. Obrada materijala odvajanjem čestica je skup postupaka koje određenom obratku daje određeni oblik i određenu hrapavost njegove površine. Oblikovanje obradaka konvencionalnim postupcima , kao što su tokarenje, bušenje, struganje,… tj. kad se materijal skida u obliku strugotine dolazi do pojave rasprskavanja čestica koje predstavljaju opasnost za radnika jer mogu dovesti do ozljeda. To jedan od glavnih izvora opasnosti, i svjesnosti tih pojava nezgoda se smanjuje. Stoga treba težiti da se zaštiti ne samo mjesto rada i dijelovi alata ili stroja gdje se prenosi mehanička energija, nego i da se spriječi i pristup mjestima koja su izvor opasnosti. Strojevi i uređaji moraju biti tako izrađeni i opremljeni zaštitnim napravama da osobe koje pomoću njih rade ili s njima dolaze u dodir budu zaštićene od ozljeda i opasnosti po zdravlje. Zaštitne naprave moraju onemogućiti zahvaćanje bilo kojeg dijela tijela ili odjeće za vrijeme rada odnosno opasnost po zdravlje radnika. U pravilu moraju biti ugrađene u samo oruđe za rad i moraju biti tako prilagođene da u slučaju bilo kakvog poremećaja automatski i uz najmanji napor obustave rad stroja ili uređaja i spriječe da radnikovo tijelo ili dio tijela ne dospije u opasnost. Također se u neposrednoj blizini moraju postaviti trajna upozorenja ako prilikom rada ili održavanja stroja ili uređaja dolazi do opasnosti za radnika zbog složenosti i skrivenih opasnosti ili opasnih tvari koje se u procesu rada upotrebljavaju [7].
4 2.1 Mehanički izvori opasnosti Mehaničke opasnosti su sve vrste opasnosti koje proizlaze iz mehaničkog djelovanja sredstava rada, a javljaju se pri radu s alatima i strojevima. Mehaničke opasnosti prisutne su kod rukovanja oštrim i šiljastim predmetima, rotirajućim i pravocrtno gibajućim predmetima. Najbrojniji i najčešći izvori opasnosti od ozljeda su mehanički te njima treba obratiti najveću pozornost. Mehaničke opasnosti predstavljaju:
- Pad predmeta na radnika (na glavu, ruku, nogu).
- Pad radnika na razini (neravni podovi, poskliznuće).
- Pad radnika s visine (s ljestvi, skela, podesta).
- Pad radnika u dubinu (otvori u podu).
- Zatrpavanja (npr. pri kopanju).
- Udar radnika (u vozila, predmete i obrnuto).
- Dijelovi i čestice koji odlijeću (prilikom tokarenja, brušenja i slično).
- Rasprskavanje i odlijetanje dijelova i čestica (npr. brusne ploče).
- Oštri i šiljati predmeti u stanju mirovanja (posjekotine, rane).
- Rotirajući dijelovi (posjekotine, zahvaćanje dijelova odjeće, uklještenje).
- Ostali pokretni dijelovi (povratni hod oruđa). Mehanička oštećenja su:
- uklještenja,
- nagnječenja,
- kontuzije,
- prijelomi,
- ubodi,
- posjekotine,
- razderotine,
- amputacije i slično. 2. 2 Osnovna pravila zaštite na radu Pri obavljanju poslova prvenstveno se primjenjuju pravila zaštite na radu kojima se uklanja ili smanjuje opasnost na sredstvima rada (osnovna pravila ZNR). Osnovna pravila zaštite na radu
5 sadrže zahtjeve kojima moraju udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi, a naročito glede: opskrbljenosti sredstava rada zaštitnim napravama, osiguranje od udara električne struje, sprječavanje nastanka požara i eksplozije, osiguranja potrebne radne površine i radnog prostora, osiguranja potrebnih putova za prolaz, prijevoz i za evakuaciju radnika, osiguranje čistoće, potrebne temperature i vlažnosti zraka, ograničenja brzine kretanja zraka, osiguranje potrebne rasvjete mjesta rada i radnog okoliša, ograničenje buke i vibracije u radnom okolišu, osiguranja od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja, osiguranja od djelovanja po zdravlje štetnih tvari i zaštita od elektromagnetskih i drugih zračenja te osiguranja prostorija i uređaja za osobnu higijenu.
2. 3 Posebna pravila zaštite na radu Ako se opasnost za sigurnost i zdravlje radnika ne mogu ukloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu primjenjuju se pravila zaštite na radu koja se odnose na radnike i na način obavljanja radnog postupka (posebna pravila zaštite na radu). Posebna pravila zaštite na radu sadrže uvjete glede dobi života, spola, stručne spreme i osposobljenosti zdravstvenog stanja, duševnih i tjelesnih sposobnosti koje moraju ispunjavati radnici pri obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada. Posebna pravila zaštite na radu sadrže i: - obvezu i načine korištenja odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava i zaštitnih naprava, - posebne postupke pri uporabi opasnih radnih tvari, - obvezu postavljanja znakova upozorenja od određenih opasnosti i štetnosti, - obvezu osiguranja napitaka pri obavljanju određenih poslova, - način na koji se moraju izvoditi određeni poslovi ili radni postupci, a posebno glede trajanja poslova jednoličnog rada i rada po učinku, - postupak s unesrećenim ili oboljelim radnikom do upućivanja na liječenje nadležnoj zdravstvenoj ustanovi. 2. 4 Osposobljavanje na siguran način Poslodavci i njihovi ovlaštenici moraju biti osposobljeni za zaštitu na radu ako postoje opasnosti od ozljeda i profesionalnih bolesti zbog poremećaja u tehnološkom procesu. Svi radnici moraju biti osposobljeni za rad na siguran način (rad bez ugrožavanja vlastitog života i zdravlja, te života i zdravlja drugih radnika). Radnici koji nisu osposobljeni za rad na siguran način mogu raditi samo pod nadzorom. Ukoliko radnik prethodno nije osposobljen za rad na siguran način, zabranjeno mu je samostalno obavljanje poslova, već to obavlja pod nadzorom osposobljenog radnika i to u trajanju od maksimalno 60 dana.
7 Oruđem se smatraju postrojenja, strojevi, uređaji, sredstva za prijenos tereta i mehanizirani ručni alat. Oruđe se u prostoru mora postaviti tako da pokretno oruđe ili njegovi dijelovi ne stvaraju opasna mjesta sa čvrstim ili pokretnim dijelovima u zgradi, izvan zgrade ili u blizini glavnih i pomoćnih prolaza. Pri razmještaju oruđa moraju se predvidjeti slobodne površine za rukovanje i posluživanje oruđa te površine za odlaganje materijala (sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda). Radi čišćenja, podmazivanja i održavanja oruđa, moraju se osigurati odgovarajući slobodni prolazi i pristupi oruđu s onih strana gdje se ti radovi obavljaju. Širina pristupa oruđu na kojem radnik obavlja poslove mora biti u skladu s potrebama rada i položaja tijela radnika pri obavljanju tih poslova. Na oruđu se mora postavit natpisna pločica s uočljivim dostupnim i trajnim natpisom i s podacima o proizvođaču, tipu, seriji, broju, godini proizvodnje te naznakama o tehničkim karakteristikama oruđa (npr. frekvencija struje, broj okretaja, radni tlak medija, radni napon i dr.), ako taj natpis ili njegov dio nije utisnut na samom oruđu. Ako je posebnim propisima određen sadržaj podataka na natpisnoj pločici oruđa, podaci na oruđu moraju biti u skladu s tim propisima. Ako pri rukovanju i održavanju oruđa, zbog složenosti i skrivenih opasnosti ili opasnih tvari koje se u procesu rada upotrebljavaju ili mogu nastati, postoje opasnosti za radnike, moraju se u neposrednoj blizini oruđa ili na njemu postaviti odgovarajuća trajna upozorenja i upute [3].
8
3. POSTUPCI OBRADE MATERIJALA SKIDANJEM ČESTICA
Razvoj suvremene tehnike uz karakterističan porast brzina odvajanja čestica, opterećenja i povećanja zahtjeva u pogledu sigurnosti, traži nove konstrukcijske materijale s novim fizičko- mehaničkim i eksploatacijskim svojstvima. Obradu materijala odvajanjem čestica sačinjava skup obradnih, tehnoloških i proizvodnih sustava koji se usmjerava i usredotočuje na fizički proces odvajanja materijala pomoću reznih alata. Pod obradnim sustavima misli se na jedan ili više strojeva kojima se vrše određene potrebne operacije obrade materijala s ciljem pretvorbe materijala ili sirovca u poluproizvod ili proizvod. Današnje značenje i važnost obrade odvajanjem čestica kao i prednost pred ostalim tehnologijama su prvenstveno u postizanju najvećih točnosti dimenzija obradaka i najbolje kvalitete obrađene površine. To je moguće stoga što je razvijen veoma veliki broj postupaka, ali i raznih specijaliziranih strojeva i alata koji su uvelike pridonijeli poboljšavanjima produktivnosti i ekonomičnosti obrade materijala. U praksi se događa da uz pronalazak ma kako čvrstog i tvrdog konstrukcijskog materijala uvijek se javlja potreba za drugim, još tvrđim alatnim materijalom. To jest ujedno i osnovni preduvjet za daljnji razvoj tehnike obrade odvajanjem čestica jer će se tehnika obrade odvajanjem čestica razvijati uspješno samo onda, ako pronalazak novih alatnih materijala i izrada samih alata budu tekli ispred razvitka novih i poboljšanih konstrukcijskih materijala. To znači da će svaki pojedini poboljšani segment tehnologije obrade odvajanjem čestica kao cjeline generirati i pokrenuti cijeli niz daljnjih poboljšavanja fizičko-mehaničkih i eksploatacijskih svojstava konstrukcijskih materijala uz naravno dodatne pogodnosti s primjerice proizvodnog, ekonomskog i ekološkog aspekta. Samim time doći će i do usavršavanja posebno važnog sučelja, a to je ono između alata i samog obratka [5]. U dalekoj prošlosti alati su prvenstveno bili sredstva za rad koje se drži u ruci, a služili su za obradu materijala. Danas se pod pojmom alat krije uistinu širok spektar raznih sredstava koji omogućuju uspješno transformiranje materijala, tj. sirovca u gotove proizvode ili pak cijeli niz sredstava koji svakodnevno služe na raznim poljima čovjekova života i djelovanja poput medicine, strojarstva , informatike , elektrotehnike , te primjene u kućanstvu. U obradi odvajanjem čestica alati u užem smislu predstavljaju sredstva kojima se vrši obrada materijala i kojima se u toku produkcije odvajaju čestice s obratka. Zadatak svakog alata za obradu odvajanjem čestica jest da ispuni dva osnovna uvjeta:
- skinuti određeni sloj materijala s obratka uz nastojanje da skine što veću količinu u jedinici vremena
- osigurati potrebne dimenzije i odgovarajuću geometriju obratka, ali uz traženu kvalitetu obrađene površine i minimalne troškove obrade. Obrada odvajanjem čestica vrši se na alatnom stroju, a alatnim strojem, uključujući i alatom, upravlja čovjek posredno ili neposredno. Alatnim strojevima nazivaju se svi oni strojevi koji mehaničkim putem obrađuju neki materijal (tokarilice, glodalice, brusilice ...). Prema tome, zadaća alatnih strojeva je da ostvare slijedeće zahtjeve:
- sigurno međusobno gibanje obratka i alata u cilju obavljanja radnje odvajanja čestice materijala,
10 što su škare, noževi, štance i slično. Može se izvoditi ručnim ili strojnim alatom. U narednoj slici prikazan je primjer ručnih i hidrauličnih alata za odsjecanje. Slika 3. Ručne stolne škare i hidraulične škare za lim [6] Piljene : je postupak obrade materijala odvajanjem čestice koji se upotrebljava kod odsijecanja ili dijeljenja materijala. Prema načinu gibanja alata piljenje se dijeli na: - pravocrtno – kružno. Sam alat se razlikuje po obliku te imamo: Kružne, tračne i lisne pile. Materijal za izradu pila za strojni rad na metalu je najčešće visokolegirani brzorezni čelik. Kod manjih zahtjeva (pilane) materijal može biti i slabije legirani brzorezni čelik, dok se za ručnu obradu upotrebljavaju i ugljični čelici. Slika 4. Ručna i električna ubodna pila[7] Bušenje : je postupak obrade materijala skidanjem čestice kod kojeg alat obavlja glavno i posmično gibanje. Posmično gibanje je u smjeru osi rotacije (aksijalni posmak). Postoji mogućnost da alat obavlja samo posmično gibanje, dok glavno gibanje obavlja obradak – kod dubokog bušenja. Upotrebljava se za izradu okruglih uvrta, navrta ili provrta, za proširivanje otvora ili rupa u različitim materijalima. Alati koje koristimo kod bušenja nazivamo svrdlima. Bušni alati ili svrdla dijele se na: spiralna svrdla, svrdla sa pločicama od tvrdog metala, ravna svrdla, zabušivala (zabušivači), specijalne izvedbe spiralnih svrdala, noževe i motke za bušenje.
11 Slika 5. Ručna i električna bušilica[7] Glodanje : je postupak obrade materijala odvajanjem čestica(rezanjem) obradnih površina proizvoljnih oblika. To je jedan od najvažnijih postupaka obrade materijala. Tim postupkom možemo obraditi ravne plohe, prizmatične žljebove i utore, zupčanike, navoje, te uzdužno i prostorno profilirane površine. Izvodi se na alatnim strojevima, pretežno na glodalicama i obradnim centrima, pri čemu je glavno (rezno) gibanje kružno kontinuirano i pridruženo je alatu. Posmično gibanje je kontinuirano, proizvoljnog oblika i smjera i pridruženo je (najčešće) obradku. Alat za glodanje je glodalo definirane geometrije reznog dijela, s više glavnih reznih oštrica koje se nalaze na zubima glodala. Rezne oštrice periodično ulaze u zahvat s obratkom i izlaze iz njega tako da im je dinamičko opterećenje jedno od osnovnih obilježja. Istodobno je u zahvatu s obratkom samo nekoliko reznih oštrica. Postupak glodanja može se podjeliti na više kriterija obrade: grubo završno i fino glodanje, istosmjerno i protusmjerno glodanje, obodno i čeono, itd. Slika 6. Strojna i ručna glodalica [6] Turpijanje : je postupak obrade materijala odvajanjem čestica koji skida promjenjiv presjek strugotine. Postupak se koristi kao jedna od završnih obrada, kojim dovodimo obradak na točne mjere (skidamo dodatak za obradu). Alat je turpija (ručni alat s mnogo oštrica). Glavno gibanje je pravocrtno i obavlja se kad se turpija pomiče prema naprijed. Kako je turpijanje ručna obrada, dodatno turpiju treba opteretiti okomito na glavno gibanje, kako bi skidala
