MEDJUNARODNO HUMANITARNO PRAVO, Lecture notes of International Public Law

Skripta (beleske), bez poslednjih 20 ispitnih pitanja na PF-u Univ u Beogradu.

Typology: Lecture notes

2019/2020

Uploaded on 01/27/2020

anchi-milica
anchi-milica 🇷🇸

4.3

(4)

3 documents

1 / 74

Toggle sidebar

This page cannot be seen from the preview

Don't miss anything!

bg1
1. POJAM MHP/ MEDJUNARODNO PRAVO
ORUZANIH SUKOBA (savremeni naziv)
- Iskljucivo pravo drzave da vodi rat (ius ad bellum)
da bi resila sporna pitanja sa drugim drzavama bilo
je regulisano koliko-toliko do prve polovine 20.v.
- Zavrsetkom I svetskog rata zavrsava se i to isklj
pravo
- Pravila u ratu (ius in bello) pocela sus a razvojem u
drugoj pol 19.v i pravno regulisu :
1) Dozvoljena sredstva u ratu
2) Nacin vodjenja rata
3) Sistem zastite lica u oruz sukobima !
- Medjunarodni komitet Crvenog Krsta (poreklo
naziva)
- Naziv prihvataju drzave ugovornice Zen konvencija
1) Uzi smisao : Deo medjun javnog p koji regulise
status i zastitu lica i objekata u oruz suk
pf3
pf4
pf5
pf8
pf9
pfa
pfd
pfe
pff
pf12
pf13
pf14
pf15
pf16
pf17
pf18
pf19
pf1a
pf1b
pf1c
pf1d
pf1e
pf1f
pf20
pf21
pf22
pf23
pf24
pf25
pf26
pf27
pf28
pf29
pf2a
pf2b
pf2c
pf2d
pf2e
pf2f
pf30
pf31
pf32
pf33
pf34
pf35
pf36
pf37
pf38
pf39
pf3a
pf3b
pf3c
pf3d
pf3e
pf3f
pf40
pf41
pf42
pf43
pf44
pf45
pf46
pf47
pf48
pf49
pf4a

Partial preview of the text

Download MEDJUNARODNO HUMANITARNO PRAVO and more Lecture notes International Public Law in PDF only on Docsity!

1. POJAM MHP/ MEDJUNARODNO PRAVO

ORUZANIH SUKOBA (savremeni naziv)

  • Iskljucivo pravo drzave da vodi rat (ius ad bellum) da bi resila sporna pitanja sa drugim drzavama bilo je regulisano koliko-toliko do prve polovine 20.v.
  • Zavrsetkom I svetskog rata zavrsava se i to isklj pravo
  • Pravila u ratu (ius in bello) pocela sus a razvojem u drugoj pol 19.v i pravno regulisu :
  1. Dozvoljena sredstva u ratu
  2. Nacin vodjenja rata
  3. Sistem zastite lica u oruz sukobima!
  • Medjunarodni komitet Crvenog Krsta (poreklo naziva)
  • Naziv prihvataju drzave ugovornice Zen konvencija
  1. Uzi smisao : Deo medjun javnog p koji regulise status i zastitu lica i objekata u oruz suk
  1. Siri smisao : Pored zastite lica i objekata utvrdjuju se is to humaniji nacini i sredstva ratovanja (+medjunarodno ratno pravo)
  • U Haskim konvencijama ima humanitarnog prava , dok u Zen konv ima i cistog ratnog prava
  • I unutrasnji (sukob sa pravom drzave na zastitu svog suvereniteta i obavezama nemesanja u unutr stv druge drz) i medjunarodni oruz sukobi
  • Optimalno regulisanje zahteva ratnog cilja(voj potrebe) i nacela
  • Nacela i principi humanosti 2.RAZV MHP DO PRVE POL 19.V.
  • Savr razv mhp je 19.v (prve kodifikacije) I PRAISTORIJA
    • U ovim sukobima nije bilo razlike izmedju boraca i drugih/civ (svi odrasli pripadnici plemena bili su ratnici)

dobija ekonomsku vrednost -> ROPSTVO (Ne pravi se vise razlika po polu i uzrastu) III STARI VEK

  • Preovladjujuci nacin proizvodnje je rad robova
  • Izvori ropstva :
  1. Unutrasnji (raslojavanje na klasnoj osnovi)
  2. Spoljni (rat) : Glavni izvor
  • Osnovni cilj rata je osvajanje tudjih teritorija
  • 3 osnovne karakteristike prvobitnog ratnog prava prvih drzava : 1)Nema razlike izmedju civila i vojnika. Pobednik je imao apsolutno pravo nad zivotom pobedjenog. Celokupno stanovnistvo pobedjenog je smatrano zarobljenicima. O njihovoj daljoj sudbini odluc se po zavrsetku borbi : a) Ubistvo b) Predaja(prodaja) u ropstvo v) Oslobodjenje

g) Razmena zarobljenika d) Oslobodjenje uz dogovorenu cenu otkupa

  1. Cesce se ratni zarobljenici ostavljaju u zivotu no u praistoriji. Masovna ubijanja pobedjenog protivnika bila su retka (potpuno unistenje protivnika kao cilj)
  2. Zarobljenik je ratni plen
  • Potpuno unistenje protivnika bilo je primenjivano na Mediteranu i Bliskom Istoku , dok kod naroda Srednjeg Istoka nije (ekonomski razlozi)
  • Vladar na Sr Istoku jeste bio ratnik , ali se uvek radije sluzio dipllomatijom no macem (milosrdni u pobedama : cesto se vladar pobedjene zemlje ostavljao u zivotu pa i na prestolu pod uslovom priznanja suvereniteta kralja pobednika)
  • Nije bilo priznatih i garantovanih pisanih prava
  • Obicajno i nepouzdano pravo (bez mehanizma koji obezb primenu)
  • Regrutovanje zarobljenika u vojsku (Stari Egipat)
  • Ubijanje zarobljenika na popristu (kaznjavanje i zastrasivanje)
  • Osnovni razlog vodj ratova : Ropstvo
  • Cesta oslobadjanja od ropstva
  • Razlike nije bilo po vojnik-civil , vec po uzrastu, polu i sposobnosti
  • Zarobljenici su se cesto prod i na samom bojistu
  • Sub hasta (pod kopljem)/ venditio sub corona (javna prodaja)
  • Otkup retko za obicne zarobljenike
  • Ranjenici i bolesnici : Ubijani ili ostavljani da ih pokupe njihove porodice (nije bilo milosti)
  • Mrtvi : Puna pocast (Skrnavljenje lesa : Svetogrdje)
  • Sredstva u ratovima : Nisu podvrgnuta jasnim i pouzdanim pravilima.
  • Hem oruzje : Najstarija zabrana – Hamurabijev zakonik

III SREDNJI VEK

  • Transformacija robovl drustva u feud u Evropi
  • Osnovni faktori koji odredjuju status ratnih zar :
    1. Drustv-ekon odn
    2. Karakt rata
  • Opste drustv-ekon karakt :
  1. Centralisticke aps monarhije
  2. Feudi
  3. Podela drustva na feudalce i kmetove (bogatstvo = velicina poseda + br kmetova)
  4. Rani feudalizam : Rodovsko-plemenska uredjenja u drzavama koje su nastale velikom seobom naroda
  5. Jak uticaj religije
  6. Cesti ratovi (Razlozi : a) Rani feudalizam : Prosirenje feuda i pljacka b) Klasicni : Uspostavljanje centr vlasti v) Pozni : Reformacija u crkvama i formiranje nacija

ratom kao sredstvom pljacke i pravom nad oruzjem (pravo feudalaca i jednog br slob st da nose oruzje u sv prilici) -> Viteska (plemicka) cast : Temelj ratnih pravila sr veka

  1. PRVA PRAVILA U RATU! : Viteska ratna pravila i prav viteske casti -> Obicajna pravila ratnog prava. Pravila o ucesn ratova (ko ima pravo da ucestv u ratu). Nosili su amblem (por grb)
  • Podela ratova :
  1. Pravedne i nepravedne (Crkva ustanovljava kriterijume : Javni = pravedni , privatni = nepravedni)
  2. Otvorene i privatne
  • Pristrasno opredeljenje crkvenog arbitra
  • Crkveno pravo : izvor (zabr vodj ratova u vr znac crkv prazn : Bozic, Uskrs)
  • Obaveza zar strana da obj rat jedna drugoj (postovanje potr vr od tren obj rata do poc borbi)
  • Jedino je pravom hriscaninu sa pravom na oruzje bilo dozv da ucestv u pravednom i javnom ratu!
  • Imao je relig zastitu (oprostajnica za ucestv u grehu) i pravo na ispravno postupanje u sluc zaroblj
  1. Pravi se razl izmedju vojnika i civila !!! -> Posteda civila u sukobu i nezarobljavanje
  • Pravila iz robovlasnickih drustava ostaju , samo se neka menjaju, neka nastaju, dok neka (otkup) postaju dominantna
  • Dominantna pravila :
  1. Porobljavanje (u razv feud nestaje)
  2. Prodaja
  3. Ubijanje na bojistu
  4. Oslob uz otkup
  5. Usl ili bezusl pust na slb
  6. Razm
  7. Uzim u sv vojsku A) Porobljavanje
  • Nestaje pod uticajem ekon odn (od trenutka kad je ropstvo prest da bude osnova ekon i drustv sistema)
  • Form zabr na III later koncilu (samo se odn na hriscane)

a) Muslim vojska : Ako prihvate islam , imace povoljniji tretman ili biti oslobodjen (1 od nacina sirenja islama, pored pospesivanja nataliteta). b ) Kod hriscanskih vojski : Opsta smaknuca nevernika , izuzetno iz pol razl oslobadj uz otkup. IV OTKUP je osnova za ostavljanje zarobljenika u zivotu i uopste za zarobljavanje stanovnika

  • Sistem najamnicke vojske
  • Unosan posao vlastelina feud doba
  • Razv pravila o nosiocima prava na otkup i deobi otkupa
  • Ako porodica ne plati otkup , osvajac je mogao od zarobljenika traziti usluge
  • Losi obicaji rata (ogromna visina otkupa)
  • I tokom i na kraju rata! V RAZMENA
  • Na kraju rata
  • Predmet : Obicni vojnici
  • Nisu imali ekon vredn
  • Obicaj sklap spor o uslov razmene (16.v)

VI USLOVNO I BEZUSLOVNO OSLOBADJANJE

1) USLOVNO :

  • U toku i na kraju rata -Ugledni zarobljenik se pusta na slob uz obav da se vrati u zaroblj ako ne ispuni otpusni uslov (otkup ili pregovor izm zar str)
  1. BEZUSLOVNO
  • 17.v
  • Bez traz otkupa na kraju rata VI DAVANJE TALACA
  • Obic garant ug
  • Radi jemstva da ce se vojska u ratu pridrz prav rat VII UNAKAZIVANJE ZAROBLJ
  • Unistenje neprij kao krajnji cilj VIII OBICAJEM UVTVRDJ PRAV U HRISC MEDJUS SUKOB

1)Novi proizv i drustv odn utic su na smanj nepotr raz (povec zast civ i priv svoj)

  1. Mali drz budz -> odn prof vojnika ka drz
  2. Prom nacela rat i humanisticki ideje o ratnom postup (prve zabr i civ nacela)
  • Rast medjun trg -> Rast zast neutr lica i imov
  • Zaroblj pripad pojedincu koji ih je zarobio
  • Princ reciproc (oslob zar)
  • Nest nasilno regrut vojn
  • Ug o prest rata
  • Ratni zar : Zar drz cija ih je vojska uhv , a ne vlasn poj
  • Razm zar : Rang za rang
  • Oskudna zast ratn zar I OSLOB RZ
  • 17.v
  • Privileg pozn ofic
  • Usl oslob RZ
  • Poenta RZ : Smanj jacine nepr vojske (obezb pobeda i smanj nepotr nasilje)
  • Razoruz zaroblj prot II PRAV I SR RAT
    • Zaceci hem oruz (otr strela, trov hrane)
    • Samo izmedju CIVILIZ NAC
  1. RAZV MHP POSLE GRADJ REV I Od Franc rev do Haske konf(1899)
    • Rast pol moci
    • Burzoaske (gradj) rev : engleska, holandska i franc (1789-1793)
    • Nisu ukin monarhiju, ali su smanjile moc aristokratije
    • Nacional vojske (ne bore se samo zbog novca i straha od odmazde vec i zbog ideologije)
    • Verski ratovi
    • Vestfalski mir (1648) : Prvi medj ug
    • Sist ravnomern snaga
  1. Nova vojna tehn
  • Par dekl (1856) : Pomor p
  • ZK (1864) : Poboljs usl ranj u suvozemn ratu
  • Petrograd dekl (1868) : O eksploz oruzju
  • Brisel dekl (1874) : Prva potp kodifik obic p o postup sa RZ
  • HK i dekl na Has mir konf (1899 i 1907) : Osnov za dalji razv MHP
  • Prvi vojni prirucnici (Liberova uput, RP po MP Knez Srb, War Office, Z suvozemn rata)
  • Civ drz (subj MP) : Evr i Amer
  • MHP se nije primenj u kolonij rat ni u gradj rat civ drz
  • Nikakva prizn pobunj
  1. Do prve ½ 19v
  • FR : Dekr NS – Reg tretm ka nepr vojsci
  • Razm RZ i oslob civ
  • Stat punopr boraca
  • Prof vojska -> Narodna vojska (dobrovoljci + regruti) : Nezak borci
  • Civ nisu bili zaroblj
  • RZ moze biti ubij :
  1. u izuz sl
  2. metod repres
  3. odg za veci RZ
  • Male prof staj voj (neoph razmn vojn)
  • P otkupa RZ prest sa FR
  • Ug o pr i trg (1785) IV II ½ XIX V
    • Nacion prav o vodj rat
    • Anri Dinan (osn CK)
    • Gustav Monijer (preds Drustva javne koristi)
    • Brisel dekl :
      1. Kodifik obic p o postup sa RZ, bolesn i ranj
      2. Uzor drzavama pri izdav ratn prav
      3. U suk kao poluzvan prav
      4. Osnov HK i daljem razv MHP