Docsity
Docsity

Pripremite ispite
Pripremite ispite

Studirajte zahvaljujući brojnim resursima koji su dostupni na Docsity-u


Nabavite poene za preuzimanje
Nabavite poene za preuzimanje

Zaradite bodove pomažući drugim studentima ili ih kupite uz Premium plan


Školska orijentacija
Školska orijentacija


Informator patologija, Ispiti od Patologija

Informacije o nacinu polaganja ispita

Tipologija: Ispiti

2018/2019

Učitan datuma 26.12.2019.

Katarinnaa
Katarinnaa 🇸🇷

5

(1)

1 dokument

1 / 17

Toggle sidebar

Ova stranica nije vidljiva u pregledu

Ne propustite važne delove!

bg1
MEDICINSKI FAKULTET NOVI SAD
KATEDRA ZA PATOLOGIJU
Školska godina 2019/2020.
INFORMATOR
IZ PREDMETA:
PATOLOGIJA
Informator je namenjen redovnim studentima III godine Medicinskog fakulteta u Novom Sadu
INTEGRISANE STUDIJE MEDICINE.
Informator sadrži osnovne podatke o predmetu, obaveštenja o ukupnom fondu časova, načinu
organizacije teorijske i praktične nastave, nastavni plan i program, spisak histoloških i
makroskopskih preparata, napomene o načinu polaganja ispita, ispitna pitanja i spisak osnovnih i
pomoćnih udžbenika.
Smatramo da će ovakav vid informacija omogućiti studentima uspešnije savlađivanje znanja
iz predmeta i uspešnije studije u celini.
autori INFORMATORA
Prof. dr Milana PAnjković, šef Katedre
Doc. dr Aleksandra Lovrenski, zamenik šefa Katedre
pf3
pf4
pf5
pf8
pf9
pfa
pfd
pfe
pff

Delimični pregled teksta

Preuzmite Informator patologija i više Ispiti u PDF od Patologija samo na Docsity!

MEDICINSKI FAKULTET NOVI SAD

KATEDRA ZA PATOLOGIJU

Školska godina 2019/2020.

INFORMATOR

IZ PREDMETA:

PATOLOGIJA

Informator je namenjen redovnim studentima III godine Medicinskog fakulteta u Novom Sadu

  • INTEGRISANE STUDIJE MEDICINE. Informator sadrži osnovne podatke o predmetu, obaveštenja o ukupnom fondu časova, načinu organizacije teorijske i praktične nastave, nastavni plan i program, spisak histoloških i makroskopskih preparata, napomene o načinu polaganja ispita, ispitna pitanja i spisak osnovnih i pomoćnih udžbenika. Smatramo da će ovakav vid informacija omogućiti studentima uspešnije savlađivanje znanja iz predmeta i uspešnije studije u celini. autori INFORMATORA Prof. dr Milana PAnjković, šef Katedre Doc. dr Aleksandra Lovrenski, zamenik šefa Katedre

I. OPŠTE NAPOMENE

Patologija se odvija u V (5+5) i VI (3+3) semestru sa ukupnim fondom od 120 časova teorijske nastave i 120 časova praktične nastave koja uključuje i 5 časova seminara. Teorijska nastava se obavlja u amfiteatrima Medicinskog fakulteta po rasporedu koji početkom semestra objavljuje Služba za studentska pitanja Fakulteta. Praktična nastava se izvodi na:

  1. Zavodu za histologiju I embriologiju Medicinskog fakulteta u Novom Sadu,
  2. Centru za patologiju I histologiju Kliničkog centra Vojvodine
  3. Službi za pato-anatomsku i molekularnu dijagnostiku Instituta za plućne bolesti Vojvodine u Sremskoj Kamenici,
  4. Odeljenju za patohistološku dijagnostiku i molekularnu patologiju, Službe za pato- anatomsku i laboratorijsku dijagnostiku, Instituta za onkologiju Vojvodine u Sremskoj Kamenici i
  5. Odeljenju za patologiju Instituta za kardiovaskularne bolesti Vojvodine u Sremskoj Kamenici Teorijsku i praktičnu nastavu iz predmeta izvode:
  6. Četiri redovna profesora
  7. Tri vanredna profesora
  8. Pet docenata
  9. Tri asistenta II PROGRAM TEORIJSKE NASTAVE OPŠTA PATOLOGIJA UVODNI DEO 1 OŠTEĆENJE ĆELIJE 4 DEGENERACIJE, ADAPTACIJE 4 ZAPALJENJA 6 REPARACIJA,REGENERACIJA 3 POREMEĆAJI CIRKULACIJE 7 BOLESTI OKOLINE 2 RAZVOJNE,GENETSKE I PEDIJATRIJSKE BOLESTI 3 PATOLOGIJA TUMORA 10 IMUNOPATOLOGIJA 5

III PROGRAM PRAKTIČNE NASTAVE

P r a k t i č n a nastava iz predmeta se održava u svim napred navedenim nastavnim bazama sa planom:

  • 5 časova nedeljno u zimskom i
  • 3 časa nedeljno u letnjem semestru. HISTOLOŠKA DIJAGNOSTIKA U toku semestra studenti prisustvuju vežbama iz histološke dijagnostike po rasporedu koji se objavljuje u sklopu opšteg rasporeda nastave za studente Medicinskog fakulteta. Ove vežbe se održavaju u Sali za mikroskopiranje na Zavodu za patologiju i histologiju na I spratu Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. Uvodni čas za histološke vežbe se obavlja u Sali za mikroskopiranje na Zavodu za patologiju i histologiju na I spratu Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. Studentima se demonstriraju histološki preparati sa posebnim zahtevom za samostalnim aktivnim radom u opisu i dijagnostici preparata. Nastava iz histopatološke dijagnostike se izvodi na kompjuterima sa skeniranim histološkim preparatima, što omogućava interaktivnu nastavu i lakše savladavanje gradiva iz ovog tipa dijagnostike. Katedra smatra da je uvođenje digitalne mikroskopske dijagnostike od velikog značaja za unapređenje i osavremenjavanje nastave iz patološke anatomije. Ovim vidom nastave studentima je omogućeno da tokom cele godine mogu gledati i vežbati na svim preparatima čime se gubi potreba za izvođenjem predispitnih vežbi. Ukupan broj preparata za mikroskopske vežbe je 90. Napomena: Obavezno je nošenje belih mantila tokom vežbi.

Spisak preparata za histološke vežbe:

Vežba Naziv preparata

Broj preparata u praktikumu 1 Atrophia fusca myocardii (^) 16 Atrophia testis 18 Atrophia senilis endometrii 17 2 Degeneratio parenchymatosa renis 40 Steatosis hepatis 84 Carcinoma medullare glandulae thyreoideae cum stroma amyloides 28 3 Haemosiderosis pulmonis 53 Calcificationes dystrophicae glandulae thyreoideae 22 Atherosclerosis arteriae 15 Necrosis textus adipose 71 4 Hyperaemia passiva hepatis 55 Infarctus anaemicus recens renis 59 Infarctus anaemicus recens myocardii 58 Infarctus haemorrhagicus pulmonis 60 5 Cicatrix postinfarctum myocardii 36 Granulationes nonspecificae 48 Granuloma corporis alieni pleurae parietalis 49 Hyperplasia prostatae cum prostatitide chronica 57 6 Abscessus subacutus cutis 1 Appendicitis phlegmonoso - purulenta acuta 14 Cholecystitis chronica simplex 33 Cholecystitis gangraenosa acuta 34 7 Affectus primarius tuberculosis pulmonis (^) 13 Bronchopneumonia tuberculosa caseosa 21 Tuberculosis miliaris pulmonis 88 Pleuritis granulomatosa necroticans 77 8 Fibroma durum 44 Fibroadenoma mammae 43 Papilloma intraductale mammae 76

18 Gastritis chronica atrophicans 45 Ulcus chronicum ventriculi (^) 90 Adenocarcinoma ventriculi - typus diffuses 8 Adenoma tubulo - villosum intestini crassi 12 Colitis chronica ulcerosa 38 19 Cystis echinococcica hepatis 39 Cirrhosis micronodularis hepatis 37 Hepatitis chronica active 54 Steatonecrosis pancreatic (^) 83 20 Adenoma pleomorphum glandulae salivalis 11 Adenolymphoma glandulae salivalis 9 Carcinoma adenocysticum glandulae salivalis 23 21 Hyperplasia endometrii simplex 56 Teratoma maturum ovarii (^) 87 Adenocarcinoma endometrii 2 Leiomyoma hyalineum 62 22 Pyelonephritis purulenta acuta abscedens 80 Pyelonephrinitis chronica 79 Adenocarcinoma renis 7 Glomerulopathia diabetic 47 23 Adenocarcinoma prostatae 6 Seminoma testis 82 Carcinoma papillare vesicae urinariae 31 24 Haemorrhagia recens cerebri 52 Neurinoma 72 Glioblastoma multiforme 46 Meningeoma 68 U poslednjoj nedelji letnjeg semestra student polaže kolokvijum iz histološke dijagnostike. NAPOMENA: Ukoliko student ne položi kolokvijum u okviru predispitnih aktivnosti, isti može polagati samo u redovnim ispitnim rokovima počev od junskog roka tekuće školske godine. MAKROSKOPSKA DIJAGNOSTIKA- MUZEJSKI PREPARATI U toku zimskog i letnjeg semestra studenti prisustvuju vežbama iz makroskopske dijagnostike: jedan čas nedeljno po rasporedu koji se objavljuje u sklopu opšteg rasporeda nastave za studente Medicinskog fakulteta.

Ove vežbe se održavaju u Sali za makroskopske preparate na Zavodu za patologiju i histologiju na I spratu Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. Studentima se demonstriraju muzejski preparati sa posebnim zahtevom za samostalnim aktivnim radom u opisu i dijagnostici preparata. Studentima je omogućeno da po slobodnom rasporedu ponovo pregledaju muzejske preparate i izvan redovnih termina vežbi, uz napomenu da moraju obavestiti osoblje Katedre o svom boravku u sali za makroskopske preparate. Spisak preparata za makroskopsku dijagnostiku - muzejski preparati

Vežba Naziv preparata Br. preparata

1 Atrophia e compressione hepatis 1 Cystis hydatidosa lienis. Atrophia e compressione lienis (^) 2 2 Hypertrophia myocardii et dilatatio ventriculorum cordis (Cor bovinum) (^) 3 Hypetrophia prostatae. Hypertrophia trabecularis vesicae urinariae. 4 3 Amyloidosis lienis (sago slezina) 6 Anthracosis lymphonodorum bronchopulmonalium et pulmonis 11 Hyalinosis pleurae parietalis 7 4 Atherosclerosis arteriarum baseos cerebri 10 Haemorrhagia recens cerebri 15 Haematocephalus internus 79 5 Infarctus anaemicus lienis 13 Embolia thrombotica recens trunci pulmonalis et arteriarum Pulmonalium 14 6 Cicatrix cutis 17 Hypoplasia renis 18 Cystes congenitales ovarii bilaterales 96 7 Abscessus cerebri 19 Laryngotracheobronchitis pseudomembranacea (^) 22 8 Complexus primarius tuberculosis 23 Tuberculosis miliaris pulmonis 24 Tuberculosis caseosa cavernosa pulmonis sinistri 25 9 Fibroma pendulans (^) 27

22 Carcinoma stenosans intestini crassi 76 Carcinoma exophyticum intestini crassi 91 Cirrhosis micro- et macronodularis hepatis 77 23 Aneurysma arteriae basilaris cerebri 78 Meningeoma regionis frontalis haemispheri dextri cerebri 82 Neurinoma anguli pontocerebellaris dextri 83 U poslednjoj nedelji letnjeg semestra student polaže kolokvijumiz makroskopske dijagnostike. NAPOMENA: Ukoliko student ne položi kolokvijum, isti može polagati samo u redovnim ispitnim rokovima počev od junskog roka tekuće školske godine. SEMINARSKE VEŽBE I OBDUKCIJE SEMINARSKE VEŽBE Na kraju prvog semestra, u poslednje dve nedelje, u terminu vežbi, držaće se seminari. Seminarski rad podrazumeva Powerpoint prezentaciju od strane studenata na zadatu temu. Studenti će biti podeljeni u nekoliko grupa. Unutar svake grupe, studenti će podeliti međusobom dodeljenu temu na pet delova tako da će svaki od studenata iz jedne grupe prezentovati deo teme, na vežbama, pred svojim nastavnikom ili asistentom. Prezentacije ne treba da budu duže od 20 minuta. Spisak tema će biti objavljen do 30. novembra, nakon čega će nastavnici i asistenti u svojim grupama podeliti teme. Učešće u izradi seminarskog rada je obavezno i bez toga studenti ne mogu overiti semestar. Seminar se ocenjuje ocenama od 5-10 (Tabela 6). OBDUKCIJE U toku školske godine studenti moraju prisustvovati obdukcijama u jednoj od nastavnih baza. U toku školske godine student je OBAVEZAN da prisustvuje na najmanje 2 obdukcije (1 na lokaciji Novi Sad i 1 na lokaciji Sremska Kamenica) bez kojih neće moći dobiti potpis na kraju semestra. Studenti prisustvuju kompletnoj obdukciji i potpis da su prisustvovali obdukciji dobijaju u INDEKS (na zadnjoj strani indeksa). Studenti se obučavaju da zapažaju morfološke promene i formiraju mišljenje i donose konačni obdukcioni zaključak. Informacije o obdukcijama na lokaciji Sremska Kamenica se mogu dobiti svakog radnog dana i subotom od 7.30 časova na telefon 480-5322, a na lokaciji Novi Sad na telefon 484-3101 od 8. časova. PITANJA ZA USMENI DEO ISPITA (važe za sve studente medicine upisane po svim nastavnim programima)

  1. Uzroci i mehanizmi oštećenja ćelije
  2. Akumulacija vode, lipida i ugljenih hidrata
  3. Nekroza i apoptoza
  4. Endogene i egzogene pigmentacije
  5. Patološka kalcifikacija
  6. Hijalinoza
  7. Stvaranje kamenova
  8. Amiloidoza
  9. Atrofija
  10. Hipertrofija i hiperplazija
  11. Metaplazija i displazija
  12. Reparacija i zarastanje rane
  13. Hemodinamske promene u zapaljenju i celularne komponente zapaljenja
    1. Zapaljenja usne duplje i pljuvačnih žlezda
    2. Ezofagitis
    3. Promene širine digestivne cevi
    4. Gastritis
    5. Ulcus pepticum
    6. Urođene anomalije gastrointestinalnog trakta
    7. Celijačna bolest
    8. Zapaljenja tankog i debelog creva
    9. Ileus
    10. Appendicitis
    11. Pancreatitis
    12. Peritonitis i strani sadržaj u peritonealnoj duplji
    13. Nekroza jetre
    14. Poremećaji cirkulacije jetre
  1. Serozna, fibrinozna i kataralna zapaljenja
  2. Gnojna zapaljenja
  3. Hemoragijska i gangrenozna zapaljenja
  4. Hronična nespecifična zapaljenja
  5. Hronična specifična zapaljenja
  6. Sifilis
  7. Virusne infekcije
  8. Gljivične infekcije
  9. Parazitarne infekcije
  10. Oštećenja izazvana fizičkim agensima
  11. Hipersenzitivne reakcije
  12. Mehanizmi nastanka autoimunih bolesti
  13. Sistemski lupus eritematodes
  14. Sistemska skleroza
  15. Polimiozitis, dermatomiozitis, Sjogrenov sindrom
  16. Reumatoidni artritis
  17. AIDS
  18. Morfologija odbacivanja grafta
  19. Venska mnogokrvnost
  20. Arterijska malokrvnost
  21. Infarkt
  22. Tromboza
  23. Embolija
  24. Krvavljenje
  25. Otok
  26. Šok
  27. Klasifikacija poremećaja razvoja i genskih bolesti
  28. Monogenske autozomno dominantne i autozomno recesivne bolesti
  29. Citogenski (hromozomski) poremećaji
  30. Osnovne dijagnostičke metode u patologiji
  31. Definicija i klasifikacija tumora
  32. Građa tumora i sekundarne regresivne promene u tumorima
  33. Opšte karakteristike benignih i malignih tumora
  34. Mehanizmi invazije i metastaziranja, tumorski recidiv i tumorska kaheksija
  35. Opšte karakteristike benignih epitelnih tumora
  36. Opšte karakteristike malignih epitelnih tumora
  37. Opšte karakteristike benignih mezenhimskih tumora
  38. Opšte karakteristike malignih mezenhimskih tumora
  39. Lokalno, sistematsko dejstvo tumora i paraneoplastični sindrom
  40. Biologija tumorskog rasta (kinetika tumorskog rasta, tumorska angiogeneza, heterogenost tumora)
  41. Molekularna osnova neoplazije, invazivnosti i metastaza
  42. Prognostički i prediktivni parametri u onkologiji
  43. Tumori usne duplje
  44. Tumori nadbubrežne žlezde
  45. Hiperplazija prostate
  46. Tumori prostate
  47. Tumori testisa
  48. Zapaljenski procesi i benigne lezije penisa
  49. Tumori penisa
  50. Nemelanocitni tumori kože
  51. Melanocitni tumori kože
  52. Benigni tumori kostiju, hrskavice i zglobova
  53. Maligni tumori kostiju, hrskavice i zglobova
  54. Tumori CNS
  55. Tumori moždanica i perifernih nerava
  56. Benigni epitelni tumori i preinvazivne lezije bronha
  57. Maligni epitelni tumori bronha 7 1. Tumori pleure
  58. Tumori nosa i paranazalnih šupljina, ždrela, tonzila i grla
  59. Tumori bubrega
  60. Tumori mokraćne bešike
  61. Tumori srca
  62. Tumori krvnih i limfnih sudova
  63. Prekancerozne lezije vulve i karcinomi vulve
    1. Hepatitisi
    2. Apscesi jetre
    3. Alkoholna bolest jetre
    4. Holestaza
    5. Ciroza jetre
    6. Holelitijaza i holecistitis
    7. Limfadenitis
    8. Tireoiditis
    9. Strume štitaste žlezde i Basedovljeva bolest
    10. Šećerna bolest
    11. Hiper- i hipofunkcija nadbubrežnih žlezda
    12. Anomalije razvoja bubrega i mokraćnih vodova
    13. Glomerulonefritis
    14. Intersticijalni nefritis
    15. Urolitijaza
    16. Vaskularni poremećaji bubrega
    17. Bubrežna insuficijencija
    18. Zapaljenja mokraćne bešike
    19. Zapaljenja prostate
    20. Zapaljenja testisa
    21. Neinfektiva oboljenja kože
    22. Piodermije
    23. Virusne dermatoze
    24. Posebna oboljenja kože (psoriasis, pemphigus, lupus erythematosus)
    25. Vaskulitisi kože i panikulitisi
    26. Nespecifična zapaljenja kostiju, hrskavice i zglobova
    27. Specifična zapaljenja kostiju, hrskavice i zglobova
    28. Osteoporoza
    29. Metabolijska oboljenja kostiju
    30. Morbus Paget (Padžetova bolest), osteitis deformans
    31. Degenerativna oboljenja zglobova (osteoarthritis)
    32. Metabolijska oboljenja zglobova (giht)
    33. Zapaljenja materice
    34. Zapaljenja, pseudoerozije i erozije cerviksa
    35. Nespecifična i specifična zapaljenja adneksa
    36. Mastitisi
    37. Patologija slezine
    38. Povišen intrakranijalni pritisak
    39. Edem mozga
    40. Hidrocefalus
    41. Ishemijske lezije mozga
    42. Intrakranijalne hemoragije
    43. Infektivna oboljenja moždanica
    44. Demijelinizirajuće bolesti CNS-a
    45. Neurodegenerativne bolesti kore velikog mozga, bazalnih ganglija i moždanog stabla
    46. Patologija perifernih nerava
    47. Primarna oboljenja mišića
    48. Zapaljenja nosa, sinusa, ždrela, tonzila
    49. Zapaljenja grla, traheje, bronhija i bronhiola
    50. Bronhijalna astma
    51. Promene širine lumena bronha
    52. Plućna hipertenzija
    53. Atelektaza pluća
    54. Emfizem pluća
    55. Respiratorni distres sindrom u odraslih
    56. Respiratorni distres sindrom u novorođenčadi
    57. Pneumonije
    58. Apsces i gangrena pluća
    59. Gljivična i parazitarna zapaljenja pluća
    60. Primarna i postprimarna tuberkuloza pluća
    61. Fibroze pluća
    62. Pneumokonioze
    63. Zapaljenja pleure i strani sadržaj u pleuralnoj šupljini
    64. Ishemijska bolest srca
    65. Hipertenzivna bolest srca

IV ISPIT

Ispit iz Patološke anatomije se sastoji iz dva dela:

  1. Predispitnih aktivnosti studenta ( Tabela 7 )
  2. Završnog usmenog dela ispita ( Tabela 8 )

1. PREDISPITNE AKTIVNOSTI STUDENTA

Kontinuirana provera i ocenjivanje na predispitnim aktivnostima studenata obuhvataju:

  • redovno prisustvo na predavanjima,
  • redovno prisustvo i aktivno učestvovanje na vežbama sa proverom i ocenjivanjem znanja na svakoj vežbi,
  • prisustvovanje obdukcijama i seminarskim vežbama,
  • jedan kolokvijum iz mikroskopskih preparata i jedan kolokvijum iz makroskopskih preparata na kraju školske godine u poslednje 2 nedelje letnjeg semestra,
  • polaganje testa Student može u predispitnim aktivnostima dobiti najviše 30 bodova, a za prolaz je dovoljno 16 bodova ( Tabela 7 .). 1.1. REDOVNO PRISUSTVO NA PREDAVANJIMA Prisustvo na teorijskim predavanjima je po Statutu Medicinskog fakulteta obavezno. Provera će se vršiti prozivanjem i/ili upisivanjem studenata u spiskove. Broj bodova, odnosno ocena za ovu predispitnu aktivnost, zavisi od broja izostanaka ( Tabela 1 ). 1.2. VEŽBE Student redovno prisustvuje i aktivno učestvuje na histološkim i makroskopskim vežbama sa proverom i dobijanjem bodova, odnosno ocenjivanjem znanja na svakoj vežbi. U poslednje dve nedelje praktične nastave letnjeg semestra, student kolokvira mikroskopske i makroskopske vežbe (ekvivalentno polaganju praktičnog ispita u regularnim ispitnim rokovima). Prilikom polaganja praktičnog dela ispita student MORA posedovati i minimum teorijskog znanja kojim može objasniti lezije koje je prepoznao na mikroskopskim i muzejskim preparatima. Predispitnim aktivnostima je predviđeno da student može sakupiti maksimalno 5 bodova za vežbe, a minimum za prolaznost iznosi su 3 boda ( Tabela 2 ). Na pretposlednjoj i poslednjoj vežbi u letnjem semestru studenti polažu kolokvijum iz praktičnog dela ispita koji podrazumeva:
    1. Kolokvijum iz mikroskopskih preparata koji podrazumeva postavljanje dijagnoze i opis 3 mikroskopska preparata koje zatim obrazlaže usmeno pred nastavnikom. Za prolaz moraju biti tačna i pravilno opisana i obrazložena 2 preparata ( Tabela 5 .). 2. Kolokvijum iz muzejskih (makroskopskih) preparata koji obuhvata postavljanje dijagnoze i opis 2 makroskopska preparata koji se, takođe, obrazlažu usmeno pred nastavnikom. Za prolaz moraju biti tačna i pravilno opisana i obrazložena oba preparata ( Tabela 4.). Nastavnik ima pravo da uz preparate pita teoriju vezanu za patološke promene prisutne u preparatima. Ukoliko ne polože navedene kolokvijume, studenti praktični deo ispita polažu u zvaničnom ispitnom roku počev od junskog ispitnog roka tekuće godine. Kolokvijumi iz praktičnog dela nastave ocenjuju se ocenom od 5-10 (Tabele 4, 5 i 6). Položen praktični deo ispita važi trajno!

1.3. KOLOKVIJUM IZ TEORIJE

Studenti na kraju letnjeg semestra tekuće školske godine mogu polagati kolokvijum u vidu testa iz opšte i specijalne patologije. Teorijski test je eliminacioni i ima 30 pitanja. Minimalni broj bodova za prolaznost je 50% + 1 tačan odgovor što iznosi 16 bodova (Tabela 3.). Položen test važi trajno! Rezultati testa se objavljuju istog dana na sajtu Medicinskog fakulteta, a uvid u test je moguć narednih dana u terminu datom uz rezultate polaganja testa. Položen teorijski test, i oba praktična kolokvijuma (mikroskop i makroskop) su uslov za izlazak na završni usmeni deo ispita. Popravni (za one koji su pali) za kolokvijume iz teorijske nastave i praktičnih vežbi se održavaju u okviru redovnih ispitnih rokova počev od junskog roka tekuće školske godine. Mesto i vreme održavanja kolokvijuma će biti blagovremeno okačeni na sajtu fakulteta i oglasnoj tabli na Zavodu za patologiju i histologiju na I spratu Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. Studenti koji u toku školske godine ne polože ni jedan kolokvijum mogu u junsko- julskom ispitnom roku izaći na test i kolokvijume iz praktične nastave.

2. ZAVRŠNI USMENI DEO ISPITA (Tabela 8)

Student stiče pravo polaganja usmenog ispita iz predmeta nakon overenog VI semestra, pribavljenog potpisa nastavnika u indeksu i položenih svih parcijalnih delova u sklopu predispitnih aktivnosti studenta. Student ne može pristupiti završnom usmenom delu ispita ukoliko nema položena sva 4 parcijalna dela ispita (test, makroskop, mikroskop, dijagnoze) i sve položene delove ispita upisane u indeks (rubrika kolokvijumi). Polaganje usmenog dela ispita obavlja se u predviđenim ispitnim rokovima prema Statutu Medicinskog fakulteta koje Služba fakulteta objavi na početku školske godine i u skladu je sa usvojenim Pravilnikom o polaganju ispita na Medicinskom fakultetu.

Završni usmeni deo ispita (Tabela 8.) iz teorijske nastave se sastoji iz četiri pitanja, i to dva pitanja iz Opšte patologije i dva pitanja iz Specijalne patologije. U slučaju potrebe za objektiviziranjem ocene, ispitivači imaju diskreciono pravo da postave dopunska pitanja iz celokupnog gradiva. Za usmeni deo ispita studenti "biraju nastavnika“ izvlačenjem kartice sa imenima unapred određenih ispitivača metodom slučajnog izbora. Izvlačenje nastavnika vrši se na Zavodu za histologiju i embriologiju na 1. spratu MF kod šefa Katedre prof. dr Milane Panjković. Katedra za patologiju ima zajednički kriterijum da kandidat za pozitivnu ocenu mora dati pozitivan odgovor na svako od četiri teorijska pitanja. U ispitnim rokovima izlazak na test, kolokvijume iz praktičnog dela nastave i/ili usmeni deo ispita se potvrđuje 72 sata (subota i nedelja se ne računaju) pre izlaska ostavljanjem potpisa kod sekretara Katedre (I sprat Medicinskog fakulteta - Zavod za patologiju i histologiju). Vreme i mesto održavanja testa i teorijskog dela ispita se ističe blagovremeno na oglasnoj tabli Zavoda za patologiju i histologiju i na sajtu Medicinskog fakulteta posebno za svaki ispitni rok jer je uslovljeno zauzetošću amfiteatara i vežbaonica redovnom nastavom iz Histologije i Patologije.

Tabela 4. PROVERA ZNANJA – KOLOKVIJUM IZ MAKROSKOPSKIH PREPARATA ZA PREDMET PATOLOGIJA BODOVNA TABELA OCENA BODOVI 10 5 9 4 8 4 7 3 6 3 5 0 - 2 Tabela 5. PROVERA ZNANJA – KOLOKVIJUM IZ MIKROSKOPSKIH PREPARATA ZA PREDMET PATOLOGIJA BODOVNA TABELA OCENA BODOVI 10 5 9 4 8 4 7 3 6 3 5 0 - 2 Tabela 6. PROVERA ZNANJA – SEMINAR ZA PREDMET PATOLOGIJA BODOVNA TABELA OCENA BODOVI 8 - 10 3 6,7 2 5 0, Tabela 7. PREDISPITNE AKTIVNOSTI ZA PREDMET PATOLOGIJA BODOVNA TABELA OSVOJEN BROJ BODOVA OCENA 29 - 30 10 27 - 28 9 24 - 26 8 21 - 23 7 16 - 20 6 0 - 15 5

Tabela 8. ZAVRŠNI USMENI ISPIT IZ PREDMETA PATOLOGIJA BODOVNA TABELA OSVOJEN BROJ BODOVA OCENA 66 - 70 10 60 - 65 9 54 - 59 8 48 - 53 7 42 - 47 6 0 - 41 5