Preuzmite Обiteljsko Pravo: Skripta za Kolokvijum i više Rezime u PDF od Pravo samo na Docsity!
Napomena: Skripta je rađena prije 3 godine, čistila sam komp i skužila da ju nisam nikad objavila. Sjećam
se da sam išla na predavanja i skriptirala prema njima, u kombinaciji sa zakonima i knjigom. Objavit ću ju u
dijelovima za kolokvije, sve tri skupa čine ispit, pa eto možda nekom pomogne. 😊
OBITELJSKO SKRIPTA
- 1. kolokvij
~ Beks ~
Pojam, predmet, obilježja ob.prava
Obiteljsko pravo je skup pravnih pravila kojima se uređuju odnosi među članovima obitelji. samostalna grana prava podgrana građanskog prava (ako su zakonske odredbe obiteljskopravnog sadržaja dio šireg građ.pr. uređenja) Predmet OBP je pravno uređenje društvenih odnosa posebne vrste tj. onih koji su po naravi intimni i obiteljski. Pravno uređenje sastoji se u propisivanju:
između kojih osoba i uz koje pretpostavke odnos nastaje koji su njegovi pravni učinci uz koje pretpostavke i s kojim posljedicama odnos prestaje Obilježje obiteljskog prava je da se odnosi reguliraju kogentnim normama. Razlog je što su obiteljski odnosi često konfliktni (slučajevi sukoba interesa). Drugo obilježje je formaliziranost (npr. izjave kod sklapanja braka) iz razloga očekivane trajnosti.
- disjunktivne norme a) alternativne – dopuštaju izbor više mogućnosti, ali moraš izabrat jednu (npr. prezime) b) dispozitivne – možeš i ne moraš Obiteljskopravna znanost bavi se svestranim istraživanjem i propitivanjem svih aspekata obiteljskog prava. Predmet znanstvene analize je pravno uređenje obiteljskih odnosa i zakonodavstva pojedinih zemalja te ocjena vrijednosti obiteljskopravnih pravila i njihove primjene u praksi.
Pravno uređenje obiteljskih odnosa
Obiteljskopravni odnos nastaje između fizičkih osoba koje povezuje neka činjenica ili okolnost koja je priznata ili određena kao pretpostavka za nastanak pojedinog pravno uređenog odnosa. Ta povezanost koja je specifična za OBP odnos proizlazi iz rođenja i srodstva (po krvi ili tazbini), braka ili neke dr. pravno relevantne okolnosti. Svaki OBP odnos ima propisane pravne učinke.
- osobnopravni – uzimaju u obzir i nematerijalne potrebe pojedinca
- imovinskopravni
- obveza uzdržavanja – osobnopravne prirode, ali ima imovinski sadržaj Mogućnost prestanka OBP odnosa regulirana je odredbama o pretpostavkama za raskid odnosno odredbama o prirodnom okončanju odnosa. Pravne posljedice također mogu biti: osobnopravne i imovinskopravne. Subjekti OBP odnosa su članovi obitelji tj. fizičke osobe, ne obiteljska zajednica u cjelini. Obitelj čini skupina osoba koje su međusobno povezane srodstvom, brakom ili dr. pravno relevantnom odrednicom i između kojih postoji posebna, zakonom utvrđena prava i dužnosti.
- regionalni
- sadržajno ograničeni > Zakoni
- Obz je donesen 22.9.2015., a stupio je na snagu 1.11.2015.
- propisuje: * između kojih osoba i uz koje pretpostavke nastaju odnosi
- koja su prava i dužnosti članova obitelji u vezi s nastankom i trajanjem te prestankom
- pravno uređenje temelji se na 3 načela koja su istaknuta u OBzu:
- ravnopravnost žene i muškarca te uzajamno poštivanje i pomaganje svih članova
- zaštita dobrobiti i prava djeteta te odgovornost obaju roditelja za podizanje i odgoj djeteta
- primjerena skrbnička zaštita djeteta bez roditeljske skrbi te odrasle osobe s duševnim smetnjama > Provedbeni propisi
- odnosno podzakonski akti (pravilnici, naredbe, naputci) koje donosi ministar pravosuđa ili ministar ovlašten za poslove socijalne skrbi koji su dužni propisati način vođenja određenih akata u vezi s uređenjem braka, odnosa roditelj i djece, posvojenja, skrbništva i obveze uzdržavanja > Pravna praksa i pravna znanost
- posredni izvori tj. pojedinačne odluke nadležnih tijela (sudska presuda, rješenje i upravno rješenje) koje djeluje kao izvor prava samo za subjekte u postupku na koje je donesena
- različitost tumačenja i shvaćanja propisa može ugroziti pravnu sigurnost građana i njihovu sigurnost pred zakonom pa zbog toga postoji obveza Vrhovnog suda RH da osigura jedinstvenu primjenu zakona i utječe na ujednačavanje sudske prakse Pravna znanost – ne uzima se kao neka vrsta izvora prava, ali priznaje se njen utjecaj ; ona obznanjuje rezultate analiza pravnog uređenja (u ovom slučaju) obiteljskih odnosa
Temeljna načela OB Zakona
1. Načelo ravnopravnosti žene i muškarca
- posebno u odnosu na roditeljsku skrb
- zabranjena diskriminacija prema spolu i nasilje 2. Načelo solidarnosti, uzajamnog poštivanja i pomaganja svih članova obitelji
- lex imperfecta – moraju se poštivati a nema sankcije 3. Načelo prvenstvene zaštite dobrobiti i prava djeteta
- o tom brinu sudovi i javnopravna tijela
- dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s oba roditelja osim ako je to u suprotnosti s dobrobiti djeteta **_4. Načelo prvenstvenog prava roditelja da skrbe o djetetu te dužnosti tijela da im pruža pomoć
- Načelo razmjerne i najblaže intervencije u obiteljski život
- Načelo skrbniče zaštite
- Načelo sporazumnog rješavanja obiteljskih odnosa_**
- obvezno savjetovanje/obiteljska medijacija 8. Načelo žurnosti u rješavanju obiteljsko-pravnih stvari s djetetom BRAČNO PRAVO
institut ako su zadovoljeni propisani zahtjevi u pogledu spola osoba u braku i primjene pravila o sklapanju i prestanku braka
Opća pravila o sklapanju braka
Dio pravila o sklapanju braka čine norme o sklapanju braka kojima pravni poredak određuje:
tko može sklopiti brak pretpostavke za brak (materijalne i formalne) postupak sklapanja braka (nadležno tijelo, oblik u kojem se brak sklapa i tijek postupka) …suglasnom izjavom žene i muškarca u građanskom ili vjerskom obliku. (čl. 13.)
3 načelna zahtijeva za uspostavu braka:
**1. načelo konsenzusa
- načelo heteroseksualnosti
- načelo monogamnosti**
SKLAPANJE BRAKA
a) građanski brak – pred matičarom (državni službenik u tijelu državne uprave koji vodi državne matice)
- državne matice – evidencije o osobnim stanjima građana u koje se upisuju činjenice rođenja, sklapanja braka, smrt… b) vjerski oblik s učincima građanskog – službenik vjerske zajednice koja s RH o tome ima uređene pravne odnose
- ugovorom između Svete Stolice i RH 1996. nastala je obveza države u vezi s priznavanjem građanskih učinaka braka koji se sklopi u Katoličkoj crkvi
- s drugim vjerskim zajednicama u RH sklopljeni su ugovori nakon donošenja Zakona o pravnom položaju vjerskih z. SKLAPANJE BRAKA U GRAĐANSKO OBLIKU Prijava namjere sklapanja braka – čl. 14.
- nevjesta i ženik svoju namjeru sklapanja braka prijavljuju osobno matičaru nadležnom za mjesto gdje žele sklopiti brak
- mjesto nije određeno zakonom, sami biraju
- prijavi namjere se prilažu:
- izvadci iz matice rođenih – dokazuje: činjenicu rođenja i slobodno bračno stanje (3 mj. vrijedi)
- ako bi prošlo više od 3 mj. od izdavanja izvatka uz prijavu se prilaže potvrda o slobodnom bračnom stanju
- ako matičar traži neke isprave oni su mu dužni te isprave dostaviti
sudske odluke kojima se dopušta sklapanje braka – za uklonjive bračne smetnje odluke o poništaju, razvodu, utvrđivanju da brak ne postoji i proglašenju nestale osobe umrlom – kao dokaz da je prethodni brak prestao izvadak iz matice umrlih – za bračnog druga iz prethodnog braka sudska odluka o vraćanju poslovne sposobnosti – dokazuje prestanak bračne smetnja
- npr. azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom uz prijavu o namjeri sklapanja braka prilažu:
potvrdu nadležnog tijela o odobrenju azila/supsidijarne zaštite
dokaz o nepostojanju drugog braka
- pod tim se smatra izjava dana pod materijalnom i kaznenom odgovornošću pred javnim bilježnikom ili matičarom kojom se prijavljuje namjera sklapanja braka
- javni bilježnik mora upozoriti na posljedice davanja izjave Dužnost matičara prije sklapanja braka – čl. 15. Matičar mora provjeriti jesu li ispunjene pretpostavke za sklapanje braka. a) ako jesu traži izjavu o izboru prezimena, obavještava ih i upozorava s osobnim pravima i dužnostima u braku te s mogućnošću ugovornog uređenja imovinskih odnosa b) ako nisu dužan im je to priopćiti, a u prijavi namjere sklapanja braka o tome sastaviti bilješku
- na njegovo usmeno priopćenje oni mogu podnijeti zahtjev kojim traže da se u upravnom postupku utvrdi ispunjavaju li pretpostavke za sklapanje braka
- podnosi se: nadležnom (županijskom) uredu za poslove opće uprave
- rok: 8 dana od dana matičareva priopćenja
- ured onda ima rok od 15 dana od primitka zahtjeva da odluči o zahtjevu Određivanje dana sklapanja braka – čl. 17. Matičar određuje dan za sklapanje braka u razdoblju od 30-45 dana od dana prijave namjere za sklapanje braka.
- iznimno kada postoje opravdani razlozi prije 30, a najkasnije 90 od dana prijave namjere Matičar će im preporučiti da posjete savjetovalište za brak i obitelj.
- nije zakonska obveza Mjesto i dan sklapanja braka – čl. 18. Brak se sklapa na svečan način u službenoj prostoriji, a iznimno na drugom prikladnom mjestu uz plaćanje naknade za to drugo prikladno mjesto. (pravilnik) Prisutni: nevjesta, ženik, matičar i 2 svjedoka koji moraju biti punoljetni i poslovno sposobni.
- ako se nebi pojavili, a da nisu opravdali izostanak smatra se da su povukli prijavu namjere sklapanja braka
- ako su opravdali izostanak onda se čin sklapanja samo odgađa Dužnost matičara na dan sklapanja braka i trenutak sklapanja braka – čl. 19.
- utvrđuje da su osobno nazočni nevjesta, ženik i svjedoci te da nema zapreka za sklapanje brak
- drži prigodni govor upoznaje ih sa odredbama Zakona, pravima dužnostima
- poimenice pita ženika i nevjestu pristaju li međusobno sklopiti brak
- kad daju pristanak brak je sklopljen!
- matičar objavljuje da je brak sklopljen između A i B. – objava ima deklarativno značenje
- sklopljeni brak se upisuje u maticu vjenčanih
- nakon upisa bračnim drugovima daje izvadak iz matice vjenčanih
PRETPOSTAVKE ZA PRETPOSTAVKE ZA VALJANOST BRAKA
POSTOJANJE BRAKA
različitost spolova > punoljetnost izjava pristanka > poslovna sposobnost i sposobnost za rasuđivanje postojanje službene osobe > nepostojanje srodstva (krvno i civilno) nepostojanje braka/životnog partnerstva ne nastaju pravne posljedice braka nastaju pravne posljedice, ALI može biti = BRAK NE POSTOJI! = BRAK PONIŠTEN! (djeca su izvanbračna) (djeca su bračna načelo odgovornosti za svoje postupke)
PRETPOSTAVKE ZA POSTOJANJE BRAKA čl. 23
pretpostavke bez čijeg ispunjenja brak pravno uopće ne nastaje
- određuje se minimum zahtjev koji je potreban da bi pravni poredak priznao nastanak novog pravnog odnosa
- tehnika izražavanja je pozitivna (okolnosti su nabrojane afirmativno) 1. različitost spolova osoba koje sklapaju brak 2. izjave o pristanku osoba koje sklapaju brak 3. sudjelovanje ovlaštenog predstavnika države odnosno vjerske zajednice s kojim RH ima uređene pravne odnose za sklapanje braka u građanskom ili vjerskom obliku ****Različitost spolova**
- zakonski termini za ženu i muškarca koji žele sklopiti brak su ženik i nevjesta (skupa su nupturijenti )
- heteroseksualnost se prosuđuje prema stanju u trenutku sklapanja braka moguće su dvije dvojbe: hemafroditi - osoba koja posjeduje obilježja odnosno žljezdano i morfološki spolne oznake i ženskog i muškog spola - medicinskim vještačenjem u slučaju utvrđivanja postoji li brak ili ne trebalo bi utvrditi koji spol prevladava > suprotan – brak postoji > isti – životno partnerstvo transeksualnost - osobe koje pripadaju jednom spolu, no žele i vjeruju u svoju pripadnost drugom spolu; smatraju da je njihov rodni identitet sputan spolnim i traže izlaz u promjeni spola
- obvezan je upis promjene spola u državnu maticu (Pravilnik o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije te utvrđivanju uvjeta i pretpostavki za promjenu spola ili o životu u drugom rodnom identitetu )
- ako bi osoba promijenila spol, ali ne bi izmijenila podatke transeksualac ostaje prema osobnim dokumentima u spolu u kojem je rođen (i dalje je Ivan nije Ivana) i sklapanje braka neće biti dopušteno
- ako bi osoba naknadno promijenila spol brak bi pravno opstao prema osnovi da je to stečeno pravo jer se gleda stanje u trenutku sklapanja braka (tad je bio Ivan) **** Izjava o pristanku na sklapanje braka**
- izjavu daju žena i muškarac osobno i usmeno
- ukoliko brak sklapa osoba koja ima teškoća u komuniciranju s okolinom (gluha, gluhonijema, stranac) izjavu o pristanku na sklapanje braka daje u nazočnosti i uz stručnu pomoć kvalificirane osobe tj. tumača
- relevantno je ono što je rečeno – ne zahtijeva se da rečeno odgovara pravoj volji osoba koje daju izjavu (npr. ako je pod prisilom može naknadno tražiti razvod i kaznenopravno progonit onog tko ga je prisilo/ ili ići u parnični postupak o tome postoji li uopće brak) **** Nadležnost državnog tijela odnosno vjerske zajednice za sklapanje braka -** brak se mora sklopiti pred predstavnikom države (matičar) ili vjerske zajednice s kojom RH ima uređene pravne odnose
- ugovorom između Svete Stolice i RH o pravnim pitanjima 1996. nastala je obveza države u vezi s priznavanjem građanskih učinaka braka koji se sklopi u Katoličkoj crkvi
- sa drugim većim vjerskim zajednicama u RH sklopljeni su ugovori nakon donošenja Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica (Srpska pravoslavna, Islamska zajednica, Evangelistička crkva, Evanđeoska, Bugarska pravoslavna, Makedonska pravoslavna…)
- sa manjim vjerskim zajednicama nakon što je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu utvrdio da je povrijeđeno pravo sklapanja braka
SPOR O POSTOJANJU BRAKA I POSLJEDICE UTVRĐIVANJA DA BRAK NE POSTOJI čl. 24.
- općenito postoje 3 spora: 1. spor o (ne)postojanju braka - tu nema prestanka ili postoji ili ne 2. poništaj braka 3. razvod braka - nakon ovih brak može prestati
- parnični postupak koji se pokreće tužbom * kod sporazumnih – izvanparnični, sumarni
- postoje sukobljeni interesi (ako ima djece – Plan o zajedničkoj rod. Skrbi)
- završava presudom
PRETPOSTAVKE ZA VALJANOST BRAKA
- pretpostavkama za valjanost braka reguliraju se oni slučajevi u kojima se smatra da sklapanje (određenog) braka nije društveno poželjno ( u nekim situacijama je štetno da dvije osobe ostvare bračnu zajednicu)
- pravo na sklapanje braka (i osnivanje obitelji) priznato je i zaštićeno ljudsko pravo u dokumentima međunarodne zajednice
Europska konvencija za zaštitu prava i temeljnih sloboda čovjeka „ Muškarci i žene u dobi za sklapanje braka imaju pravo stupiti u brak i osnovati obitelj u skladu s domaćim zakonima koji uređuju ostvarenje tog prava.“ 2 ograničenja: * životna dob osoba * pravila pravnog sustava države
- zaštita tih prava pod određenim uvjetima može se ostvarivati i na međunarodnoj razini pred tijelima Vijeća Europe
- _Europski sud za ljudska prava
Opća deklaracija o pravima čovjeka Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima Konvencija o pristanku na brak, minimalnoj starosti za sklapanje braka i registraciji brakova_ pretpostavke za valjanost braka su okolnosti određene zakonom, a propisuju se da spriječe sklapanje braka; još ih nazivamo bračnim smetnjama
- navedene su taksativno iz razloga načela pravne sigurnosti
- obiteljsko pravna sankcija PONIŠTAJ BRAKA (nastaju pravne posljedice ali se poništava) – brak nije valjan 1. maloljetnost 2. lišenje poslovne sposobnosti/nesposobnost za rasuđivanje 3. srodstvo po krvi i odnos posvojenja 4. trajanje prethodnog braka/životnog partnerstva BRAČNE SMETNJE UKLONJIVE NEUKLONJIVE
slučajevi u kojima je sklapanje braka slučajevi u kojima sud ne može dati moguće samo uz dopuštenje suda dopuštenje za valjano sklapanje braka **> maloljetnost s navršenih 16 godina > maloljetnost do 16 godina
lišenje poslovne sposobnosti > nesposobnost za rasuđivanje krvno i civilno srodstvo ( u ravnoj lozi i u pobočnoj do IV. Stupnja) trajanje prethodnog braka/životnog p.**
1. Maloljetnost – čl. 25. Brak ne može sklopiti osoba koja nije navršila 18 godina.
- s 18 godina stječe se bračna zrelost i punoljetnost -kriteriji: 1. uzima se u obzir uzrast u kojem u pravilu nastupa spolna zrelost
- psihička sposobnost za promišljeno odlučivanje i izražavanje pravno relevantne volje za brak
- socijalna zrelost za preuzimanje i izvršavanje dužnosti i prava koja proizlaze iz braka
- općenito brakovi nepunoljetnih osoba smatraju se društveno nepoželjnim (psihofizički razvoj nije gotov, interes maloljetnika bi trebo bit obrazovanje a ne da djeca imaju djecu i sl.)
- maloljetnost je privremena i djelomično uklonjiva bračna smetnja a) maloljetnost ispod 16
- NEUKLONJIVO I NIKAD sud neće dopustiti sklapanje braka b ) maloljetnost iznad 16-18 (čl. 25. st. 2)
- uklonjivo Iznimno sud može maloljetnim osobama do navršenja 18 godine dopustiti sklapanje braka ALI pod određenim pretpostavkama:
maloljetna osoba mora imati navršenih 16 godina mora biti mentalno i tjelesno zrela za brak sklapanje braka mora biti u skladu s dobrobiti te osobe za to prijevremeno sklapanje braka sud mora dati odobrenje I- podnošenje Prijedloga za izdavanja sudskog dopuštenja za sklapanje braka
- podnositelj: maloljetnik koji ima 16 godina i želi sklopiti brak (trudna Ana) (ni mama ni tata, nikakav zastupnik, pa ni punoljetna osoba s kojom ona sklapa brak – mora sama u svoje ime )
- dvojako određeno: a) činjenično stanje – nesposobnost za rasuđivanje neuklonjiva b) pravno stanje – lišenje poslovne sposobnosti uklonjiva a) nesposobnost za rasuđivanje - narušeni uobičajeni tijek rasuđivanja, odnosno zaključivanja (oštećenja središnjeg živč. sustava, afektivna stanja…) relevantna je ona nesposobnost za rasuđivanje zbog koje osoba nije u stanju shvatiti značenje svojih riječi - na valjanost braka utječe nesposobnost za rasuđivanje u vrijeme sklapanja braka i dok traje stanje nesposobnosti pogođena osoba ne može štitit svoja prava i interese, a njezine izjave i postupci ne mogu imati potrebno pravno značenje (neko jednokratno ili privremeno ne utječe) Trajno stanje moralo bi dovesti i do lišenja poslovne sposobnosti.
- na takvo činjenično stanje matičar bi trebao prepoznati u vrijeme prijave namjere za sklapanje braka ili tijekom postupka sklapanja braka i postupiti prema odredbi koja vrijedi za neuklonjive bračna smetnje (poništaj) a) lišenje poslovne sposobnosti Poslovna sposobnost – sposobnost osobe da vlastitom voljom i izjavama proizvodi pravne učinke (izaziva nastanak, promjenu ili prestanak pravnog odnosa). Zakonske pretpostavke za lišenje poslovne sposobnosti su duševne smetnje ili drugi uzroci zbog kojih punoljetna osoba nije sposobna brinuti se o osobnim potrebama, pravima i interesima, odnosno ugrožava prava i interese drugih osoba. Obiteljskopravna zaštita ostvaruje se primjenom instituta skrbništva.
- na takve okolnosti trebao bi paziti matičar po službenoj dužnosti
- pošto je to uklonjiva bračna smetnja sud je ovlašten dopustiti sklapanje braka nekom tko je lišen poslovne sposobnosti ako:
- utvrdi da je osoba sposobna shvatiti značenje braka i obveza koje iz njega proizlaze
- utvrdi da je brak u interesu te osobe Situacija: Ana je djelomično lišena poslovne sposobnosti. U NOVOM ZAKONU NE POSTOJI POTPUNA!!! I- treba utvrditi u kojem obujmu je osoba djelomično lišena p.s.
ako sudska odluka ne obuhvaća radnje koje se odnose na brak poslove može obavljati samostalno ako sudska odluka obuhvaća te radnje osoba može brak sklopiti uz odobrenje skrbnika II- skrbnik: odbije dati dopuštenje za sklapanje braka Ana: samostalno podnosi prijedlog za donošenje rješenja o dopuštanju sklapanja braka to je način da osoba samostalnim obraćanjem sudu pokaže svoju sposobnost shvaćanja značenja braka i obveza te da objasni sudu zašto bi sklapanje tog braka bilo u njenom interesu III- sud mora pribaviti: > mišljenje skrbnika o tom prijedlogu mišljenje CZZS o tom prijedlogu IV- na osovi tog prijedloga i tih mišljenja sud ocjenjuje koliko je podnositelj (Ana) uspješna u organiziranju svog života, jel shvaća pojam i obveze braka i po čem bi taj brak bio u njenom interesu itd. V- sud donosi rješenje VI- mogućnost žalbe a) sud je odbio prijedlog
- žaliti se mogu: > Ana (osoba lišena poslovne sposobnosti)
Pero (osoba s kojom namjerava sklopiti brak) b) sud je usvojio prijedlog
- žaliti se mogu: > skrbnik osobe koja je lišena poslovne sposobnosti
CZZS 3. Nepostojanje srodstva – čl. 27. Brak ne mogu sklopiti: - krvni srodnici u ravnoj liniji - krvni srodnici u pobočnoj liniji do IV. stupnja - jednako je za odnose nastale posvojenjem Krvno srodstvo – odnos između osoba koje potječu jedna od druge ili koje ne potječu jedna od druge, ali imaju zajedničkog pretka
- razlozi: > eugenički – želi se izbjeći degeneracija potomstva
moralne i vjerske prirode ravna loza – osobe koje potječu jedna od druge izravno ili neizravno (predci i potomci)
- ushodna – ako se imaju na umu predci (ascendenti) određene osobe
- niskohodna – ako se promatraju potomci (descendenti)
pobočna loza – osobe koje ne potječu jedne od drugih, ali potječu od zajedničkog pretka
dispozitivnim normama (ius dispositivum) striktnim normama (ius cogens) - sadržaji o kojima se bračni drugovi mogu sporazumijevati
- sadržaji od načelne vrijednosti o (čl. 30. i 31. st. 3., 32) kojima nije predviđeno sporazumijevanje (čl. 31. st. 1. i 2.; čl. 33.) lex imperfecta – nema sankcije! *** Izbor prezimena** (čl.30.) 4 opcije *** Ravnopravnost** (čl. 31. st. 1.) - svatko svoje *** Vjernost i uzajamno pomaganje** (st.2.) - zajedničko jedno od njih
- pomaganje imovinsko i neimovinsko - uzmu kao zajedničko oba važno koji je prvi *** Međusobno poštivanje i održavanje skladnih** - da jedan ili oba uz svoje uzmu drugo bračnih odnosa (st.2) nije važno koji je prvi - mora biti u skladu sa Zakonom o osobnom imenu *** Izbor rada i zanimanja** (čl. 33.) *** Određivanje mjesta stanovanja** (čl. 32.)
- ranije ga je morala slijediti *** Odlučivanje o rađanju i podizanju djece i obavljanju** poslova u obiteljskoj zajednici (čl. 31. st. 3.)
- ako bi se bilo koja od tih prava i obveza ne poštivala može doći do razvoda
PRESTANAK BRAKA – čl. 47.
Brak prestaje:
- **smrću bračnog druga
- proglašenje nestalog bračnog druga umrlim
- poništajem
- razvodom** Smrt bračnog druga i proglašenje nestalog bračnog druga umrlim
- u trenutku smrti bračnog druga prestaje bračni odnos
- činjenica smrti se upisuje u maticu umrlih
- dokazuje se izvatkom iz državnih matica
- za prestanak braka proglašenjem nestalog bračnog druga umrlim potrebno je pravomoćno rješenje suda
- to je uređeno Zakonom o proglašenju nestalih osoba umrlima i o dokazivanju smrti Sud će proglasiti umrlom:
- osobu o čijem životu u posljednjih pet godina nije bilo nikakvih vijesti, a od čijeg je rođenja proteklo 60 godina;
- osobu o čijem životu nije bilo nikakvih vijesti posljednjih pet godina, postoji vjerojatnost da više nije živa;.
- osobu koja je nestala u brodolomu, zrakoplovnoj ili drugoj prometnoj nesreći, požaru, poplavi, lavini, potresu ili u kakvoj drugoj neposrednoj smrtnoj opasnosti, a o čijem životu nije bilo nikakvih vijesti šest mjeseci od dana prestanka opasnosti;
- osobu koja je nestala u toku rata u vezi sa ratnim događajima, a o čijem životu nije bilo nikakvih vijesti za godinu dana od dana prestanka neprijateljstava.
- rokovi iz točke 1. i 2. st. 1. računaju se od dana kad je po posljednjim vijestima nestala osoba nesumnjivo bilo živa, a ako se taj rok ne može točno utvrditi, rok počinje teći početkom mjeseca , odnosno godine u kojoj je nestala osoba po posljednjim vijestima bila živa brak prestaje danom koji je pravomoćnim rješenjem suda utvrđen kao dan smrti nestalog bračnog druga -brak prestaje i više se ne može oživjeti
- ako bi se ispostavilo da je osoba ipak živa to neće utjecati na prestanak braka
- ako je rođeno dijete ubrzo nakon prestanka braka temeljem presumpcije smatrat će se ocem djeteta Pravo na zadržavanje prezimena U slučaju poništaja ili razvoda braka svaki od prijašnjih bračnih drugova može zadržati prezime koje je imao u trenutku prestanka braka. Ako se jedan od supružnika odluči vratiti na prezime koje je imao prije zaključenja braka može u roku od 6 mjeseci od prestanka braka o tome dati izjavu matičaru u mjestu svog prebivališta. Poništaj braka – čl. 49.
