Docsity
Docsity

Pripremite ispite
Pripremite ispite

Studirajte zahvaljujući brojnim resursima koji su dostupni na Docsity-u


Nabavite poene za preuzimanje
Nabavite poene za preuzimanje

Zaradite bodove pomažući drugim studentima ili ih kupite uz Premium plan


Školska orijentacija
Školska orijentacija


ORTODONCIJA PREDAVANJA, Ispiti od Ortodoncija

PREDAVANJA, PRESLUSANA, ORTODONCIJA, ORTOPEDIJA VILICA

Tipologija: Ispiti

2017/2018

Učitan datuma 05.01.2018.

nepoznat korisnik
nepoznat korisnik 🇸🇷

1 / 5

Toggle sidebar

Ova stranica nije vidljiva u pregledu

Ne propustite važne delove!

bg1
20.02.2017 - 7 predavanje
Kod novorodjencadi je normalan distalan odnos donje vilice u odnosu na gornju. Na rodjenju je
normalno,a sa 6 meseci ako imamo (proveravamo pomocu lateralnih sulkusa) to vec nije dobar odnos, (jer
je trebalo dojenjem da pospesi odnosno forsira sagitalni rast donje vilice i njeno premestanje prema
napred) bez dojenja u prvih 6 meseci, zadrzace se distalan odnos donje u odnosu na gornju vilicu.
Nicanjem sekutica ako je donja vilica distalna odnosno ima distalan polozaj u odnosu na gornju, i mlecni
sekutici ce nicati sve dok u nesto ne dodirnu, npr. u palatum ili sluzokozu u donjoj vilici, bice dubok
zagrizaj, to je svrha dojenja MEZIJALIZACIJA DONJE VILICE.
Rođenjem dete na svet donosi:
- kalcifikovane krunice mlečnih sekutića, vrhove očnjaka i okluzalne delove krunica mlečnih molara
- početak kalcifikacije 1 stalnih molara a ponekad i centalnih sekutića
- 16 začetaka stalnih zuba, sekutići, očnjaci i 1 molari
- 1 premolari se začinju upravo pri rođenju
- 2 premolari i 2 molari u drugoj polovini prve godine
-3 molari od 3,5 godine pa na dalje
- Mineralizacija stalnih zuba počinje pri rođenju
RAST I RAZVOJ NORMALNE OKLUZIJE
1 stadijum razvoja (od rođenja do 6 meseci) -Bitno je i da jesu dobro razvijene u transverzali , folikuli
mlecnih sekutica cesto su rotirani i teskobno postavljeni, vilica nije dobro razvijena na rodjenju, medjutim
ako se do njihovog nicanja narednih 6 meseci ako nema dojenja ako se ne razvijaju vilice dovoljno,
nicanje zuba je teskobno. U fizioloskom mirovanju jezik lezi izmedju alveolarnih rubova i prelazi preko
rubova mandibule, sa 6 meseci nije tako.
-Period bezubih viličnih lukova tokom koga se uspostavlja ortognat odnos vilica.
Aleveolarni procesusi još nisu razvijeni. Maksilarni i mandibularni alveolarni rub sadrže segmente
zuba razdvojene transferzalnim brazdama. Između segmenata za očnjak i prvi mlečni molar nalazi
se najvažnija transferzalna brazda kako u gornjoj tako i u donjoj vilici.
Lateralni sulkus služi za određivanje anterioposteriornog odnosa vilica novoronđečeta.
Maksilarni alveolarni rub ima oblik konjske potkovice a mandibularni približno oblik slova U.
Mlečni sekutići u svojim folikulima često su rotirani i teskobno postavljeni. Ako se do njihovog
nicanja ne razviju vilice dovoljno u dužinu I širinu, ovakav položaj se zadržava I pri nicanju. U
fiziološkom mirovanju jezik leži između alveolarnih rubova, prelazi preko ruba mandibule I u
kontaktu je s donjom usnom.
2 stadijum razvoja (6 meseci-2,5 god.)
-Sa 6 meseci pocinju nicu mlecni zubi, sa 2,5 godine treba da se izgradila cela mlecna denticija.
1
pf3
pf4
pf5

Delimični pregled teksta

Preuzmite ORTODONCIJA PREDAVANJA i više Ispiti u PDF od Ortodoncija samo na Docsity!

20.02.2017 - 7 predavanje

Kod novorodjencadi je normalan distalan odnos donje vilice u odnosu na gornju. Na rodjenju je normalno,a sa 6 meseci ako imamo (proveravamo pomocu lateralnih sulkusa) to vec nije dobar odnos, (jer je trebalo dojenjem da pospesi odnosno forsira sagitalni rast donje vilice i njeno premestanje prema napred) bez dojenja u prvih 6 meseci, zadrzace se distalan odnos donje u odnosu na gornju vilicu. Nicanjem sekutica ako je donja vilica distalna odnosno ima distalan polozaj u odnosu na gornju, i mlecni sekutici ce nicati sve dok u nesto ne dodirnu, npr. u palatum ili sluzokozu u donjoj vilici, bice dubok zagrizaj, to je svrha dojenja MEZIJALIZACIJA DONJE VILICE.

Ro đ enjem dete na svet donosi:

  • kalcifikovane krunice mle č nih sekuti ć a, vrhove o č njaka i okluzalne delove krunica mle č nih molara
  • po č etak kalcifikacije 1 stalnih molara a ponekad i centalnih sekuti ć a
  • 16 za č etaka stalnih zuba, sekuti ć i, o č njaci i 1 molari
  • 1 premolari se za č inju upravo pri ro đ enju
  • 2 premolari i 2 molari u drugoj polovini prve godine -3 molari od 3,5 godine pa na dalje
  • Mineralizacija stalnih zuba po č inje pri ro đ enju

RAST I RAZVOJ NORMALNE OKLUZIJE 1 stadijum razvoja (od ro đ enja do 6 meseci) -Bitno je i da jesu dobro razvijene u transverzali , folikuli mlecnih sekutica cesto su rotirani i teskobno postavljeni, vilica nije dobro razvijena na rodjenju, medjutim ako se do njihovog nicanja narednih 6 meseci ako nema dojenja ako se ne razvijaju vilice dovoljno, nicanje zuba je teskobno. U fizioloskom mirovanju jezik lezi izmedju alveolarnih rubova i prelazi preko rubova mandibule, sa 6 meseci nije tako.

-Period bezubih vili č nih lukova tokom koga se uspostavlja ortognat odnos vilica. Aleveolarni procesusi još nisu razvijeni. Maksilarni i mandibularni alveolarni rub sadrže segmente zuba razdvojene transferzalnim brazdama. Izme đ u segmenata za o č njak i prvi mle č ni molar nalazi se najvažnija transferzalna brazda kako u gornjoj tako i u donjoj vilici. Lateralni sulkus služi za odre đ ivanje anterioposteriornog odnosa vilica novoron đ e č eta. Maksilarni alveolarni rub ima oblik konjske potkovice a mandibularni približno oblik slova U. Mle č ni sekuti ć i u svojim folikulima č esto su rotirani i teskobno postavljeni. Ako se do njihovog nicanja ne razviju vilice dovoljno u dužinu I širinu, ovakav položaj se zadržava I pri nicanju. U fiziološkom mirovanju jezik leži izme đ u alveolarnih rubova, prelazi preko ruba mandibule I u kontaktu je s donjom usnom.

2 stadijum razvoja (6 meseci-2,5 god.)

-Sa 6 meseci pocinju nicu mlecni zubi, sa 2,5 godine treba da se izgradila cela mlecna denticija.

Redosled nicanja. 4-10 mesecu centralni sektuići 6-11 laterlni sekutići 11-18 prvi molari 15-22 očnjaci 19-30 mesecu drugi mlečni molari

Na kraju ovog perioda 28-30 meseci, mlecni sekutici zavrsavaju razvoj korena, ocnjaci i molara se privodi kraju .mineralazicaja krunica prvih stalnih molara je podmakla a pocinje se sa drugim, sa 2,5- god na rtg se vidi.

-Treba da se zna da su kljucevi okluzije prvi mlecni molari. Najistaknutija mezio lingvalna kvrzica prvog molara gornjeg je pravac nicanja natrag i upolje i klizi niz kose povrsine centralne fose prvog mlecnog molara i doprinosi postavljanju pravilnog mezio dis odnosa ova dva zuba. Donji prvi molar je mezijalnije postavljen u odnosu na gornji. Mb kvrzica gornjeg prvog molara okludira sa mezijalnim bridom donjeg, to je pravilan odnos mlecnog molara, prvi mlecni su u odnosu kao i stalni, drugi, kvrzica na kvrzicu, ako se povuce jedna ravan, POSTMOLARNA RAVAN 2,5-3 god ona je ravna.

-Kada su nikli prvi mlecni molar, njihovo nicanje dovodi do prvog fizioloskog dizanja zagrizaja, jer su do tada, alveolarni nastavci bili u direktnom kontaktu, bez obzira na nicanje mlecnih sekutica i ocnjaka.

-Kada se kompletira mlecna denticija karakteristicno je: da u centralnoj okluziji postoji dubog preklop sekutica, a nizovi zuba se zavrsavaju u istoj posteriornoj razni koja se zove postmolarna ravan. Kad se kompletira mlecna denticija ona je ravna postmolarna ravan!U uzrastu 3-4 god to je karateristika mlecne denticije.

-Gornji sekutići i ocnjaci leze labijalno normalno u c o od svojih antagonista u donjoj a njihove oralne povrsine su u dodiru sa labijanih povrsinama donjih zuba

-Trougli greben meziobukalne kvrzice gornje 1 molara ulazi u meziobukalnu brazdu donjeg 1 molara , a distobukalna kvrzica gornjeg 1 molara lezi izmedju 1 i 2 donjeg molara. To je karakteristika kada je normalna okluzija.

-Svi zubi jedne vilice mlecni zubi okludiraju sa 2 zuba, osim donjeg centralnog sekutica i gornjeg drugog molara.

2,5-3 god KOMPLETIRANA MLECNA DENTICIJA

3 STADIJUM (od 2,5-6 godina) stadijum mle č nih zuba, miran i stabilan.

-Karakterišu ga: dubok zagrižaj, ravna postmolarna ravan, primarne dijasteme ispred gornjih i iza donjih o č njaka, dijasteme izme đ u gornjih i donjih sekuti ć a. -Smanjenje dubine preklopa sektuti ć a, nekada č ak i do se č ivnog odnosa, do 6 godine se dešava zbog brze abrazije sekuti ć a. Abrazija mle č nih sekuti ć a udružena sa abrazijom kvržica mle č nih o č njaka i molara osim smanjenja dubine zagrižaja dovodi I do mezijalnog pomeranja donje vilice, što

Period mešovite denticije po č inje nicanjem prvih stalnih molara, ponekad centralnih sekuti ć a. Nicanjem prvih stalnih molara dešava se drugo fiziološko dizanje zagrižaja. Ukoliko nije došlo do prelamanja postmolarne ravni to se eventualno može desiti i kasnije pri smeni mle č nih molara, zbog razli č itog meziodistalnog promera, naro č ito donjih mle č nih i stalnih premolara.

Resorpcija korenova mle č nih sekuti ć a je uznapredovala i o č ekuje se njihova smena, prvo donjih pa gornjih. Stalni centralni sekuti ć i leže u alveolarnoj kosti oralnije od mle č nih, lateralniji još manje. Potreban je dodatni prostor za njihov smeštaj (oko 7mm kod de č aka, 6mm kod devoj č ica za gornje sekuti ć e i oko 5mm za donje sekuti ć e).

Imamo i stalne i mlecne zube, a sa 12 treba da se formira stalna denticija, pocinje nicanjem prvih stalni molara, desava se drugo fiziolosko dizanje zagruzaja, povecava se dimenzija lica u vertikali, ukoliko nije doslo do prelamanja PMR moze se desiti kasnije pri smeni mlecnih molara zbog razlicitog meziodistalnog promera gornjih i donjih.

Resorpcija korena mlecnih sekutica treba doci do smene, stalni centralni sekutici leze u alveolarnoj kosti oralnije od mlecnih, a lateralni jos oralnije i oni cesto budu i rotirani, jer vilica cesto nije razvijena dovoljno.

Da ih prihvati, dok su u zamecima su postavljeni oralnije, takodje je potreban prostor za smestaj 6-7 m gornje 5 mm za donje. Prostor se obezbedjuje rastom vilica! Kada su funkcije lose rast je sporiji i nedovoljan.

Potreban dodatni prostor za stalne sekutice se obezbedjuje na tri nacina:

  1. Rastom interkaninog promera mle č nog zubnog luka pre i za vreme nicanja sekuti ć a
  2. Dijastemama izme đ u mle č nih sekuti ć a koje se do 6 godine neznatno i pove ć avaju i
  3. Labijanije nicanje mle č nih sekuti ć a u odnosu na njihove prethodnike, č ime se zubni luk pove ć ava.Ve ć a labijalna iskošenost gornjih sekuti ć a stvara još dodatnog prostora.
  4. Zametci leze oralnije, ali takodje njihovo nicanje smer je vise vestibularno.

-Ako nesto zataji bice teskobnosti od ova 3 nacina

-Mozemo prepoznati 6-12 god ako nicu sekutici u teskobnosti, oralni polozaj, rotirani, izostanak nicanja sekutica, to su znaci nepravilnog rasta i razvoja odmah treba dete uputiti ortodontu.

-Transverzalni rast zubnih lukova se zavrsava sa 12 god i kompletirana stalna denticija.

-5 stadijum sa 12 god drugi molar pa na dalje stadijum stalne denticije i 3 molari ako je sve proteklo ok bice normalna okluzija.

Karakteristike normalne okluzije stalnih zuba

  • Svi gornji zubi preklapaju labiobukalno donje, jer imaju ve ć i labiobukalni nagib.
  • Svi donji zubi preklapaju gornje sa oralne strane jer imaju ve ć i oralni nagib.
  • (^) Svaki zub jednog luka okludira sa dva zuba drugog luka osim donjeg centralnog sekuti ć a i gornjeg tre ć eg molara.
  • Sredine gornjeg I donjeg zubnog niza se nalaze u istoj , medijalnoj ravni.
  • Dubina preklopa sekuti ć a prose č no iznosi oko 2-5mm.
  • Horizontalni preklop sekuti ć a prose č no iznosi oko 4mm.
  • Gornji o č njak je u kontaktu sa distalnim delom labijalne površine krunice donjeg o č njaka i mezijalnim delom bukalne površine prvog donjeg premolara. Meziobukalna kvržica gornjeg prvog molara leži u meziobukalnoj brazdi donjeg prvog molara.
  • Okluzija je individualni i dinami č an fenomen pa se teško može poistovetiti sa normalnom ili idealnom. Svaka osoba se razvija pod uticajem sopstvenog genotipa i č inioca sredine, koji su specifi č ni za njega, pa je za svaku osobu dobra okluzija ustvari indiviualno optimalna okluzija.
  • Okluzija zavisi od: broja, veli č ine, oblika I položaja zuba, veli č ine i oblika zubnih lukova, arhitektonike lica (faktori koji su direkno pod kontrolom nasle đ a), ishrane, opšteg i lokalnog zdravstvenog stanja, funkcije oralnih i facijalnih miši ć a, itd.
  • Okluzija ima I etni č ku varijabilnost (širi I kra ć i zubni lukovi kod Slovena a duži I uži kod Anglo-Skandinavskih naroda, bimaksilarna protruzija kod pripadnika crne rase).
  • Normalna okluzija ima sposobnost funkcionalnog prilago đ avanja kroz vreme, na primer usled abrazije zuba.
  • Neodvojiv deo normalne okluzije je i normalna funkcija temporomandibularnog zgloba.