cardiovascular system, Cheat Sheet of Medicine

Download cardiovascular system and more Cheat Sheet Medicine in PDF only on Docsity!

SRCE

Srce je centralni organ kardiovaskularnog sistema, koji zajedno sa limfnim sistemom pripada systema vasorum. To je mišićni ogran, koji kontrakcijama tjera krv kroz cijeli organizam i tako ga snabdijeva hranjivim materijama (kisikom). Krvne žile, koje odvode krv od srca nazivaju se arterije, a one koje dovode krv srcu nazivaju se vene. One su međusobno povezane preko malih krvnih žila koje se nazivaju kapilare. Dakle, krvni sistem se dijeli na arterijski i venski koji su povezani kapilarima.

- Kod čovjeka razlikujemo veliki (somatski) i mali (pulmonalni) krvotok. Također, postoji i srčani krvotok koji obuhvata krvne žile koje ishranjuju samo srce. - Veliki (somatski krvotok) opskrbljuje sva tkiva u organizmu hranjivim materijama i prima produkte raspada, dok mali (pulmonalni) krvotok ima zadatak pročišćavanja krvi u plućima. - Srce ima ulogu pumpe, a dijelimo ga na 2, odnosno 4 dijela. Funkcionalno srce možemo podijeliti na desno i lijevo srce. Desno srce tjera krv malog (pulmonalnog) krvotoka, pa je vensko srce, dok lijevo tjera krv velikog (somatskog) krvotoka, pa je funkcionalno arterijsko srce. I desno i lijevo srce imaju po komoru i pretkomoru. Tako na srcu razlikujemo: _1. Atrium dextrum

2. Atrium sinistrum
3. Ventriculus dexter
4. Ventriculus sinister_ - Srčani rad zasniva se na dvije faze:
5. Sistola - faza izbacivanja krvi iz srca
6. Dijastola - faza punjenja srca krvlju. Krvni optok i uloga srca u krvnom optoku: venozna krv iz tijela, preko v. cavae inferior i v. cavae superior dolazi u desni atrij. Kontrakcijom desnog atrija krv prelazi u desni ventrikul, a njegovom kontrakcijom krv odlazi preko aa. pulmonales u pluća. U plućima se krv obogaćuje kisikom i vraća preko vv. pulmonales u lijevi atrij (ovaj dio optoka predstavlja mali krvotok). Kontrakcijom lijevog atrija krv odlazi u lijevi ventrikul, a iz lijevog ventrikula u aortu, preko koje se arterijama distribuiše kroz cijelo tijelo kojem dostavlja hranjive materije i kupi otpadne materije. Potom preko kapilara prelazi u vene, i preko njih

ventrikula od kojeg odlazi truncus pulmonalis (a. pulmonalis). MORFOLOGIJA SRCA Srce ima oblik konusa, odnsno trostrane piramide, na kojoj razlikujemo 3 strane, bazu i vrh. Veličine je stisnute šake, smješteno u mediastinum medius, nešto rotirano, tako da osovina koja prolazi kroz apex i sredinu baze srca stoji u smjeru od gore, desno i natrag prema dolje, lijevo i naprijed čineći ugao od 40 ° sa frontalnom i sagitalnom osovinom. Postavljeno je u sredini, ali nešto više na lijevo, tako da mu 2/3 stoje lijevo od medijalne linije, a 1/3 desno od medijalne linije.

- Strane srca su: - 1.Facies sternocostalis - prislonjena uz prednji zid thoraxa 2.Facies pulmonalis - u kontaktu sa lijevim plućem 3.Facies diaphragmatica - leži na dijafragmi - Rubovi srca, iako nisu izraženi između ovih strana, ipak postoje, pa tako razlikujemo: - 1.Margo dexter (acutus) između facies diaphragmatica i facies sternocostalis 2.Margo obtusus tupi rub na lijevoj strani srca, gdje se, zbog debljine lijevog ventrikula kao rub uzima čitava lijeva strana. - Bazu srca čini atrijalni dio srca sa svim krvnim žilama. Ovakva baza srca nazvana je još i srčana kruna ili corona cordis , a okrenuta je desno, gore i natrag. - Vrh ili apex cordis je usmjeren lijevo, dolje i naprijed, a podijeljen je incisurom apicis cordis na lijevi i desni dio, od kojih lijevi pripada lijevom ventrikulu i udara u prednji zid thoraxa gdje se palpira u V interkostalnom prostoru 1 cm unutar medioklavikularne linije kao srčani udarac - ictus cordis.

@POLOŽAJ SRCA I ODNOS SA DRUGIM ORGANIMA

- Srce ima oblik konusa, odnsno trostrane piramide, na kojoj razlikujemo 3 strane, bazu i vrh. Veličine je stisnute šake, smješteno u mediastinum medium, nešto rotirano, tako da osovina koja prolazi kroz apex i sredinu baze srca stoji u smjeru od gore, desno i natrag prema dolje, lijevo i naprijed čineći ugao od 40 ° sa frontalnom i sagitalnom osovinom. Postavljeno je u sredini, ali nešto više na lijevo, tako da mu 2/3 stoje lijevo od medijalne linije, a 1/3 desno od medijalne linije. - Usljed rotacije, gledajući sprijeda srce, vidimo: najveći dio desnog atrija, desnu aurikulu, prednju stranu desnog ventrikula, mali dio lijevog ventrikula, mali dio lijeve aurikule, aortu, truncus pulmonalis (a. pulmonalis). Usljed rotacije i septum stoji skoro frontalno. - Srce u mediastinum mediusu preko perikarda dolazi u odnos sa drugim organima. U medijastinum mediumu srce je smješteno između obje pleure mediastinales i između lijevog i desnog pluća, odijeljeno perikardom i pleurom od njih. Između srca i pluća, tj. između perikarda i pleurae mediastinales prolaze nn. phrenici. Prema gore i naprijed, srce preko perikarda dolazi u odnos sa thymusom. Iznad srca se nalaze i početni dijelovi velikih krvnih žila (aortae i aa. pulmonales (truncus pulmonalis), kao i v. cavae superior). Straga se nalaze oba nn. vagusa, oesophagus, nodi lymphatici, a visoko gore i iznad nalazi se trachea i bronchus pricnipalis dexter et sinister. Dolje dolazi u odnos sa dijafragmom. Sprijeda, preko perikarda, desni ventrikul dolazi u kontakt sa torakalnim zidom, u prostoru koji se naziva trigonum pericardiacum. - Gledano sprijeda, srce je dobrim dijelom pokriveno plućima i pleurom. Granica pleurae sprijeda ide od vrha pluća, tj. od cupulae pleuare iznad I rebra do art. stemoclavicularis, zatim iza manubrijuma prema dolje do mjesta gdje se II rebro veže za sternum, gdje se sastaje sa onom sa druge strane. Tako pleura iza manubriuma stvara jedan trouglast prostor - trigonum thymicum ili trigonum interpleurale superior u kojem je perkutujući ton mukao jer tu nema pluća. Od visine II rebra obje pleure idu paralelno prema dolje do visine IV rebra. Odavde, desna pleura ide vertikalno prema dolje do mjesta, gdje se rebarna hrskavica VI ili VII rebra veže za sternum i tu se nastavlja u donji rub pleure. Lijeva pleura naglo zavija nalijevo i ide do hrskavice VI rebra, gdje se nastavlja u donji rub pleurae. Tako pleura ograničava drugi trogulast prostor - trigonum pericardiacum ili trigonum interpleurale inferior. Nalazi se na mjestu gdje lijeva pleura u visini IV rebra zavije nalijevo i na tom mjestu desni ventrikul preko perikarda dotiče torakalni zid, a to je moguće zbog toga što u području incisurae cardiacae pulmonis sinistri lijevo pluće ima veći luk od pluerae pa je recessus costomediastinalis anterior na tom mjestu djelimično prazan. U ovom polju slušamo apsolutnu i relativnu muklinu srca. Apsolutnu muklinu čujemo tamo gdje srce direktno dolazi u kontakt sa torakalnim zidom. To polje apsolutne mukline srca ograničeno je gore IV rebrom, dolje dijafragmom, lijevo ictusom cordis, a desno lijevim rubom sternuma. Relativnu muklinu čujemo tamo gdje je srce pokriveno tankim slojem plućnog parenhima, a ovo polje ograničeno je gore III rebrom, dolje dijafragmom, lijevo ictus cordis, a desno desnim rubom sternuma. ATRIUM DEXTRUM Atrium dextrum je desni atrij srca, razvučen u smijeru od gore prema dolje (u smjeru ulaska velikih vena u njega). Njegov prednji dio čini auricula dextra. Sa gornje i donje strane desnog atrija ulaze v. cava superior et v. cava inferior. Između ulaza ovih vena, nalazi se nešto lijevo jedno izbočenje tuberculum intervenosum, koje sprečava sudar krvnih struha iz ove dvije vene.

{j)VENTRICULUS DEXTER Na ulaznom dijelu nalazimo ostium atrioventriculare dextrum zatvoren sa valvom tricuspidalis, koja je građena od tri kuspisa, pa tako i desni ventrikul ima 3 papilama mišića koja se vežu za tri kuspisa: m. papillaris anterior, posterior et septalis. Na izlaznom dijelu nalazimo ostium trunci pulmonalis, koji je zatvoren sa valvom trunci pulmonalis. Ovaj izlazni dio smješten je sprijeda i zove se conus arteriosus, a iz njega odlazi truncus pulmonalis. Zidovi ventrikula, naročito u ulaznom dijelu, puni su izbočina koje prouzrokuju mišićni snopovi. Ovi snopovi se dijele u 3 grupe:

1. Mm. papillares - sa čijih vrhova odlaze tanke tetive chordae tendinaee, koje se hvataju za kuspise valvae tricuspidalis. Ima ih 3 na broju.
2. Mišićni snopovi koji idu od jednog zida na drugi kroz samu šupljinu ventrikula.
3. Mišićni snopovi koji cijelom dužinom teku prislonjeni uz zid ventrikula gradeći mišićne grebene. Ovi mišićni snopovi su važni, jer se tokom kontrakcija ventrikula utiskuju jedni između drugog, istiskujući tako krv iz ventrikula. Ispod cristae supraventricularis, nalazi se u samom ventrikulu jedan mesnat greben koji ide od septuma do ugla imeđu prednjeg i stražnjeg zida ventrikularne šupljine, a naziva se trabecula septomarginalis. Kroz nju prolazi crus dextrum Hissovog snopa. VENTRICULUS SINISTER Ventriculus sinister je lijevi ventrikul, koji tjera krv velikog (somatskog) krvotoka, pa je nešto veći od desnog. Sa vanjske strane odijeljen je od desnog ventrikula preko dva sulucusa

• sulcus interventricularis anterior et posterior kojima u unutrašnjosti odgovara septum interventriculare. Ovi sulcusi se na apexu srca sastaju gradeći incisuru apicis cordis, koja dijeli apex srca na dva dijela: lijevi i desni. Lijevi pripada lijevom ventrikulu i palpira se u V interkostalnom prostoru 1 cm unutar medioklavikularne linije kao srčani udarac - ictus cordis. Šupljina ventrikula je veća od šupljine atrija, a ima oblik konusa sa bazom okrenutom gore i vrhom dolje. Na bazi ventrikula razlikujemo dva dijela: ulazni dio, kojim krv ulazi u ventrikul i hrapav je i izlazni dio kroz koji krv izlazi iz ventrikula, gladak je i u lijevom ventrikulu smješten STRAGA i upravljen prema desnoj strani, tako da se aorta koja izlazi iz njega križa sa a. pulmonalis koja izlazi iz desnog ventrikula. Granica između ulaznog i izlaznog dijela je cuspis aorticus valvae bicuspidalis. Na bazi lijevog ventrikula nalazimo dva otvora, po jedan na ulaznom i izlaznom dijelu. Na ulaznom dijelu nalazi se ostium atrioventriculare sinistrum zatvoren sa valvom bicuspidalis koja ima dva lista, pa tako lijevi ventrikul ima 2 papilama mišića koji se vežu za dva kuspisa : m. papillaris anterior et posterior.

(CJATRIUM DEXTRUM Na izlaznom dijelu nalazi se ostium aorte zatvoren sa valvom aortae, smješten straga i upravljen prema desno. Od njega odlazi aorta koja se križa sa a. pulmonalis koja izlazi iz desnog ventrikula. Zidovi ventrikula, naročito u ulaznom dijelu, puni su izbočina koje prouzrokuju mišićni snopovi. Ovi snopovi se dijele u 3 grupe:

1. Mm. papillares - sa čijih vrhova odlaze tanke tetive chordae tendinaee, koje se hvataju za kuspise valvae bicuspidalis (mitralis). Ima ih 2 na broju.
2. Mišićni snopovi koji idu od jednog zida na drugi kroz samu šupljinu ventrikula.
3. Mišićni snopovi koji cijelom dužinom teku prislonjeni uz zid ventrikula gradeći mišićne grebene. Ovi mišićni snopovi su važni, jer se tokom kontrakcija ventrikula utiskuju jedni između drugog, istiskujući tako krv iz ventrikula. MUSKULATURA ATRIJA Muskulatura atrija predstavlja radnu muskulaturu atrijalnog dijela srca, a grade je:
4. Fibrae propriae
5. Fibrae communes Fibrae propriae teku longitudinalno ili transverzalno, ne gradeći fascikule, osim u manjem dijelu. Polaze od anuli fibrossi i trigonum fibrosi prema gore. Od rijetkih fascikula koje grade, imamo: Fascikule koji prave obične petlje i podižu endokard, praveći izbočenja prema lumen atrija. Tu spadaju: fasciculus terminalis u cristi terminalis, fasciculus limbicus superior et inferior, koji grade limbus fossae ovalis, fasciculus loweri koji se odvaja od fasciculus limbicus superior i gradi torus intervenosus/tuberculum loweri, trabeculae carneae u desnoj i lijevoj aurikuli. Fascikule čije niti grade prstenove oko venoznih ušća (oko vv. pulmonales u lijevom atriju i oko ušća sinus coronariusa u desnom atriju), a ponašaju se kao sfinkteri. Fibrae communes daju dva snopa i NISU zajedničke za oba atrija:

• Fasciculus interatrialis horizontalis izlazi iz sulcus interatrialis posterior, blizu sulcus coronariusa i teče po stražnjoj strani lijevog ventricula, obavija ga i dođe do lijeve aurikule, podijeli se na gornji i donji dio koji obavijaju aurikulu, a zatim se spoje desno od nje, te prelazi u sulcus interatrialis posterior i završi u zidu desnog atrija oko ulaska v. cavae inferior.
• Fasciculus anterposterior polazi iza aortae, teče od naprijed ka nazad, po prednjoj strani lijevog atrija, okruži ga i izgubi se u zidovima oba atrija.

(CJATRIUM DEXTRUM Mm. papillares cordis šalju tetivne niti chordae tendineae koje se hvataju za kuspise atrioventrikulamih valvi. Postoje 3 vrste ovih tetivnih niti:

1. Niti koje se hvataju na ventrikularnu stranu kuspisa uz samu bazu kuspisa
2. Niti koje se hvataju između baze i slobodnog ruba kuspisa
3. Niti koje se hvataju za slobodni rub kuspisa Ovi mišićni snopovi sprečavaju prevrtanje kuspisa u atrije, usljed djelovanja krvnog pritiska kojeg izaziva kontrakcija ventrikula. Pri kontrakciji ventrikula, dolazi do skraćivanja dužine ventrikula, a tada se kontrahuju i papilarni mišići za onoliko koliko se skrati dužina ventrikula, i na taj način drže nategnute chordae tendineae, sprečavajući tako prevrtanje kuspisa. Pri produžavanju ventrikula, produže se i mm. papillares. Svaki ventrikul sadrži onoliko papilarnih mišića koliko njegova valva ima kuspisa. Ventriculus dexter ima 3 papilama mišića koji se vežu za valvu tricuspidalis:
4. M. papillaris anterior - odlazi sa prednjeg zida desnog ventrikula, a njegove chordae tendineae hvataju se za cuspis anterior i cuspis posterior valvae tricuspidalis.
5. M. papillaris posterior - odlazi sa stražnjeg zida desnog ventrikula, a njegove chordae tendineae hvataju se za cuspis posterior i cuspis septalis.
6. M. papillaris septalis - odlazi sa septuma i sa cristae supraventricularis, a hvata se preko chordae tendineae na cuspis septalis i cuspis anterior. **Ventriculus sinister ima 2 papilama mišića koji se vežu za valvu bicuspidalis (mitralis):
7. M. papillaris anterior** - odlazi sa prednjeg zida lijevog ventrikula 2. M. papillaris posterior - odlazi sa stražnjeg zida lijevog ventrikula Oba se hvataju preko chordae tendineae i na prednji i na stražnji kuspis. VALVE CORDIS Valvae cordis zatvaraju ulazna i izlazna ušća ventrikula. Tako razlikujemo valvae: V a l v a tricuspidalis, Valva bicuspidalis (mitralis), Valva trunci pulmonalis i Valva aortae Valvae atrioventrikularnih ili venoznih ušća (valva tricuspidalis et valva bicuspidalis) građene su iz 2 ili 3 lista/kuspisa koji imaju oblik jedra. Ovi kuspisi su jednim krajem fiksirani za zid srca, a slobodnim krajevima povezani su sa tetivnim nitima chordae tendineae papilarnih mišića. Otvaraju se u smjeru toka krvne struje, tj. u unutrašnjost ventrikula.

• Valva tricuspidalis zatvara ostium atrioventriculare dextrum, a građena je iz 3 kuspisa, koji imaju formu trokuta čija baza leži uz zid ventrikula, a vrh je okrenut prema centru ušća. Atrijalna strana ovih listova je glatka, a ventrikularna hrapava. Na slobodnim rubovima hvataju se chordae tendineae koje dolaze od 3 papilama mišića. Ova 3 kuspisa su: 1. Cuspis septalis - medijalni

{j)VENTRICULUS DEXTER

_2. Cuspis anterior — prednji

3. Cuspis posterior - stražnji._ Hvataju se na anulus fibrosus koji čini skelet desnog AV ušća.

• Valva bicuspidalis (mitralis) zatvara ostium atrioventriculare sinistrum, a građena jeiz 2 kuspisa koji se hvataju na anulus fibrosus koji čini skelet lijevog AV ušća. Ova 2 kuspisa su:

1. Cuspis anterior - nalazi se uz aortu pa se još naziva i cuspis aorticus. Obje njegove strane (i atrijalna i ventrikularna) su glatke. Predstavlja granicu između ulaznog i izlaznog dijela u lijevom ventrikulu.
2. Cuspis posterior - atrijalna strana glatka, dok je ventrikularna hrapava. Valvae arterijskih ušća građene su od po 3 polumjesečasta nabora - valvulae semilunares. Svaka valvula građena je od nabora endokarda čiji je duži konveksni rub pričvršćen za zid ušća, a kraći rub je slobodan. Slobodni rub podijeljen je u 2 dijela koji se nazivaju lunulae valvularum semilunaris, a tamo gdje se one spajaju u sredini nalazi se odebljanje nodulus valvulae semilunaris. Valvae arterijskih ušća sa zidovima aortae i a. pulmonalis (truncus pulmonalisa) zatvaraju prostore otvorene prema lumenu krvnih žila, a ti prostori se zovu sinusi/valsavae. Iz desnog i lijevog sinusa/valsavae aortae odlaze a. coronaria cordis dextra et a. coronaria cordis sinistra. Valvae arterijskih ušća otvaraju se u smjeru toka krvne struje, tj. u lumen aortae ili a. pulmonalis.

• Valva trunci pulmonalis zatvara desno arterijsko ušće ostium trunci pulmonalis, a građena je iz 3 valvulae semilunares:

1. Valvula semilunaris dextra
2. Valvula semilunaris sinistra
3. Valvula semilunaris anterior Ove valvule hvataju se na anulus fibrosus koji gradi skelet ovog ušća.

• Valva aortae zatvara lijevo arterijsko ušće ostium aortae, a građena je iz 3 valvulae semilunares:

1. Valvula semilunaris dextra
2. Valvula semilunaris sinistra
3. Valvula semilunaris posterior Ove valvule hvataju se na anulus fibrosus koji gradi skelet ovog ušća.

SEPTA CORDIS

Septa cordis predstavljaju pregrade pomoću kojih su međusobno odijeljeni atriji i ventrikuli srca. Razlikujemo: septum interatriale i septum interventriculare.

• Septum interatriale razdvaja atrije. Postavljen je u smjeru od desno i natrag prema lijevo i naprijed. Na njemu razlikujemo jedan deblji veći dio i jedan tanji dio koji odgovara fossi ovalis, a zove se pars membranacea septi atriorum.
• Septum interventriculare nalazi se između lijevog i desnog ventrikula, a građenje iz 2 dijela:
  1. Pars muscularis septi - građen iz mišićnog sloja koji je sa obje strane pokriven endokardom.
  2. Pars membranacea septi - nalazi se na gornjem dijelu ventrikula blizu venskih i arterijskih ušća. Na lijevoj strani je čitav ovaj dio u lijevom ventrikulu. Na desnoj strani to nije slučaj, jer se cuspis septalis desnog AV ušća veže na polovini pars membranacea septi, te zbog toga jedan dio pars membranacea septi odjeljuje desni atrij od lijevog ventricula, pa se taj dio zove i septum atrioventriculare, a građenje od vezivnog tkiva koje je sa obje strane pokriveno endokardom. SRČANI SKELET / FIBROZNI SKELET SRCA Srčani skelet srca je fibrozna formacija na kojoj su pričvršćeni kuspisi i srčana muskulatura. Srčani skelet smješten je na bazi ventrcula, a sastoji se iz 4 anuli fibrosi i 2 trigonum fibrosi. Anuli fibrosi su fibrozni prstenovi, koji okružuju 2 atrioventrikularna i 2 arterijska ušća. Arterijski prstenovi se nalaze sprijeda, a atrioventrikularni straga i to u jednoj ravni, osim prstena a. pulmonalis koji se nalazi nešto iznad ostalih. Postoje 4 fibrozna prstena: **1. Anulus fibrosus venosus dexter

2. Anulus fibrosus venosus sinister
3. Anulus fibrosus trunci pulmonalis
4. Anulus fibrosus aortae Venozni prstenovi** imaju formu kratkih cilindara sa jednom površinom okrenutom centru, dok je druga okrenuta prema vani. Za površinu okrenutu prema centru hvataju se kuspisi, a za onu okrenutu vani hvata se srčana muskulatura atrija i ventrikula. Arterijski prstenovi su sastavljeni iz 3 luka koji svoj konkavitet okreću prema gore, a konveksitet prema ventrikulima, omeđujući tako na unutrašnjoj strani, u lumenu arterija 3 prostora čiji je vrh okrenut prema gore - spatia intervalvularia. Ti prostori ispunjeni su vezivnim tkivom, tako daje prema dolje stvorena ravna granica na koju se hvataju mišićne niti ventrikula, dok se prema gore na te lukove nastavlja tunica media aortae ili truncus pulmonalisa.

1. OSTIA CORDIS Trigonum fibrosi su fibrozni trokutovi koji se nalaze između fibroznih prstenova, a postoje 2 fibrozna trokuta:

1. Trigonum fibrosum dextrum, koji se nalazi između anulus fibrosus venosus dexter i anulus fibrosus aortae, a mnogo je važniji i veći ođ lijevog, pa se zove još i centrum tendineum cordis jer sa njega odlazi Tendo todari, koja teče u zidu desnog atrija do slobodnog ruba valvulae v. cavae inferior. 2. Trigonum fibrosum sinistrum, koji se nalazi između anulus fibrosus venosus sinister i anulus fibrosus aortae.

21. PROJEKCIJA SRCA I SRČANIH UŠĆA ENDOCARDIUM Endokard je unutrašnji sloj srca ili tunica interna cordis. To je glatka membrana, koja pokriva unutrašnju stranu srčanog zida ulazeći u sve udubine i obavijajući sve izbočine. Na venoznim i arterijskim ušćima endokard se previja na kuspise i valvulae semilunares, te ih pokriva sa obje strane. Sastoji se iz 3 sloja: endotel, lamina propria i stratum subendocardiale. MYOCARD Miokard je središnji, mišićni sloj srca ili tunica media cordis. Myocardium je najdeblji i najvažniji od 3 sloja srca, a građenje od mišićnih niti koje čine srčanu muskulaturu. Srčana muskulatura razlikuje se od poprečno prugaste po tome što se niti srčanog mišića račvaju i spajaju međusobno gradeći mrežu tzv. sincicij. Srčana muskulatura NIJE pod uticajem naše volje. Srčanu muskulaturu dijelimo na: 1.Radnu muskulaturu, koja se neprestano kontrahuje od početka života do smrti, a čine je dva dijela potpuno odvojena jedan od drugog, čije je samo polazište zajedničko (anuli i trigonum fibrosi). To su muskulatura atrija i muskulatura ventrikula. 2.Specifična ili sprovodna muskulatura srca, koja sprovodi podražaje od jednog dijela srca do drugog i koordiniše njihov rad i kretnje, a čine je dva sistema. To su AV sistem i SA sistem. EPICARDIUM Epikard je vanjski sloj srca ili tunica externa cordis. Epicard je zapravo visceralni list seroznog perikarda, a oblaže srce i početne dijelove velikih krvnih žila. Arterijske žile oblaže u potpunposti, dok venozne žile oblaže samo djelomično jer tu epikard (visceralni list seroznog perikarda) prelazi u parijetalni list seroznog perikarda koji oblaže s unutrašnje strane fibrozni perikard. Zbog takvog rasporeda možemo rukom obuhvatiti ventrikule, ali ne i atrije. Također, zbog ovakvog rasporeda epikarda, između velikih arterijskih žila i atrija nastaje prostor sinus transverus pericardii kroz koji možemo provući prste i obuhvatiti arterijske žile. PERICARDIUM Perikard je membranozna vreća, koja obavija srce i početne dijelove velikih krvnih žila. Ima 2 lista: vanjski fibrozni i unutrašnji serozni list.

18. MYOCARDIUM Fibrozni perikard je vanjski list perikarda. To je ustvari vreća izgrađena od gustog vezivnog tkiva u obliku konusa sa vrhom okrenutim prema gore i bazom koja leži na dijafragmi. Vrh ovog konusa seže do angulus sterni ludovici i nastavlja se u tunicu adventitiu velikih krvnih žila srca. Fibrozni perikard je fiksiran za zidove thoraxa čime zadržava srce u njegovom položaju. Fiksiranje prije svega jednim slojem vezivnog tkiva koje se nalazi oko perikarda, a zatim i preko ligg. sternopericardiaca koji se nalaze između sternuma i prednje strane perikarda. Ima ih 2, a to su: lig. sternopericardiacum craniale, koji ide sa stražnje strane manubrium sterni prema natrag i dolje i lig. sternopericardiacum caudale koji se nalazi u blizini apexa srca. Serzoni perikard je unutrašnji list perikarda. To je potpuno zatvorena vreća kod koje razlikujemo parijetalni i visceralni list. Parijetalni list oblaže unutrašnju stranu fibroznog perikarda. Visceralni list oblaže početne dijelove velikih krvnih žila srca i samo srce obrazujući tako epikard ili tunicu externu cordis. PROJEKCIJA SRCA Projekcija srca na prednjem torakalnom zidu nalazi se u zatvorenom četverouglom polju čije su dvije tačke na desnoj strani medijalne linije, a druge dvije tačke na lijevoj strani medijalne linije.
19. Desna gornja tačka - leži na gornjem rubu III rebarne hrskavice desnog rebra 1 cm desno od ruba sternuma.
20. Desna donja tačka - leži u V desnom interkostalnom prostoru 1 cm desno od ruba sternuma.
21. Lijeva donja tačka - leži u V lijevom interkostalnom prostoru 1 cm unutar medioklavikularne linije (ictus cordis).
22. Lijeva gornja tečka - leži u II lijevom interkostalnom prostoru 2 cm lijevo od ruba sternuma. U ovom polju se mogu obilježiti i projekcije aurikula. Desna aurikula se nalazi u visini hvatišta desnog IV rebra za sternum, a lijeva aurikula se nalazi u visini hrskavice III lijevog rebra. PROJEKCIJA SRČANIH UŠĆA Projekcija srčanih ušća nalazi se u sljedećim tačkama: 1.Ostium atrioventriculare dextrum - u visini hvatišta V desnog rebra za sternum. Sluša se na ovom projekcionom mjestu. 2.Ostium atrioventriculare sinistrum - u visini hvatišta IV lijevog rebra za sternum, a zahvata i III interkostalni prostor. Sluša se u V lijevom interkostalnom prostoru na ictus cordisu.

24. A. CORONARIA CORDIS SINISTRA A. CORONARIA CORDIS SINISTRA A. coronaria cordis sinistra polazi od aortae ascendens. Ide na lijevu stranu između truncus pulmonalis i lijevog atrija, a onda dođe na prednju stranu srca i daje dvije veće grane: 1.Ramus interventricularis anterior teče u sulcus interventricularis anterior sve do vrha srca. 2.Ramus circumflexus, koji teče kroz sulcus coronarius na lijevu stranu i natrag, te se spušta koso po lateralnoj i stražnjoj strani lijevog ventrikula. Ova arterija vaskularizira najveći dio lijevog srca, lijevu aurikulu, conus i bulbus a. pulmonalis, prednju polovinu ventrikularnog septuma, prednji zid desnog ventrikula sa njegovim prednjim papilarnim mišićem. VENE SRCA Vene srca skupljaju vensku krv srčanog krvotoka. Ulaze direktno u desni atrij, osim vv. cordis minimae, koje ulaze u lijevi atrij i u oba ventrikula. Razlikujemo sljedeće vene: 1. Sinus coronarius - prikuplja gotovo svu krv srca. Nalazi se u sulcus coronariusu, a ulazi u desni atrij ispod v. cavae inferior. Prima gotovo sve vene srca. 2. V. cordis magna - počinje na vrhu srca, teče u sulcus interventricularis anterior do baze ventricula, a zatim ide lijevo u sulcus coronarius i na stražnjoj strani srca ulazi u sinus coronarius. Prima ogranke od oba ventrikula i lijevog atrija. 3. V. cordis media - počinje na vrhu srca, teče u sulcus interventricularis posterior i ulazi u sinus coronarius prije njegovog ulaska u desni atrij. 4. V. cordis parva - ide sa desnog atrija i desnog ventrikula kroz sulcus coronarius u sinus coronarius. 5. V. posterior ventriculi sinistri - ide od vrha srca po stražnjoj strani lijevog ventrikula i na bazi ventriula ulazi u sinus coronarius. 6. V. obliqua atrii sinistri - nalazi se na lijevom atriju straga, a ulazi u sinus coronarius. 7. Vv. cordis anteriores - male vene na prednjoj strani desnog ventrikula, a ulaze u desni atrij na donjem dijelu prednje strane. 8. Vv. cordis minimae - ulaze direktno u oba atrija i oba ventrikula kroz foramina venarum minimarum.

27. SISTEM A. PULMONALIS TRUNCUS PULMONALIS Truncus pulmonalis pripada malom ili pulmonalnom krvotoku. Vodi krv iz desnog ventrikula preko aa. pulmonales u desno, odnosno lijevo pluće. Polazi od conus arteriosus desnog ventrikula. Ide prema gore, na lijevu stranu i natrag, ispod aortae ascendens/arcus aortae, a onda se dijeli na dvije grane: 1.A. pulmonalis dextra odlazi u desno pluće
28. A. pulmonalis sinistra odlazi u lijevo pluće Između truncus pulmonalisa i arcus aortae nalazi se lig. arteriosum (chorda ductus arteriosi Botalli), kao ostatak ductus arteriosusa. Odlazi od truncus pulmonalisa na mjestu njegove bifurkacije, a hvata se za donju stranu arcusa aortae na mjestu koje se zove isthmus aortae. Sistem a. pulmonalis pripada malom ili pulmonalnom krvotoku, a vodi krv iz desnog ventrikula u oba pluća. Sačinjavaju ga:
29. A. pulmonalis dextra za desno pluće
30. A. pulmonalis sinistra za lijevo pluće

• A. pulmonalis dextra ide od truncus pulmonalisa na desnu stranu iza aortae ascendens i v. cavae superior, a ispred bronchus principalis dexter, te ulazi u hilus desnog pluća ispod i ispred desnog bronhusa. Ispod i ispred arterije teku vv. pulmonales dextrae. Vodi redukovanu krv iz desnog ventrikula u desno pluće.
• A. pulmonalis sinistra je kraća od desne. Ide od truncus pulmonalis na lijevu stranu ispred bronchus principalis sinister, dok je iza bronhusa aorta descedens.Ulazi u hilus pluća iznad i ispred lijevog bronhusa. Ispod i ispred arterije teku w. pulmonales sinistrae. Vodi redukovanu krv iz desnog ventrikula u lijevo pluće.