Preuzmite Skripta iz ekologije i više Skripte u PDF od Ekologija samo na Docsity!
Voda- uvod: vrste i karakteristike vode u prirodi
voda za piće je jedina namirnica koju upotrebljavaju svi stanovnici opskrba zdravstveno ispravnom vodom je temelj uvjeta i načela društva voda ima ciklus kruženja u prirodi, nalazimo je u svim agregatnim stanjim, u atmosferi, na površini i u unutrašnjosti Zemlje Raspoloživost i potrošnja vode volumen svih voda na Zemlji je oko 1,4 miljardi km 2,5% čine slatke vode: 69% nedostupno je za ljudsku uporabu 31% dostupno razvijene zemlje 500 – 800 litara po stanovniku dnevno zemlje u razvoju troše prosječno 60 – 150 nerazvijene zemlje 50 – 100, a u nekima i 20 – 60 litara slatke vode po stanovniku zbog onečišćene vode oboli 1,2 milijarde , a prosječno 15 milijuna umre svake godine 1,1 milijarda ljudi nema pristup ispravnoj vodi, a 2,4 milijardi ljudi treba poboljšati osnovne životne uvjete vodoopskrbe Vertikalni smjer evaporacija i transpiracija ili evapotranspracija zadržavanje padalina infiltracija procjeđivanje Horizontalni smjer površinsko otjecanje tok u koritima vodotokova tok podzemne vode Oborinska voda u obliku padalina dospijeva na površinu zemlje nekontaminirana, bez okusa, temperatura varira o temperaturi okoliša apsorbira prašinu, mikroorganizme, plinove i dr. prolaskom kroz slojeve atmosfere kisela (ph 4-5) uvjetno dobra voda za piće Površinska voda prirodni vodotoci
vode stajačice akumulacije i rezervoari tvrđe od oborinskih voda sadrže promjenjive koncentracije otopljene, suspendirane organske i anorganske tvari te žive organizme (mikroorganizme) biološki procesi (aerobni i anaerobni) ph> temperatura ovisna o godišnjim dobima problem – sekundarna onečišćenja slane i slatke vode može se upotrebljavati za piće (nakon obrade) desalinacija Podzemne vode plitke podzemne vode dubiozne kvalitete (ovisi o stanju površine) obično povezane s površinom prave podzemne vode ( više od 20m dubine) bez mirisa stabilni sastav stabilna temperatura pukotinske (krške) vode slična površinskoj vodi (po stupnju onečišćenja) prolaz s površine velikom brzinom onemogućeno prirodno čišćenje potrebno kondicioniranje i kontroliranje vapnenac i dolomit bočata voda voda temeljnica dugotrajni kontakt sa slojevima tla - > tvrde vode dublja voda – manje kisika neutralni pH konstantna temperatura
Neodgovarajući postupci s takvim otpadom dovode do niza rizika od širenja raznih bolničkih infekcija pa sve do potencijalne opasnosti za okoliš. Prema Svjetskoj zdravstvenoj oragnizaciji (WHO), otpad nastao pri pružanju pomoći i na aktivnostima očuvanja zdravlja ljudi, može se podijeliti u sljedeće kategorije: Opći i urbani otpad – komunalni otpad Sličan kućnom otpadu: ambalaže, uredski i komercijalni otpad, kuhinjski i restoranski otpad i drugi otpad takve naravi. Ne čini značajniji rizik za zdravlje ljudi i stanje okoliša. Zbrinjava se kao i ostali otpadi iz domaćinstava i uslužnih djelatnosti. Patološki otpad Čine dijelovi ljudskog tijela (udovi, organi), tkiva uzeta za pripremu patoloških i citološkoh preparata, fetusi, pokusne životinje. Oštri predmeti Čine igle, štrcaljke, skalpeli, oštrice, pile, čavli i svi oštri predmeti koji mogu izazvati ubod ili posjekotinu. Farmaceutski otpad Čine farmaceutski proizvodi, lijekovi i kemikalije vraćene s mjesta gdje su bili pripremljeni za uporabu (oštećeni, promjenili svojstva, istekao rok uporabe..). Posude pod pritiskom Čine kontejneri koji sadržavaju interne plinove pod pritiskom mješane s različitim tvarima (antibioticima, dezinficijenskima, insekticidima..). Kod zbrinjavanja treba voditi računa o tome da mogu sadržavati djelatne tvari, ali i o tome da na povišenoj temperaturi mogu eksplodirati. Kemijski otpad Čine odbačene krute, tekuće ili plinovite kemikalije iz dijagnostičkih i eksperimentalnih jedinica. Može se podijeliti na opasni (toksičnost, korozivnost, zapaljivost, reaktivnost..) i neopasni/inertni. Radioaktivni otpad Kruti i tekući otpad kontaminiran radionuklidima pri analizama, dijagnozi i terapiji uglavnom prisutnima u nuklearnoj medicini. Kontaminiran svaki materijal koji je došao u doticaj s radionuklidom (bočice, ampule, igle, štrcaljke, rukavice, tjelesne tekućine, sekreti..) Infektivni otpad Otpad koji vjerojatno sadržava patogene organizme koji zbog svojega tipa, mogućnosti, virulencije može izazvati bolest kod ljudi koji su mu izloženi. Uključuje pribor/kulture iz mikrobioloških laboratorija, otpad nastao pri kirurškim zahvatima i obdukcijama, pri previjanju pacjenata, sa jedinica za hemodijalizu, iz sistema za infuziju, rukavice. Zbog visokih troškova obrade i zbrinjavanja infektivnog otpada, WHO je uveo klasifikaciju s obzirom na patogenost mikroorganizama za čovjeka, ozbiljnost bolesti koju izaziva, epidemijski potencijal. Klasifikacija dopušta da se uz određeni rizik vežu i odgovarajuće blaže ili strože mjere zaštite pri postupanju s infektivnim otpadom. Zbrinjavanje zdravstvenog otpada
Počinje na odijelima, u laboratorijima, ambulantama, previjalištima, kirurškim jedinicama… Otpad se razvrstava i skuplja u ambalaže prilagođene njegovim svojstvima, njegovim svojstvima, količini, načinu skladištenja, prijevozu i obrađivanju Ambalaža mora biti izgrađena tako da: a) svojim karakteristikama (boja, oblik, veličina) olakšava razvrstavanje na mjestu nastanka b) je nepropusna za tekućine, te da je onemogućeno neovlašteno otvaranje posuda pri daljnjem postupanju ili obrađivanju c) pri obrađivanju ne onečišćuje okoliš d) posude za oštre predmete moraju biti neprobojne za sadržaj e) ambalaža za skladištenje mora biti označena natpisom opasni medicinski otpad te natpisom o vrsti otpada f) Ambalaža koja se rabi višestruko su posude, kontejneri od metala i plastike koji omogućavaju adekvatno pranje i dezinfekciju Svaka zdravstvena ustanova bi trebala za sebe izraditi plan zbrinjavanja otpada, u kojem su detaljno razrađeni : ✓ Razvrstavanje ✓ Skladištenje (na odjelu), putovi, način, zadužene osobe i vremenski plan skupljanja ✓ Edukacija osoblja koji razvrstavaju otpad ✓ Putovi, način i zadužene osobe za prijevoz otpada do mjesta sekundarnog skladištenja ✓ Uvjeti, način i trajanje sekundarnog skladištenja ✓ Odgovorne osobe i način vođenja evidencije i obilježavanje otpada ✓ Način i vremenski plan odvoza, način obrađivanja i odlaganja ✓ Odgovorne osobe za organizaciju i unutarnji nadzor Inertni medicinski otpad – sličan komunalnom, nije rizičan za zdravlje i okoliš Infektivni otpad i oštri predmeti zbrinjavaju se u pećima za spaljivanje ili se postupcima obrađivanja dovode u stanje kad više nisu opasni za zdravlje Anatomski patološki otpad – iz etičkih razloga se skuplja, skladišti i zbrinjava posebno Kemijski otpad – može se reciklirati ili redestilirati, a zbrinjava se spaljivanjem u pećima za spaljivanje opasnog otpada Farmaceutski otpad – skuplja se posebno te se skladišti u bolničkim ljekarnama ili sekundarnom skladištu. Zbrinjava se spaljivanjem u spalionicama Otpad – tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložila, namjerava ili mora odložiti
PESTICIDI
Povijest... 1.poznati pesticid elementarni sumpor (Sumerija, prije 4500 g) Anorganski živini spojevi i spojevi arsena protiv ušiju (Kina) Uljni sprejevi i sumporne masti (Aristotel, Homer, Kato) Modra galica (Rimsko Carstvo) As, Hg, Pb; nikotin sulfat iz lišća duhana (potkraj 15.st) Piretrin iz Chrysanthemums, rotenon iz korijenja tropskog voća (19.st.) As, cijanid, Hg, željezov sulfat (početak 20.st.) 1930 - ih počinje era sintetičkih spojeva! 1940 - ih PESTICIDNA REVOLUCIJA DDT! Organofosforni spojevi sintetizirani tijekom rata istraživanjem na nervnim plinovima (paration, malation) Definicija “Pesticid je bilo koja tvar ili mješavina tvari namijenjena sprječavanju, uništavanju ili suzbijanju bilo kojeg štetnika, kao što su prenositelji bolesti ljudi ili životinja, neželjenih vrsta biljaka ili životinja koje uzrokuju štetu tijekom proizvodnje, preradbe, pohranjivanja, transporta ili trgovine hranom, poljodjelskim proizvodima, drvetom i drvenim proizvodima kao i stočnom hranom.” Oblik: granule, prah, tablete, kristali, emulzije, fumiganti Primjena: › Za zaštitu bilja u poljodjelstvu (50-90%) › Za proizvodnju i pohranjivanje ljudske i stočne hrane › Za zaštitu industrijskog i ukrasnog bilja › U stočarstvu, peradarstvu, veterinarskoj djelatnosti › U industriji (drvo, papir, pamuk, kozmetika, hrana) › U komunalnim djelatnostima › U dezinsekciji i deratizaciji javnozdravstvenog značenja › U seoskim i gradskim domaćinstvima (12%)... ➢ PESTICIDI SU NAJRAŠIRENIJI TIP KEMIKALIJE, KOJA DOLAZI U KONTAKT SA SVIM GRUPAMA POPULACIJE!!!! Statistika otrovanja ➢ WHO 3 milijuna/god, 7% smrt, 25% kronične posljedice ➢ ↓ otrovanja u razvijenim zemljama ➢ ↑ otrovanja u zemljama u razvoju (sredstvima za zaštitu bilja smrtno >50 000/god)
➢ ↓ otrovanja profesionalno izloženih Čimbenici opasnosti za zdravlje: ➢ Količina unesenog pesticida ➢ Put ulaza ➢ Otrovnost za čovjeka ➢ Vrijeme izloženosti ➢ Sastav pripravka ➢ Oblik pripravka ➢ Način primjene ➢ Kemijska nečistoća ➢ Temperatura okoliša ➢ Nepoznavanje i nepridržavanje naputaka Opasnost od otrovanja na 3 razine:
- NAJMANJA RELATIVNA OPASNOST – ljudi uključeni u proizvodnju i primjenu pesticida ( REZULTAT POVOLJAN)
- VEĆA RELATIVNA OPASNOST – opće pučanstvo, anonimni korisnici( SMRT)
- VISOKA RAZINA OPASNOSTI – pasivna izloženost pesticidima za sve dobne skupine (i djecu!)( SMRT) PODJELA PESTICIDA:
- 1. PREMA METI DJELOVANJA
- Herbicidi
- Insekticidi
- Akaricidi
- Fungicidi
- Rodenticidi
- Nematocidi
- Moluscidi
- Repelenti
- Defolijanti
- Desikanti
- 2. PREMA KEMIJSKOJ STRUKTURI
- Selektivan, za uništavanje širokolisnih korova
- Sadržava fenoksi kiselinu, sntetički auksin
- Akumulira se u točkama rasta i korijenju i regulira rast biljaka
- Aminopiralid
- Sadržava piridinsku grupu
- Za suzbijanje širokolisnog korova
- Dugotrajna postojanost u kompostu
- Atrazin (2-kloro- 4 - (etilamin)- 6 - (isopropilamin)-s-triazin
- Sistemski, prije i nakon zasađivanja
- Djeluje na vrste koje nisu ciljane (amfibije)
- t1/2 = 13-261 dan (razgradnja uz pomoć mikroorganizama)
- Polako se ukida
- Dicamba (3,6-dichloro- 2 - metoksibenzoična kiselina)
- Za kontrolu širokolisnih korova na travnjacima, vrlo stabilan
- U komb. sa fenoksialkalnim kiselinama za tretiranje površina bez usjeva
- Parakvat (1,1’dimetil, 4,4 biridil)
- Neselektivan, kontaktni
- Ima nečistoće koje ga čine toksičnijim NAJTOKSIČNIJI HERBICID ZA LJUDE! Insekticidi
- Prema načinu djelovanja
- Sistemski
- Kontaktni
- S obzirom na sastav
- Prirodni (nikotin, piretrin)
- Anorganski (As, Cu)
- Organski (sintetski) Organski pesticidi
- Organoklorirani pesticidi
- Organofosforni pesticidi
- Karbamati
- Piretroidi Organoklorirani insekticidi
- Neurotoksini
- Dobro se otapaju u mastima i vodi (uđu inhalacijom, ingestijom i kožom te se deponiraju u mastima organa kod naglog metabolizma masti moguće akutno trovanje)
- Vrlo stabilni u okolišu i metabolizmu (dug t1/2) zbog atoma Cl u strukturi!
- Diklorodifeniletani
- DDT, DDD, DDE, Metoksiklor, Rotane...
- Klorirani ciklodieni
- Aldrin, Dieldrin, Endrin, Heptaklor...
- Klorirani benzeni i cikloheksani
- Lindan, Toksafen, Mireks, HCB... Karakteristike: ➢ Bioakumulacija ➢ Biokoncentracija ➢ Biomagnifikacija (bioamplifikacija) ➢ AKUTNO OTROVANJE: ➢ Nakon nekoliko min. ili sati ➢ Grčevi, mučnina, povraćanje, proljev, glavobolja, vrtoglavica, pojačana salivacija, epistaksa, parestezije jezika i usana, hiperestezije lica i ekstremiteta, preosjetljivost na vanjske podražaje ➢ Kod inhalacije upala sluznica dišnih puteva, očiju, bronhitis ➢ Kod većih doza toničko-klonički grčevi i smrt zbog paralize disanja ➢ KRONIČNO OTROVANJE: ➢ Nakon duže ekspozicije malim količinama ➢ Oštećenje jetre i bubrega ➢ Stabilni su spojevi i opasni u prehrambenim prozvodima ➢ Prelaze placentu i toksično djeluju na plod ➢ Izlučuju se preko mlijeka LIJEČENJE: ➢ Specifičnog antidota nema ➢ Pri otrovanju putem kože odmah skinuti odjeću, a kožu dobro isprati vodom i sapunom
➢ Inhibicija kolinesteraze! ➢ AKUTNO OTROVANJE: ➢ Kontrakcija bronhalnih mišića, pojačana salivacija, suzenje, znojenje, bronhalna hipersekrecija, povećan motilitet i sekrecija GI sustava, parestezija, nesanica, nepravilne kontrakcije mimične m., poremećena koordinacija, koma, arefleksija, cijanoza, edem pluća, smrt od asfiksije LIJEČENJE: ➢ Pri otrovanju preko kože ukloniti odjeću i oprati tijelo sapunom i vodom, p.p. umjetno disanje ➢ Pri otrovanju ingestijom isprati želudac i dati životinjski ugljen ➢ Antidot je ATROPIN!, dalje se PAM (piridin-aldoksim-metajodid) Paration (paration-etil, dietil-paration)
- Najmoćniji, najširi spektar djelovanja
- I za insekte i za jajašca
- Vrlo toksičan, u mnogim zemljama zabranjen, karcinogen
- Apsorbira se kožom, sluznicom, hranom
- Brzo se metabolizira u Parokson koji uzrokuje simptome otrovanja Diazinon (0,0-dietil- 0 - (2-isopropil- 6 - metil-pirimidin- 4 - il)fosforotioat)
- Nesistemski, protiv skakavaca, žohara, mrava i buha
- Inhibira enzim kolinesterazu
- t1/2 = 2-6 tj Karbamati
- Po djelovanju analogni organofosfatima
- Reverzibilni inhibitori kolinesteraze
- Izazivaju simptome u dozama mnogo manjim od opasnih (karbamati 1/30 LD 50 , a organofosfati 1/3 LD 50 )
- Aldikarb, Karbofuran, Furadan...
- AKUTNO OTROVANJE:
- pojačana salivacija, pojačano znojenje,premorenost, podrhtavanje mišića, grčevi
- LIJEČENJE je isto kao kod otrovanja organofosfatima, ali se ne daje reaktivator kolinesteraze Piretroidi
- Sintetički, slični prirodnim piretrinima (biljka piretrum)
- mogu djelovati preko kože
- Neurotoksični (parestezije)
- Promjene su reverzibilne!
- U domaćinstvu kao insekticidi ili repelenti (Raid Aletrin, cvijet krizanteme)
- Vrlo mala toksičnost za čovjeka, otrovanja rijetka
- Raspadnu se uz sunčevu svjetlost unutar 2 dana
- Ne utječu na podzemne vode, ali su toksični za ribe
- Aletrin, Bifentrin, Permetrin... Izloženost pesticidima
- Preko ostataka pesticida u namirnicama biljnog i životinjskog podrijetla
- Zbog prisutnosti pesticida u vodi za piće
- Tijekom kretanja i boravka na prostorima ranije od dopustivog vremenskog razmaka od primjene pesticida Radnici:
- pri proizvodnji djelatnih tvari i pripravaka
- pri prijevozu
- uskladištenju i prodaji pesticida Kontaminacija hrane pesticidima Neovisno o jačini toksičnog djelovanja pesticida, znatna opasnost za zdravlje posljedica je duge postojanosti nekih pesticida u prirodnim uvjetima. Ako se pesticidi ne razgrađuju, dolazi do nakupljanja toksičnoga spoja u hrani rezidua pesticida (količina bilo kojeg spoja koji se rabi za kontrolu štetnika u ili na hrani) Prihvatljiva dnevna doza za čovjeka (mg/kg TT):
- Toksikološka evaulacija pojedinog pesticida
- Najveća doza pesticida koja ne pokazuje toksični učinak na životinje (NOAEL)
- Zbog sigurnosti, doza se dijeli s odabranim faktorom sigurnosti (između 20 i 10 000) S druge strane, poljodjelski stručnjaci procjenjuju koliko je prema dobroj poljoprivrednoj praksi potrebno primjeniti pesticida za željeni pesticidni učinak i koliko ih nakon utvrđenoga vremena smije zaostati u poljodjelskim proizvodima →maksimalna granica za rezidue (mg/kg TT) ➢ Međunarodni Codex alimentarius Pesticidi u pitkoj vodi – norme:
- Toksikološke procjene
- Maksimalno prihvatljivo unošenje
- Procjena o potrošnji 2 litre vode na dan te prosječnu tjelesnu masu od 70 kg
Poznavati u radu s pesticidima:
- Osnovna toksikološka svojstva aktivne tvari i formulacije (akutnu toksičnost, puteve ulaska, toksikodinamiku, mehanizam djelovanja)
- Fizikalne i kemijske osobine(topljivost, tlak para)
- Učinkovitost na ciljane štetnike(njihovu eventualnu rezistenciju)
- Mogućnosti dg prekomjerne apsorpcije i liječenja u slučaju otrovanja Odabir preparata i načina primjene obavlja stručna osoba koja mora voditi računa o: ✓ djelotvornosti na štetnika ✓ sigurnosti na zdravlje ljudi ✓ zaštitu bilja i životinja ✓ očuvanje okoliša Temeljno načelo pri odabiru pesticida: ✓ odlučiti se za onaj, koji ima znatno veću otrovnost za štetnika, negoli na čovjeka i korisne vrste! ✓ primjeniti najmanje toksičnu formulaciju, tj.oblik pesticida i najnižu koncentraciju preparata! Glavni problemi u primjeni pesticida: ✓ pojavnost otpornosti štetnika ✓ pojavnost humanih zdravstvenih problema ✓ mnogobrojna onečišćenja okoliša Alternativne metode: ✓ Botanički ili biljni insekticid
- Djelatna tvar piretrin → piretroidi (10000 puta otrovniji za insekte nego za sisavce, ali opasni za pčele i ribe)
- Ekološki prihvatljivi jer se rabe u malim dozama, brzo razgradljivi pa se ne gomilaju u okolišu ✓ Biološki (mikrobiološki) agens
- Bacillus thuringiensis (Bt)
- Spore i otrovi djelatna tvar bioinsekticida
- Nije opasna za čovjeka ✓ Djelatne tvari nove generacije fungicida
- Izolirane iz spojeva gljiva za obranu svoga staništa od suparničkih gljiva
- Ekološki prihvatljive, neopasne za čovjeka i životinje ✓ Neotrovni insekticid u obliku inertnoga praha od dijatomejske zemlje (amorfni SiO2)
- Za suzbijanje skladišnih štetnika na žitaricama
✓ Feromoni
- Spojevi posebna mirisa koji u kukaca blokiraju mirise ženki kojima one privlače mužjake Tehnika primjene pesticida:
- Mehanizirani dispenzeri
- Motorne prskalice s traktorskom vučom i zatvorenom kabinom
- Aviotretman Ambalaža i uređaji:
- Spremnici od novih polimernih materijala s ugrađenim uređajima za raspršivanje (tekući pripravci)
- Topljive vrećice, biorazgradljive i neotrovne (močivi prah) Promet pesticidima i njihova dostupnost:
- Pesticidni pripravci moraju biti propisno registrirani u odgovarajućim državnim ustanovama
- U RH se svake godine službeno objavljuje popis dopuštenih pesticidnih pripravaka Najopasnije djelatne tvari pesticida koje su kod nas zabranjene:
- Sredstva koja bi sadržavala organske živine spojeve, arsenate, talij, nikotin, cinkov fosfid, pentaklorofenol
- Organofosforni spojevi: paration, metilparation, fonofos, oksamil
- Organoklorirani pesticidi: DDT, endrin, diendrin, heksaklorbenzen
- Karbamati: aldikarb
- Kumarinski spojevi: varfarin Ograničavanje dostupnosti pesticida prema njihovoj otrovnosti:
- skupina – zabranjena je maloprodaja i prodaja pojedincu
- skupina – prodaja je dopuštena uz propisanu evidenciju kupca
- skupina – prodaja u specijaliziranim prodavaonicama Smanjenje izloženosti pesticidima te identifikacija rizičnih skupina:
- Razumno ograničenje radnog vremena osoba u radu s pesticidima ovisno o tipu pesticida te primjenjenoj tehnici Rizične skupine uslijed potencijelne izloženosti pesticidima:
- Mala djeca
- Stariji ljudi
- Bolesnici s jako poremećenim bubrežnim i jetrenim funkcijama
- Duševni bolesnici
- Trudnice i dojilje
Mikrobiološki kontaminanti hrane
Mikrobiološka čistoća objekata u kojima se posluje hranom, jedan je od preduvjeta osiguranja zdravstvene ispravnosti hrane Namjena mu je smanjiti rizik od pojave zaraznih bolesti Objekti:
- Moraju sukladno Zakonu o hrani i podzakonskim aktima zadovoljiti minimalne sanitarno tehničke uvjete Prije puštanja u rad Objekti moraju imati: Građevinska Funkcionalna Sanitarna rješenja
- radi zaštite zdravlja svojih djelatnika i potrošača Građevinska riješenja: Zaštita hrane od vanjskih čimbenika Osiguranje priključaka Cjelovitost zgrade Funkcionalna riješenja: Unutarnja izvedba koja omogućava pravilno higijensko rukovanje hranom Skladište Mikrobiološka ispravnost Uvjeti čuvanja hrane Higijena radnog okoliša, opreme, pribora Osobna higijena Svako zagađenja patogenim mikroorganizmom može dovesti do trvanja hranom RH Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Na snazi – Pravilnik o mikrobiološkim kriterijima za hranu (2008.) SPH Subjekti u poslovanju hranom – moraju osigurati provođenje odgovarajućih ispitivanja određenih Pravilnikom, temeljenih načelima sustava HACCP-a i dobre higijenske prakse Odgovarajuća učestalost uzimanja uzoraka (s proizvodnih površina, opreme)
Kad rezultati ne udovoljavaju Pravilniku.... SPH mora poduzeti mjere i korektivne radnje, te utvrditi uzrok Takav proizvod povlači se s tržišta, uz mogućnost daljnje obradbe, te se upotrijebiti za drugu namjenu pod uvjetom da nije rizična za ljude ili životinje MIKOTOKSINI
- Nastaju kao sekundarni metaboliti plijesni
- Ljudi ih unose putem hrane, udisanjem ili preko kože
- Biološka aktivnost obuhvaća akutnu i kroničnu toksičnost, hepatotoksičnost, neurotoksičnost, teratogenost, mutagenost i karcinogenost
- IZRAVNA kontaminacija – prehrambeni materijal osnova za rast plijesni
- NEIZRAVNA kontaminacija – dodatci namirnicama kontaminirani mikotoksinima
- Najznačajnija 3 roda povezana sa mikotoksikozama: 1. Aspergillus – aflatoksin ( Flavus i Parasiticus )
- Penicillium
- Fusarium
- Mikotoksikoze - Trovanja ljudi i životinja toksičnim proizvodima plijesni
- Bolesti se mogu podijeliti na:
- akutna otrovanja – jednokratno uzimanje namirnica s visokom koncentracijom toksina
- kronična otrovanja – duže uzimanje namirnica s niskom koncentracijom toksina
- karcinogenost
- Balkanska endemska nefropatija – najčešće spominjana mikotoksikoza kod nas
- Teška kronična bolest bubrega – povezanost sa ohratoksinom A
- Žitarice su glavni izvor mikotoksina
- Važno ih je suzbijati prije žetve, tijekom žetve te pri skladištenju
- Žetva se treba izvoditi za suhog vremena
- Pročišćavanje i sušenje žitarica prije skladištenja
- Mikotoksini koji se mogu javljati kao prirodni kontaminanti u hrani su :
- Aflatoksini
- Ohratoksin A
