skripta iz oftalmologije, Summaries of Ophthalmology

skripta blablalabldadawfmwnwr;lgnwpoeigbpiBGPIUERABNFGPIUARNGPINEQIORGNOQERIBNGO[IQJEPOablabla

Typology: Summaries

2018/2019
On special offer
30 Points
Discount

Limited-time offer


Uploaded on 09/14/2019

milos-milenkovic-1
milos-milenkovic-1 🇷🇸

1 document

1 / 81

Toggle sidebar

This page cannot be seen from the preview

Don't miss anything!

bg1
Orbit and contents
1
eyeball
Plate 89
Horizontal section
Tendon of
medial rectus
muscle
Tendon of
lateral rectus
muscle
Central retinal
artery and vein
Fascial sheath of eyeball
(Tenon’s capsule)
Scleral venous sinus
(canal of Schlemm)
Optic (visual)
part of retina
Zonular fibers
(suspensory ligament of lens)
Cornea
Anterior chamberCapsule of lens
Lens
Iris
Scleral spur
Ciliary body and ciliary muscle
Ciliary part of retina
Choroid Vitreous body
Hyaloid canal
Lamina cribrosa of sclera
Optic nerve (II)
Perichoroidal space
Sclera
Episcleral space
Meningeal sheath of optic nerve
Subarachnoid space
Fovea centralis in macula (lutea)
Posterior chamber
Iridocorneal angle
Ciliary processes
Bulbar conjunctiva
Ora serrata
roznjaca
duzica
socivo
beonjaca
veznjaca
cilijarno telo
staklasto telo
sudovnjaca
pf3
pf4
pf5
pf8
pf9
pfa
pfd
pfe
pff
pf12
pf13
pf14
pf15
pf16
pf17
pf18
pf19
pf1a
pf1b
pf1c
pf1d
pf1e
pf1f
pf20
pf21
pf22
pf23
pf24
pf25
pf26
pf27
pf28
pf29
pf2a
pf2b
pf2c
pf2d
pf2e
pf2f
pf30
pf31
pf32
pf33
pf34
pf35
pf36
pf37
pf38
pf39
pf3a
pf3b
pf3c
pf3d
pf3e
pf3f
pf40
pf41
pf42
pf43
pf44
pf45
pf46
pf47
pf48
pf49
pf4a
pf4b
pf4c
pf4d
pf4e
pf4f
pf50
pf51
Discount

On special offer

Partial preview of the text

Download skripta iz oftalmologije and more Summaries Ophthalmology in PDF only on Docsity!

Orbit and contents

eyeball 1

Plate 89

Horizontal section

Tendon of medial rectus muscle

Tendon of lateral rectus muscle

Central retinal artery and vein

Fascial sheath of eyeball (Tenon’s capsule)

Scleral venous sinus (canal of Schlemm)

Optic (visual) part of retina

Zonular fibers (suspensory ligament of lens)

Cornea

Capsule of lens Anterior chamber Lens Iris Scleral spur Ciliary body and ciliary muscle Ciliary part of retina

Choroid Vitreous body Hyaloid canal

Lamina cribrosa of sclera

Optic nerve (II)

Perichoroidal space Sclera

Episcleral space

Meningeal sheath of optic nerve

Subarachnoid space

Fovea centralis in macula (lutea)

Posterior chamber

Iridocorneal angle

Ciliary processes

Bulbar conjunctiva

Ora serrata

OFTALMOLOGIJA

KAPCI

1 ANATOMIJA I FUNKCIJA KAPAKA

  • kapci štite očnu jabučicu i treptanjem doprinose oticanju suza, koje odnose nečistoću sa prednje površine oka. -gornji i donji kapak- ograničavaju otvor kapaka- rima oculi.
  • spoljnji ugao oka je oštar, unutrašnji je potkovičastog oblika- oivičuje suznu bradavicu (caruncula lacrimalis) i suzno jezerce (lacus lacrimalis).
  • kapci su spolja pokriveni kožom, a sa unutrašnje strane konjunktivom.
  • između kože i konjunktive se nalaze vezivni skelet i mišićne strukture kapka.

SLOJEVI KAPKA:

**_1. Koţa

  1. Potkoţno vezivno tkivo_** (ne sadrži mason tkivo, te u njemu lako dolazi do nakupljanja tečnosti ili krvi) 3. Musculus orbicularis oculi (deli se na palpebralni i orbitalni deo. Palpebralni deo je središnji deo mišića – prostire se u kapcima lučno od medijalnog do lateralnog palpebralnog ligamenta, a funkcioniše voljno (voljno treptanje) i nevoljno (refleksno treptanje). Orbitalni deo je periferan, hvatište mu je na prednjem suznom grebenu i medijalnom palpebralnom ligamentu, funkcioniše kao sfinkter i pod kontrolom je volje- inerviše ga n. facialis.) **_4. Septum orbitale
  2. Musculus levator palp. sup._** (samo u gornjem kapku)- inervisan od strane n. oculomotorius-a. 6. Tarzus- polumesečaste tvrde vezivne pločice koje čine skelet kapaka. Tarzusi su preko lateralnog i medijalnog palpebralnog ligamenta vezani za rub orbite. Gornji tarzus je dvostruko širi od donjeg. U svakom tarzusu je po tridesetak duguljastih modificiranih lojnih žlijezda. To su tarzalne ili Meibomove žlijezde. Njihov masni sekret sprečava prelijevanje suza preko ruba kapka 7. Müllerov mišić (gornji i donji tarzalni mišić- t6o su glatki mišići inervisani simpatikusom koji svojim tonusom drže rimu oculi otvorenom). 8. Konjunktiva

3 VIRUSNE INFEKCIJE KAPAKA

MOLLUSCUM CONTAGIOSUM

-kod dece.

  • na koži i rubovima kapaka javljaju se pojedinačni ili brojni žućkasto- beličasti čvorići, veličine zrna prosa, upupčeni.
  • često se komplikuje folikularnim konjunktivitisom.
  • leči se uništavanjem čvorića, isecanjem ili spaljivanjem (termokoagulacija).

HERPES ZOSTER OPHTHALMICUS -u oblasti grananje prve grane n.trigeminusa.

  • manifestuje se istim kožnim lezijama kao herpes zoster druge lokalizacije
  • vezikulozni, pustulozni, hemoragični, nekrotični oblik.
  • može da izazove zapaljenje rožnjače i dubljih struktura oka.
  • praćeno intenzivnim neuralgičkim bolovima (traju i nakon zalečenja kožnih promena). Terapija: -posipanje cink-oksida, a nakon sasušenja, kožne promene se premazuju antibiotskom masti. -antineuralgici.

4 VASKULARNI POREMEĆAJI KAPAKA

OTOK (OEDEMA PALPEBRARUM)

  • nakupljanje tečnosti u korijumu i vezivnom tkivu pod kožom kapka.
  • otečeni kapci su zadebljali, tako da njihovo otvaranje može biti potpuno onemogućeno. -javlja se zapaljenski i nezapaljenski otok.
  • NEZAPALJENSKI OTOK - kod bubrežne i srčane insuficijencije. -ZAPALJENSKI OTOK - kod zapaljenja samih kapaka, ili zapaljenja okoline (orbite, suzne kesice, paranazalnih šupljina).
  • nastaje naglo i iščezava brzo.
  • obično ne ostavlja posledice. HAEMATOMA PALPEBRARUM .krvni podliv u korijumu i vezivnom tkivu kapka.
  • koža kapka je lividne boje, kapci su zadebljali, a njihov otvor sužen ili zatvoren.
  • pokreti kapaka su ograničeni.
  • nastaju naglo, uglavnom usled povreda oka, ili hematoloških deiskrazija, a organizuju se za dve do tri nedelje. -ne ostavljaju posledice.

5 BLEPHARITIS

  • zapaljenje rubova kapka, pri čemu mogu da budu zahvaćeni koža, folikuli trepavice i Meibomove žlezde.

a)BLEPHARITIS SQUAMOSA

  • zapaljenje kože rubova kapaka.
  • klinički, manifestuje se lakim zadebljanjem rubova kapaka, koji su u predelu trepavica prekriveni ljuspicama.
  • pri skidanju ljuspica, nailazi se na hiperemičnu kožu.
  • prisutan svrab, koji izaziva češanje i produženje same bolesti.

-traje dugo (do nekoliko godina).

  • češće se javlja kod osoba sa seborejom kože Terapija: -higijena rubova kapaka- izbegavanje dodirivanja kapaka prstima i skidanje ljuspica pomoću zamotuljka vate.
  • lečenje seboreje.

b)BLEPHARITIS ULCEROSA

  • zapaljenje kože rubova kapaka, folikula trepavica i Meibomovih žlezda. -odlikuje se stvaranjem sitnih apscesa u folikulima, sa kasnijim stvaranjem grizlica. Kliniĉka slika:
  • rubovi kapaka su zadebljali, crveni, pokriveni žućkastim krustama.
  • nakon skidanja krusta, uočava se neravna osnova, posuta grizlicama. Trepavice su slepljene sekretom, lako ispadaju i ne izrastaju ponovo- u kasnijem stadijumo bolesti uopšte ih nema (madarosis).
  • na mestu grizlica stvaraju se ožiljci, koji deformišu kapak.
  • naqjčešće se javlja kao posledica stafilokokne infekcije.
  • lečenje se sprovodi antibioticima, prema antibiogramu.

blepharitis ulcerosa

6 HORDEOLUM

  • HORDEOLUM EXTERNUM - gnojna upala lojnih žlezda (Zeiss) i modifikovanih znojnih žlezda (Moll).
  • HORDEOLUM INTERNUM - gnojno zapaljenje Meibomovih žlezda.

hordeolum

ektropijum

mehaniĉki ektropijum -nastaje zbog oticanja tkiva kapka u području tarzusa i konjunktive.

  • bujanje tkiva dovodi do izvrtanja ruba kapka prema obrazu uz izlaganje očne jabučice i konjunktive. spastiĉki ektropijum
  • nastaje kao posljedica akutne upale u području konjunktive i grčenjem orbikularnog mišića. - hronični spastički ektropijum uzrokovan je pojačanom napetošću niti m. orbicularis occuli-a iza tarzusa, pa se izvrće. involutivni ektropijum
  • je posledica popuštanja tonusa m. orbicularis occuli.
  • dolazi do izvrtanja suzne točkice (punctum lacrimale) izvan suznog jezerca(caruncula lacrimalis), a posljedica je suzenje. cikatricijalni ektropijum
  • nastaje kao posledica ožiljka nakon ozleda kapaka, opekotina, egzema.
  • dolazi do povlačenja kapačne lamele prema napolje. paralitiĉki ektropijum
  • je posledica prolazne ili trajne pareze n. facialisa, pa se kapci ne mogu dovoljno zatvoriti i očna je jabučica trajno izložena spoljnim uticajima. -to stanje nazivamo l a g o f t a l m u s – ZEĈIJE OKO (kad kapci ne mogu pokriti oĉnu jabuĉicu) , a nastaje kod paralize facijalnog živca, loma baze lobanje, nekih virusnih ili reumatskih upala.

9 ENTROPIUM

  • uvrtanje ruba kapka prema očnoj jabučici tako da trepavice dođu u dodir s rožnicom (cornea) i konjunktivom > osječaj stranog tijela u oku i grebanje.

entropium

mehaniĉki entropijum

  • nastaje najčešče na gornjem kapku kao posledica naticanja tkiva, tumora ili suvišne kože. Ako se javi na donjem kapku uzrok može biti nadražajna kontrakcija musculusa orbicularisa occuli, kod konjunktivalnih promjena. Th.: odstranjivanje uzroka. spastiĉki entropijum
  • posledica grčenja m.orbicularisa occuli zbog upale (blepharospasmus). Th.: Lijeĉenje upale. involutivni entropijum
  • javlja se kod starijih zbog atrofije masnog tkiva i smanjene elastičnosti kože kapka > očna jabučica se udubljuje, te povezano sa grčenjem mišiča pospešuje stvaranje spastičkog entropija. Th.: odstranjivanje viška manje napete koţe. cikatricijalni entropijum -posledica je razaranja tkiva i tarzusa, zbog upale, opekotina ili neprikladna operacija u području tarzusa. Th.: 1. lijeĉiti bolest koja je izazvala entropiju 2. injekcije: 2% novocain, 2-4% xylocain ili 50% alkohol u m. orbicularis occuli. 3. hirurški zahvat

10 LAGOPHTHALMUS

-stanje u kojem kapci ne mogu pokriti očnu jabučicu, pa se rožnjača i vežnjača suše i

sklone su upali (keratitis e lagophthalmo).

Etiopatogeneza:

  • slabosti orbikularnog mišića uzrokovane paralizom facijalnog živca, pri čemu postoji i

ectropium paralyticum.

-jak egzoftalmus

-defekt tkiva kapaka.

  • pri pokušaju zatvaranja očnih kapaka, očna jabučica se usled sinergističkog delovanja

m.orbicularis oculi i m.rectus superior povlači naviše (Bellov fenomen).

Terapija:

-t reba ukloniti uzrok lagoftalmusa.

-površina oka se štiti umjetnim suzama, a noću i neutralnom mašću.

-u težim slučajevima stavlja se vlažna komora - satno staklo se nepropusnim flasterom

pričvrsti preko oka tako da je zrak unutar toga stalno vlažan, što sprečava isušivanje

površine oka.

-krajnje rešenje je hirurško- sužavanje otvora kapaka (bleph- arorraphia) ili ugrađivanje

zlatne pločice u gornji kapak kako bi težina pločice poboljšala spuštanje kapka.

11 PTOSIS

-položaj gornjeg kapka određuje m. levator palpebrae superioris kojeg inervira n. oculomotorius, Müllerov mišić kojeg inervira simpatikus, te m. orbicualris oculi kojeg inervira n. facialis. -abnormalnosti ovih mišića i živaca uzrokuju ptozu gornjeg kapka.

carcinoma basocellulare

CARCINOMA PLANOCELLULARE -planocelularni karcinom je mnogo ređi, ali mnogo maligniji od bazalioma - brže raste i jače razara tkivo, te, za razliku od bazalioma, mnogo češće metastazira. -morfologijom može nalikovati keratozi ili bazaliomu.

MEIBOMA (CARCINOMA GLANDULAE SEBACEAE) -najčešće je lokalizovan na rubovima kapaka. -nalikuje na halacion, te kod svakog rekurentnog halaciona u starijih ljudi treba posumnjati na ovaj karcinom. -brzo napreduje i daje metastaze.

  • dijagnoza svih malignih tumora očnih kapaka postavlja se patohistološkim pregledom.
  • terapija je hirurška.

SUZNI APARAT

1 ANATOMIJA SUZNOG APARATA I FIZIOLOŠKA ULOGA SUZA

GLANDULA LACRIMALIS

  • veći deo ove žlezde (pars orbitalis gl. lacrimalis) smešten je u gornjem temporalnom delu ispod krova orbite, u udubljenju suzne žlezde (fossa glandulae lacrimalis) -pars palpaebralis gl. lacrimalis nalazi se ispod spoljašnjeg dela gornjeg kapka RIVUS LACRIMALIS
  • suzni potočić- kada se suze izluče iz žlezde, one skliznu u konjunktivalnu vrećicu (saccus conjunctivae), gde se raspoređuju preko cele površine zahvaljujući kapilarnosti koja postoji između dodirnih površina kapaka i očne jabučice. LACUS LACRIMALIS -suzno jezerce.
  • kretanje suza vrši se od spoljašnjeg ka unutrašnjem uglu kapaka.
  • suzno jezerce je ograničeno sa temporalne strane polumesečastim naborom vežnjače (plica semilunaris), a sa nazalne strane uglom otvora kapaka. -u samom jezercetu nalazi se4 suzna bradavica (caruncula lacrimalis).
  • u suznom jezercetu nakupljaju se suze pre nego što pređu u odvodne suzne puteve kroz suzne tačkice. PUNCTA LACRIMALIA
  • suzne tačkice- predstavljaju početne otvore suznih kanalića, nalaze se na ispupčenju- papilla lacrimalis.
  • suzni kanalići se ulivaju u suznu kesicu (saccus lacrimalis). SACCUS LACRIMALIS
  • cilindrična formacija smeštena u udubljenju suzne kesice (fossa sacci lacrimalis), ograničenu spread prednjim suznim grebenom (crista lacrimalis anterior), a pozadi zadljim suznimk grebenom (crista lacrimalis posterior)
  • gornji kraj suzne kesice se završava slepo, dok se donji deo produžava u suzno-nosni kanal (ductus nasolacrimalis), koji se otvara u nosu, ispod donje nosne školjke.

-AVITAMINOZA A

  • kako vitamin A pomaže regeneraciju epitela, kod njegovog nedostatka epitel rožnjače i vežnjače ne prima suze, pa se javljaju pukotine u prekornealnom suznom filmu.
  • na vežnjači se javljaju Bitotove mrlje. -na kraju dolazi do razvoja xerophthalmiae.
  • u najtežim slučajevima dolazi do razmekšavanja rožnjače (keratomalatia).
  • lečenje ima za cilj da održi vlažnost, što se postiže ukapavanjem veštačkih suza.

b)SINDROM VLAŢNOG OKA

- POJAĈANO LUĈENJE SUZA -suzenje (epifora)+fotofobia+blefarospasmus- karakterističan trijas simptoma kod brojnih oboljenja prednjeg segmenta oka (konjunktivitis, keratitis, iridociklitis).

  • emocionalna stanja (radost, žalost) -oboljanja okoline (sinusitis, rhinitis)- refleksnim putem.
  • nervni poremećaji (nakon povrede facijalnog živca dolazi do pojave krokodilskih suza- prilikom žvakanja dolazi do lučenja pljuvačke i suza).
  • egzogeni iritativni faktori (mehaničkog, fizičkog, hemijskog porekla) -jaka svetlost- suzenje nastaje refleksnim putem preko retine.

-SMETNJE U OTICANJU SUZA

  • usled everzije suznih tačkica kod ektropiuma.
  • obliteracija suznih tačkica. -obliteracija ma kog dela odvodnog drenažnog puta.

3 DACRYOCYSTITIS ACUTA PHLEGMONOSA

  • akutni oblik zapaljenja proizilazi iz hroničnog, kada bakterije iz suzne kesice zahvate celu debljinu zida suzne kesice i prošire se na pericistično tkivo i kožu, dajući sliku flegmone.
  • kliničku sliku odlukuju burni simptomi zapaljenja, uz prisutnu febrilnost.
  • lečenje velikim dozama antibiotika širokog spektra.

dacrocystitis acuta

4 DACRYOCYSTITIS CHRONICA

-zapaljenje koje nastaje kao posledica stenoze ili obliteracije nazolakrimalnog kanala i posledične stagnacije bakterija u suznoj kesici. -kao glavni simptom, javlja se epifora, istostrani unilateralni konjunktivitis i pojava mukopurulentnog sekreta pri pritisku na predeo suzne kesice.

  • lečenje je hirurško - dakriocistorinostomija , pri čemu se stvara nova komunikacija između suzne kesice i nosne šupljine, što zamenjuje prirodni put oticanja suza -extripatio sacci lacrimalis - nakon ekstripacije perzistira epifora, jer je onemogućeno normalno oticanje suza.

5 DACRYOCYSTITIS NEONATORUM

  • u toku intrauterinog života, donji otvor nazolakrimalnog kanala je zatvoren membranom (valvula Hasneri), koja normalno perforira pri kraju intrauterinog života.
  • ukoliko valvula perzistira nakon rođenja, suze ne mogu da otiču, što dovodi do pojave dakriocistitisa u prvim mesecima života.
  • klinička slika odgovara dakriocistitisu odraslih. Th- ispiranje pod pritiskom ili sondiranje.

6 ZAPALJENJE I TUMORI SUZNE ŢLEZDE

DACRYOADENITIS ACUTA

  • akutno zapaljenje suzne žlezde. -prisutni su lokalni znaci zapaljenja, u gornjem temporalnom kvadrantu ulaza orbite.
  • usled otoka, gornji kapak je spušten, posebno u lateralnom delu, tako da njegova ivica gradi oblik položenog slova S.
  • prisutan otok preaurikularnih limfnih čvorova i febrilnost. -komplikuje se stvaranjem apscesa.
  • lečenje antibioticima širokog spektra, uz tople suve obloge.

DACRYOADENITIS CHRONICA

  • hronično zapaljenje suzne žlezde, virusnog, tuberkuloznog, luetičnog porekla..
  • nedostaje crvenilo kože, i smanjena je bolnost, uz jako vidljiv otok lateralnog dela gornjeg kapka (oblik položenog slova S).
  • lečenje etiološko i simptomatsko.

MIKULIĆEVA BOLEST (MIKULICZ)

  • hronično oboljenje kod koga su bilateralno zahvaćene ne samo suzne žlezde, već i parotidne, sublingvalne i submandibularne pljuvačne žlezde.

TUMORI SUZNE ŢLEZDE

  • prilikom uvećanja, a zbog svoje lokalizacije, ovi tumori dovode do dislokacije očne jabučice, koja je pomerena nazalno i dole, uz ograničenu pokretljivost bulbusa pri pogledu temporalno i gore. -mogu biti benigni ( adenoma ) i maligni ( adenocarcinoma ).

Etiologija: -javljaju se spontano: diabetes mellitus, arterijska hipertenzija. -javljaju se u sklopu povreda oka i posledičnog prskanja krvnih sudova.

  • javljaju se u sklopu naprezanja: kašalj, opstipacija. -spontano se resorbuju za 2-3 nedelje, ne zahtevaju lečenje.

hiposfagma

3 KONJUNKTIVALNA I CILIJARNA HIPEREMIJA

a) KONJUNKTIVALNA HIPEREMIJA

  • pojačana prokrvljenost vežnjače.
  • najintenzivnija na conjunctiva tarsi, postepeno opada prema prelaznoj bori i očnoj jabučici, a nema je u perikornealnom predelu. -jasno crvene boje.
  • može se pratiti grananje krvnih sudova (jer su površni)
  • javlja se kod zapaljenskih promena vežnjače.

konjunktivalna hiperemija

b) CILIJARNA HIPEREMIJA -cilijarni krvni sudovi se nalaze u blizini limba, te je i promena lokalizovana u blizini limba- perilimbalna ili perikornealna hiperemija. -lividne boje (krvni sudovi smešteni u dubini)

  • pojedinačni krvni sudovi ne mogu da se vide i prate.
  • posledica zapaljenskih procesa u rožnjači, dužici i cilijarnom telu (keratitis, iridocyclitis), ili je posledica akutnog povećanja intraokularnog pritiska (glaucoma acutum).

c) MEŠOVITA HIPEREMIJA

  • zbog anastomoziranja površnih i dubokih krvnih sudova, hiperemija može da se prenese.
  • važno je odrediti primarno mesto hiperemije.

vrste hiperemije

4 GONOBLEMORHOE

-akutni gnojni konjunktivitis, sa vrlo naglim početkom, jače izraženim simptomima, i često prisutnim komplikacijama na rožnjači.

gonoblemorphoe

Etiopatogeneza: -gonokokna infekcija ( Neisseria gonorrhoeae ).

  • na novorođenčad se bolest prenosi sa majke, pri prelasku kroz porođajni kanal. -odrasli se zaraze u kontaktu sa anogenitalnim predelima.

Kliniĉka slika (gonoblemorhoe neonatorum):

  • počinje 1-3 dana po rođenju.
  • obično zahvata oba oka.
  • počinje crvenilom, otokom vežnjače i pojavom tečnog ružičastog sekreta. -za 1-2 dana, kapci postaju vrlo otečeni i tvrdi, teško ih je rasklopiti, a iz otvora kapaka izlazi obilna količina gustog gnojnog sekreta.
  • vežnjača je tamnocrvene boje, somotaste površine. -traje nekoliko nedelja.

6 CONJUNCTIVITIS ACUTA PSEUDOMEMBRANACEA

  • akutni konjunktivitis koji se karakteriše stvaranjem na površini vežnjače fibrinskih naslaga u vidu lažnih membrana.

Etiologija: -bakterije- Streptococcus beta haemolyticus, Lofflerov bacil. -virusi- Adenovirusi.

Kliniĉka slika: a) LAKŠI OBLIK

  • kapci nisu mnogo otečeni, i sekrecija nije mnogo obilna.
  • vežnjača je jako crvena, zbog konjunktivalne hiperemije, po tarzusu i prelaznim bojama prekrivena sivobeličastim pseudomembranama. -pseudomembrane se lako uklanjaju, a pod njima se pojavljuju tačkasta krvarenja. -ubrzo nakon skidanja, pojavljuju se nove naslage.
  • nema komplikacija na rožnjači. -bolest traje 10 dana. b) TEŢI OBLIK
  • najčešće izazvan difteričnim bacilom ( Corynebacterium diphtheriae ) -prisutan otok kapaka i konjunktivalna hiperemija.
  • vežnjača pokrivena prljavosivim naslagama, koje se teško skidaju jer se fibrin nalazi duboko u tkivu usled izražene nekroze.
  • može da dođe do stvaranja infiltrata i grizlica, nekroze i perforacije rožnjače.
  • uvećane regionalni limfni čvorovi.
  • po izlečenju ostaju ožiljci na mestu ranijih nekroza, što dovodi do simblefarona i iskrivljenosti tarzusa.
  • može da zaostane prolazna pareza akomodacije i obrnut Argyll Robertsonov znak (zenica reaguje na svetlost, a ne reaguje na akomodaciju i konvergenciju).

Terapija:

- Antidifterički serum.

  • zaštita drugog oka okruglim staklom, zalepljenim flasterom za kožu. -bolesno oko ispirati 3% rastvorom borne kiseline.
  • antibiotici i sulfonamidi lokalno, per os i parenteralno.

7 BLEPHAROCONJUNCTIVITIS ANGULARIS

Etiopatogeneza:

  • Moraxella lacunata (Diplobacillus Morax-Axenfeld)- patogen samo za konjunktivu. -infekcija se u oko prenosi iz nosa. Kliniĉka slika:
  • bolesnici imaju osećaj stranog tela i peckanja u očima. -umerena hiperemija konjunktive.
  • karakteristično je crvenilo i maceracija kože unutrašnjeg i spoljnog ugla otvora kapaka.
  • traje godinama, često recidivira. Terapija:
  • 0,2-0,3% rastvor Zincum sulfuricum , koji se ukapava u oči 3x dnevno, sve dok klice ne iščeznu

8 CONJUNCTIVITIS CHRONICA CATARRHALIS

  • hronično zapaljenje vežnjače sa jako izraženom subjektivnom, a oskudnom objektivnom simptomatologijom. Etiopatogeneza:
  • javlja se kod ljudi koji rade u zadimljenim, loše osvetljenim prostorijama. -stafilokokna infekcija koja se širi iz nosa.
  • seboroična konstitucija dovodi do razvoja hroničnog conjunctivitis Meibomiana.
  • jednostrani hronični konjunktivitis treba da pobudi sumnju na opstrukciju suznih puteva. Kliniĉka slika:
  • peckanje, bockanje, osećaj suvoće i stranog tela u očima.
  • vežnjače lako hiperemične. -ukoliko traje dugo, razvija se papilarna hiperplazija na konjunktivi kapaka. -traje godinama. Terapija: -3% rastvor borne kiseline. -0,2% rastvor Zincum sulfuricum-a.
  • antibiotici u slučaju bakterijskog oblika.

9 ETIOLOGIJA, KLINIĈKA SLIKA I EPIDEMIOLOGIJA TRAHOMA

TRACHOMA

  • specifični keratokonjunktivitis hroničnog toka, koji se karakteriše pojavom folikula, papilarne hiperplazije i panusom, a u kasnijim stadijumima ožiljcima.

trachoma

Etiopatogeneza:

  • uzročnik je Chlamydia trachomatis.
  • razvojni ciklus se odvija u ćeliji, stvarajući u citoplazmi epitelnih ćelija inkluzije koje se boje po Giemsi. -bolesnik je najzarazniji u progresivnim stadijumima bolesti (I i II). -bolest se prenosi direktnim dodirom i zaraženim predmetima.

Kliniĉka slika:

  • po pravilu, zahvaćena su oba oka.

I STADIJUM (TRACHOMA INCIPIENS)

  • vežnjača hiperemična i zadebljala (ne raspoznaju se Meibomove žlezde).
  • po zadebljaloj vežnjači raspoznaju se neprovidni, nezreli sitni, sivkasti folikuli.