Docsity
Docsity

Pripremite ispite
Pripremite ispite

Studirajte zahvaljujući brojnim resursima koji su dostupni na Docsity-u


Nabavite poene za preuzimanje
Nabavite poene za preuzimanje

Zaradite bodove pomažući drugim studentima ili ih kupite uz Premium plan


Školska orijentacija
Školska orijentacija


Poslovno pravo, Šeme i konceptualne mape od Poslovno pravo

Dakle, akcionarsko društvo može imati i samo jednog člana. • Osnivački akt akcionarskog društva je odluka (ukoliko je jednočlano) ili ugovor o osivanju ...

Tipologija: Šeme i konceptualne mape

2022/2023

Učitan datuma 13.01.2023.

KasijaKruna99
KasijaKruna99 🇸🇷

5

(5)

47 dokumenti

1 / 46

Toggle sidebar

Ova stranica nije vidljiva u pregledu

Ne propustite važne delove!

bg1
pf3
pf4
pf5
pf8
pf9
pfa
pfd
pfe
pff
pf12
pf13
pf14
pf15
pf16
pf17
pf18
pf19
pf1a
pf1b
pf1c
pf1d
pf1e
pf1f
pf20
pf21
pf22
pf23
pf24
pf25
pf26
pf27
pf28
pf29
pf2a
pf2b
pf2c
pf2d
pf2e

Delimični pregled teksta

Preuzmite Poslovno pravo i više Šeme i konceptualne mape u PDF od Poslovno pravo samo na Docsity!

Poslovno pravo

Prezentacije 4

AKCIONARSKO DRUŠTVO

  • Akcionarsko društvo je privredno društvo koje

osniva jedno ili više pravnih i/ili fizičkih lica, u

svojstvu akcionara, radi obavljanja određene

delatnosti pod zajedničkim poslovnim imenom a čiji

je osnovni kapital utvrđen i podeljen na akcije.

  • Akcionarsko društvo za svoje obaveze odgovara

celokupnom imovinom (akcionari ne odgovaraju za

obaveze društva, osim u slučaju “probijanja pravne

ličnosti”).

  • Svrstava se u društva kapitala, što podrazumeva

da je u prvom planu udruživanje kapitala a ne lica,

te za članove ovog društva nije odlučujuće ko su

ostali članovi.

STATUT

  • Akcionarsko društvo, pored osnivačkog akta

obavezno ima i statut kojm se detaljnije uređuju

odnosi u poslovanju i upravljanje društvom.

  • Statut je podzakonski akt, koji se donosi na

osnovu zakona, i koji proizvodi dejstvo prema svim

subjektima u okviru akcionarskog društva.

  • Dakle, osnivački akt donose osnivači prilikom

osnivanja društva i on se ne menja, dok je

sadržina statuta podložna promeni, u skladu sa

promenama poslovanja unutar društva.

  • Prvi statut donose akcionari koji osnivaju društvo,

a kasnije, statut, kao i njegove izmene i dopune,

donosi skupština običnom većinom glasova svih

akcionara sa pravom glasa.

  • Statut akcionarskog društva sadrži naročito: 1 ) poslovno ime i sedište društva; 2 ) pretežnu delatnost društva; 3 ) podatke o visini upisanog i uplaćenog osnovnog kapitala, kao i podatke o broju i ukupnoj nominalnoj vrednosti odobrenih akcija, ako postoje; 4 ) bitne elemente izdatih akcija svake vrste i klase, a kod akcija koje nemaju nominalnu vrednost i iznos dela osnovnog kapitala za koji su one izdate, odnosno računovodstvenu vrednost, uključujući i eventualne obaveze, ograničenja i privilegije vezane za svaku klasu akcija; 5 ) vrste i klase akcija i drugih hartija od vrednosti koje je društvo ovlašćeno da izda; 6 ) posebne uslovi za prenos akcija, ako postoje; 7 ) postupak sazivanja skupštine; 8 ) određivanje organa društva i njihovog delokruga, broja njihovih članova, bliže uređivanje načina imenovanja i opoziva tih članova, kao i načina odlučivanja tih organa.

AKCIJE

  • Akcije su hartije od vrednosti koje glase na deo

osnovnog kapitala akcionarskog društva, koje

njihovim imaocima (članovima društva) daju

određena članska prava u izdavaocu (akcionarskom

društvu).

  • One su ključni element akcionarskog društva, po

kome je ova forma privrednog društva i dobila ime.

  • One predstavljaju pre svega udeo članova

(akcionara) u društvu, zatim njihovo članstvo, kao i

hartiju od vrednosti u kojoj su sadržana

(inkorporirana) prava akcionara.

  • Akcije se izdaju u dematerijalizovanoj formi, a registrovane su u Centralnom registru hartija od vrednosti (dakle, više se ne izdaju na papiru, već u obliku zapisa odnosno fajla u elektronskoj bazi podataka). Akcija se smatra izdatom u momentu upisa u Centralni registar.
  • One glase na ime svog imaoca – akcionara (dakle, radi se o hartijama od vrednosti na ime).
  • Akcionarom se u odnosu prema akcionarskom društvu i trećim licima smatra lice koje je kao zakoniti imalac akcije upisano u Centralni registar hartija od vrednosti.
  • Obične akcije daju imaocu akcije sledeća prava:

1 ) pravo učešća i glasanja na skupštini, tako da jedna

akcija uvek daje pravo na jedan glas;

2 ) pravo na isplatu dividende;

3 ) pravo učešća u raspodeli likvidacionog ostatka ili

stečajne mase;

4 ) pravo prečeg sticanja običnih akcija iz novih emisija;

5 ) druga prava.

  • Pored navedenih, druga prava imaoca običnih akcija

mogu biti predviđena statutom društva.

  • Obična akcija se ne može izdati bez prava glasa.
  • Preferencijalne akcije daju imaocu akcije sledeća prava: 1 ) pravo na dividendu, koja se isplaćuje prioritetno u odnosu na imaoce običnih akcija; 2 ) pravo da mu se neisplaćena dividenda kumulira i isplati pre isplate dividendi imaocima običnih akcija; 3 ) pravo da participira u dividendi koja pripada imaocima običnih akcija, u svim slučajevima isplate dividende imaocima običnih akcija ili po ispunjenju određenih uslova; 4 ) pravo prvenstva naplate iz likvidacionog ostatka ili stečajne mase u odnosu na imaoce običnih akcija; 5 ) pravo pretvaranja tih akcija u obične akcije ili u drugu klasu preferencijalnih akcija; 6 ) pravo prodaje tih akcija akcionarskom društvu po unapred utvrđenoj ceni ili pod drugim uslovima.
  • Akcionar sa preferencijalnim akcijama ima pravo učešća u radu skupštine, ali bez prava glasa.
  • Računovodstvena vrednost podrazumeva vrednost akcije do koje se dolazi kada se vrednost neto imovine društva podeli sa brojem izdatih akcija. U tom slučaju sve akcije imaju jednaku vrednost.
  • Tržišna vrednost akcija podrazumeva vrednost koju akcija ima na finansijskom tržištu (ona za koju može da se proda na tržištu). Ona može biti viša ili niža od njene nominalne vrednosti.
  • Emisiona cena akcija je vrednost po kojoj se izdaju akcije, odnosno cena po kojoj se akcije nude na prodaju (emisija akcija). Zakon predviđa da ova cena ne može biti niža od nominalne cene, odnosno računovodstvene (kod akcija koje nemaju nominalnu vrednost), kao i da emisiona vrednost akcija ne može biti niža od njihove tržišne vrednosti.

AKCIJE SA VIŠE VLASNIKA

  • Akcija može pripadati većem broju lica (suvlasnici

akcije).

  • Suvlasnici akcije smatraju se jednim akcionarom u

odnosu prema društvu i solidarno su odgovorni

prema društvu za obaveze koje imaju po osnovu

akcije.

  • Akcije se mogu slobodno prenositi, osim ako je

statutom prenos akcija ograničen pravom preče

kupovine ostalih akcionara ili prethodnom

saglasnošću društva.

STICANJE SOPSTVENIH AKCIJA OD STRANE DRUŠTVA

  • Sopstvene akcije su akcije čiji je izdavalac i imalac isto društvo. Ove akcije društvo ne može steći prilikom njihovog izdavanja, već jedino od svojih akcionara.
  • Društvo sopstvene akcije ne može steći na teret osnovnog kapitala, već samo na teret dobiti koju je ostvarilo poslovanjem.
  • Ako je društvo steklo sopstvene akcije čija je nominalna vrednost, odnosno računovodstvena vrednost kod akcija bez nominalne vrednosti veća od 10 % osnovnog kapitala, u obavezi je da ih u roku od dve godine od dana sticanja otuđi tako da ukupna vrednost tako stečenih sopstvenih akcija društva ne bude veća od 10 % osnovnog kapitala.
  • U protivnom, odbor direktora, odnosno nadzorni odbor u obavezi je da ih, bez posebne odluke skupštine, odmah po isteku roka poništi i po tom osnovu smanji osnovni kapital društva.
  • Sopstvene akcije ne daju pravo glasa, pravo na

dividendu ili druga primanja, niti mogu biti osnov

za plaćanja akcionarima osim u slučaju smanjenja

kapitala (ne bi bilo svrhe da društvo samo kod

sebe glasa, odnosno da samo sebi isplaćuje

dobit).

POVEĆANJE OSNOVNOG KAPITALA

  • Do povećanja osnovnog kapitala može doći na osnovu odluke skupštine akcionara, osim u slučaju odobrenog kapitala kada takvu odluku može doneti odbor direktora, odnosno nadzorni odbor. Ovakva odluka se registruje u Agenciji za privredne registre u roku od 6 meseci od dana donošenja.
  • Osnovni kapital može se povećati:
  1. novim ulozima (izdavanjem novih akcija);
  2. pretvaranjem zamenljivih obveznica i varanata u akcije (uslovno povećanje kapitala);
  3. iz neraspoređene dobiti i rezervi društva raspoloživih za te namene (povećanje iz neto imovine društva) ;
  4. konverzijom duga (potraživanje poverioca društva se pretvara-konvertuje u ulog poverioca u društvo);
  5. kao rezultat statusne promene.

SMANJENJE OSNOVNOG KAPITALA

  • Odluku o smanjenju osnovnog kapitala donosi

skupština tročetvrtinskom većinom glasova prisutnih

akcionara svake klase akcija koja ima pravo glasa

po predmetnom pitanju. Ova odluka se obavezno

regostruje kod APR-a.

  • Smanjenje je dopušteno, ali ne ispod propisanog

minimuma vrednosti osnovnog kapitala za

akcionarsko društvo ( 3. 000. 000 , 00 rsd).

  • Osnovni kapital društva može se smanjiti:

1) povlačenjem i poništenjem akcija u posedu

akcionara;

2) poništenjem sopstvenih akcija društva;

3) smanjivanjem nominalne vrednosti akcija,

odnosno računovodstvene vrednosti kod akcija bez

nominalne vrednosti.