Preuzmite Administrativni stil i više Beleške u PDF od Opšta sociologija samo na Docsity!
Ljubica Andrijani: Administrativni stil
Ljubica Andrijani
ADMINISTRATIVNI STIL
Uvod
Anela Frani, Lana Hudeek i Milica Mihaljevi (2005) u knjizi Nor- mativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku tvrde da je administrativni stil stil ureda, diplomacije, državne uprave, politike, ekono- mije, industrije, trgovine itd., njime se pišu službeni dopisi, odluke, zakoni, pravilnici, potvrde, rauni, narudžbe, molbe, žalbe, oglasi, izvještaji i sl. Sili i Pranjkovi (2005: 378) slino definiraju administrativno-poslovni stil i kažu da taj stil „obuhvaa govor ureda, govor industrije, govor trgovine, govor politike, govor vojske i govor reklame.“
Zbog raznovrsnosti tekstova koji se pišu administrativnim stilom taj se stil dijeli na nekoliko podstilova: zakonodavno-pravni (statuti, zakoni, usta- vi, naredbe, odluke, rješenja), društveno-politiki (rezolucije, povelje, dekla- racije, referati, izjave), diplomatski (note, protokoli, memorandumi), pos- lovni i personalni podstil (personalni se dalje može dijeliti na stil molbe, žalbe, životopisa, ankete, formulara itd.) (Badurina, Kovaevi, 2001: 480).
Veim je dijelom nominalan (nominalan je onda kada u njemu bitnu ulogu ima predmet , tj. imenica), a manjim je dijelom verbalan (verbalan je onda kada u njemu bitnu ulogu ima radnja , tj. glagol) (Sili, Pranjkovi, 2005: 379). Snažno utjee na ostale stilove (svjedoci smo prodora mnogih administrativizama izvan podruja administrativnog stila).
Znaajke administrativnog stila
Administrativni stil zna ponekad biti vrlo agresivan i nametnuti svoja obilježja ostalim stilovima. Do agresivnosti dolazi naješe tada kada se nje- gova imperativnost (jedna od njegovih najvažnijih znaajki) protegne i na funkcionalni stil kojemu ona inae nije svojstvena (a nije svojstvena nijed- nomu drugom funkcionalnom stilu). Tomu ide u prilog i to što je admi- nistrativni stil najpodložniji ideologizaciji kad se jezina ispravnost prosuu- je ideološkim stavom i, obrnuto, ideološki stav jezinom ispravnošu. Jezi- ni su ideologemi najsvojstveniji upravo administrativnomu stilu.
hrvatistika studentski jezikoslovni asopis
Analiza tekstova pisanih administrativnim stilom pokazuje da u njima nalazimo ustaljena pravila sastavljanja i izražavanja. To su tekstovi zadane strukture, ogranienoga broja leksikih, morfoloških i sintaktikih sredstava (Sili, 2006: 351).
Takoer, treba spomenuti koje su poželjne znaajke administrativnog stila hrvatskoga standardnog jezika. To su: ustaljena struktura, injeninost, objektivnost, tonost, jasnoa, jednostavnost, loginost, sažetost, pregled- nost, neobilježenost, klišejiziranost izraza, usklaenost s normama hrvatsko- ga standardnog jezika. Te bi znaajke u svojoj ukupnosti trebale administra- tivni stil initi prepoznatljivim i razliitim od ostalih funkcionalnih stilova hrvatskoga standardnog jezika (Frani, Hudeek, Mihaljevi, 2005: 253 ).
Nominalnost i eksplicitnost u administrativno-poslovnom stilu
Nominalnost traži u administrativno-poslovnom stilu zamjenu samo- znanog glagola suznanim i odglagolnom imenicom (imenicama izvedenim od glagola). Ulogu suznanog glagola dobivaju glagoli vršiti, obavljati i pro- voditi. Usp.: vršiti kupovinu robe ('kupovati robu')... U skladu s time i izrazi imati mogunost ('moi'), biti u stanju ('moi').
Eksplicitan se (potpuno iskazan) nain izražavanja vidi u uporabi izraza s namjerom, sa svrhom i s ciljem + (naješe) glagolska imenica (umjesto prijedloga radi i namjerne sureenice): On je to napravio s ciljem poveanja zarade umjesto On je to napravio radi poveanja zarade ili On je to na- pravio kako bi se poveala zarada.
Takvi su i izrazi pomou, posredstvom, preko i putem u istraživanju instrumentala sredstva, npr. Bit ete obaviješteni putem dopisa umjesto Bit ete obaviješteni dopisom. Tako se ini i kad se ispred imenice stavlja rije koja znai ono što znai ta imenica – u podruju religije (religija je pod- ruje), u domeni turizma (turizam je domena), u podruju financija (finan- cije su podruje). Svi su ti izrazi zamjena za prijedlog u : u religiji , u turizmu , u financijama..
Uestali su i izrazi u procesu i u stanju ispred rijei koje znae proces i stanje: u procesu stjecanja lanstva (stjecanje je proces) i u stanju recesije (recesija je stanje). Izraz u procesu tu znai prijedlog pri ( pri stjecanju lanstva ), a izraz u stanju prijedlog u ( u recesiji ) (Sili, 1996; 2005).
Pleonazam
„Pleonazam je izražavanje istoga sadržaja dvjema ili s više rijei“ (Sili, Pranjkovi, 2005: 380). Primjeri su pleonazama:
hrvatistika studentski jezikoslovni asopis
Prijava na natjeaj
Osnovni podaci koje sadrži prijava na natjeaj jesu:
- tko šalje prijavu
- komu je prijava poslana
- predmet prijave
- objašnjenje temeljem ega se i tko prijavljuje te koje od postavljenih uvjeta zadovoljava
- pozdrav
- potpis
- popis priloga
- kada i gdje je prijava napisana (mjesto i datum) (Frani, Hudeek, Mihaljevi, 2005).
Primjer prijave na natjeaj:
Ivana Kovaevi Osnovna škola Dobriše Cesaria Strossmayerova 71 Neretvanska 10 31 000 Osijek 31 000 Osijek
Predmet: Prijava na natjeaj
Na osnovi natjeaja objavljenoga u Glasu Slavonije 25. travnja 2008. godine prijavljujem se za radno mjesto uiteljice razredne nastave.
S poštovanjem Ivana Kovaevi Ivana Kovaevi
Prilozi:
- Životopis
- Domovnica
- Diploma
- Potvrda o položenom strunom ispitu
Osijek, 28. travnja 2008.
Ljubica Andrijani: Administrativni stil
Životopis
S obzirom na strukturu životopisi se mogu podijeliti u dvije skupine:
- životopisi pisani kao kontinuirani tekst (tzv. narativni životopis)
- životopisi pisani u obliku natuknica (tzv. tablini životopis) Narativni životopis, pisan u obliku kontinuiranog teksta, bio je iskljuiv do kraja devedesetih, kada se pojavljuje modernija, tablina varijanta. Tab- lini je životopis uvezeni obrazac povezan s prevlašu engleskog jezika i globalnim utjecajem komunikacijske prakse u anglosaksonskome podruju. U tablinom životopisu tekst se organizira tako da se navede precizna kro- nologija životnih faza, pregledniji je, krai i informativniji, omoguuje brz pristup traženim informacijama i u njemu više do izražaja dolaze osnovne znaajke administrativnog stila.
Obje varijante životopisa sadrže :
- OSOBNE PODATKE – osobno ime i prezime, datum i mjesto roe- nja, a fakultativno još podaci o nacionalnosti, branome stanju, djeci
- PODATKE O ŠKOLOVANJU – vrste završenih škola te struno ili znanstveno usavršavanje, a fakultativno tema diplomskog rada, uspjeh
- PODATKE O ZAPOSLENJU – institucije, vrijeme i vrste poslova, lanstvo u strunim udruženjima
- OSTALO – npr. poznavanje stranih jezika, poznavanje rada na rau- nalu, položen vozaki ispit, odslužen vojni rok, lanstvo u nestrukov- nim udruženjima i sl. Savjeti iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje:
- Interesi i aktivnosti – recite nešto više o sebi – što Vas zanima, ime se bavite u slobodno vrijeme, jeste li lan nekog udruženja. Što god napisali, važno je da istaknete vezu s poslom za koji se natjeete.
- Preporuke – poželjno je da navedete imena svojih bivših posloda- vaca ili nastavnika koji mogu posvjedoiti da ste dobro radili svoj posao ili uspješno studirali. Životopis treba biti dug do stranicu-dvije. Ne smije biti predug jer po- slodavci esto ne itaju one dugake. Ako nemate puno sadržaja, bolje je ne pisati više od jedne stranice jer isprazan, dugaak tekst ostavlja loš dojam. Glavne informacije pišite na prvoj stranici, a sporedne na drugoj. Životopis mora biti pregledan, itljiv i uoljiv. Izgled teksta mora biti uredan i jed- nostavan. Naslove cjelina istaknite podebljavanjem, podvlaenjem ili kurzi- vom i pritom slijedite uvijek isti stil. Važnije informacije stavite na poetak ili kraj reenice, popisa, ulomka ili stranice. Poetak i kraj uvijek se bolje pamte nego sredina. Nastojte naglasiti svoje nedavne uspjehe i dostignua, a ne ona stara. Redoslijed informacija u životopisu treba prilagoditi zahtjevima radnog mjesta za koje se natjeete. Ukoliko Vaše obrazovanje i radno isku-
Ljubica Andrijani: Administrativni stil
Ako je vlasnica posjetnice žena, zanimanje treba biti izraženo imenicom ženskog roda: uiteljica, lijenica itd. (Frani, Hudeek, Mihaljevi, 2005: 239).
Ugovor
Ugovor takoer treba imati sve znaajke administrativnoga funkcional- nog stila, pa za njega vrijede sva do sada navedena pravila (jezina jedno- stavnost, jasnoa, ustaljena pravila sastavljanja i izražavanja, ispravno pisa- nje imenske formule, izbjegavanje pleonazama itd.). Pišu se na ve gotovim obrascima u koje se upisuju samo traženi podaci (Frani, Hudeek, Miha- ljevi, 2005: 240).
Zakljuak
Administrativni stil dijeli zajednika obilježja sa znanstvenim stilom (objektivnost, sažetost, neosobnost, izriitost, analitinost, izrazna neutral- nost, neobilježenost, otpornost na utjecaje drugih stilova), ali se drugim svo- jim obilježjima od njega bitno razlikuje. Administrativni je stil meu svim ostalima najpodložniji izvanjezinim utjecajima, pa i ideologizaciji. Admini- strativni funkcionalni stil zajedno s publicistikim i, uvjetno reeno, peda- goškim funkcionalnim podstilom ini okosnicu onoga na što pomišljamo kada govorimo o javnome, službenome, opeobvezatnome, opestandardno- me, neutralnome, stilski neobilježenom standardnom jeziku.
hrvatistika studentski jezikoslovni asopis
Literatura
Frani, Anela; Hudeek, Lana; Mihaljevi, Milica, 2005. Normativnost i višefunk- cionalnost u hrvatskome standardnom jeziku , Hrvatska sveuilišna naklada, Zagreb. Kovaevi, Marina; Badurina, Lada, 1999. Temeljna pitanja funkcionalne diferenci- jacije jezika , u: Teorija i mogunosti primjene pragmalingvistike ((Badurina, Lada; Ivaneti, Nada; Pritchard, Boris; Stolac, Diana), Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Rijeka – Zagreb. Katni-Bakarši, Marina, 2002. Stilistika , Nauna i univerzitetska knjiga, Sarajevo. Bari, Eugenija i dr., 1999. Hrvatski jezini savjetnik , Institut za hrvatski jezik i je- zikoslovlje, Pergamena i Školske novine, Zagreb. Sili, Josip, 1996. Administrativni stil hrvatskoga standardnog jezika , Kolo 6, br. 4, str. 349-358. Sili, Josip, 2007. Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika , Disput, Zagreb. Sili, Josip, Pranjkovi, Ivo, 2005. Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka uilišta , Školska knjiga, Zagreb. www.hzz.hr / 22. 4. 2008.
