Multimedija u obrazovanju, Maturalni radovi od Tehnički odgoj

Preuzmite Multimedija u obrazovanju i više Maturalni radovi u PDF od Tehnički odgoj samo na Docsity!

Sveučilište u Mostaru

Fakultet prirodoslovno- matematičkih i odgojnih znanosti

Studij razredne nastave

Marina Bošnjak

Multimedija u obrazovanju

Seminarski rad

Mostar, 2024.

Sveučilište u Mostaru

Fakultet prirodoslovno- matematičkih i odgojnih znanosti

Marina Bošnjak

Multimedija u obrazovanju

Seminarski rad

Mentor: dr.sc. Tonćo Marušić, izv.prof.

Student: Marina Bošnjak

Mostar, studeni 2024.

1. Sažetak Multimedija je skup sadržaja koji predstavlja integraciju dvaju ili više različitih oblika sadržaja koji omogućuju prijenos informacija na način koji korisnik jasnije razumije. Osnovne komponente multimedijskog sadržaja su tekstualni i grafički sadržaj, animacija, audio i video sadržaj. Multimedija omogućuje prezentiranje informacija na različite i lako razumljive načine, a glavna funkcija multimedije je mogućnost poboljšanja informacijskog iskustva korisnika, jer komunikaciju među ljudima čini jednostavnijom i izravnijom. Budući da je multimedijski sadržaj interaktivan i da mu je svrha unaprijediti iskustvo informiranja i komunikacije, susret s multimedijom danas je neizbježan i sve češći u obrazovnom sustavu. Obrazovanje se sve više digitalizira te se koriste razni digitalni alati kako bi se proces učenja učinio što zanimljivijim i aktivnije uključili učenici. Multimedijski sadržaj koristi se u učionici za bolje objašnjenje složenih pojmova i teorija, te nastavnici koriste veliki broj sredstava kako bi svojim učenicima i studentima olakšali svladavanje velikog obima nastavnog gradiva. U tim slučajevima multimedija je alat koji učenicima i studentima omogućuje učenje na dinamičniji i ugodniji način, budući da im budi interes i želju za učenjem nastavnog gradiva. Osim nastavnika, multimediju tijekom procesa učenja koriste i studenti za preuzimanje ili razmjenu informacija i izradu prezentacija. Ključne riječi: Multimedija, obrazovanje, multimedijski sadržaj

2. Uvod Učinkovito poučavanje i učenje danas su nezamislivi bez upotrebe informacijsko- komunikacijskih tehnologija. Upravo njihov razvoj i napredak omogućili su korištenje raznih suvremenih tehnologija koje su od vitalnog značaja u današnjem obrazovnom sustavu. Ono što se najviše ističe je korištenje multimedijskih sadržaja koji dokazano pozitivno utječu na ishode učenja. Oni olakšavaju učiteljima izlaganje obrazovnog materijala tijekom nastave, a učenicima pomažu da ga učine zanimljivijim i postići optimalne ishode učenja na razumljiviji način. Multimedija se u obrazovnom sustavu ističe svojom interaktivnošću, fleksibilnošću i sposobnošću integracije različitih medija, nudeći učenicima mogućnost bržeg i funkcionalnijeg učenja, dostupnog u svakom trenutku. U visokotehnološkom informacijskom i obrazovnom okruženju, multimedija je jedan od moćnih alata koji učiteljima pomažu poboljšati svoje profesionalne vještine i učenicima u postizanju obrazovnih ciljeva. Razvoj tehnologije doveo je do potrebe za razvojem sustava za izvođenje online učenja. Ovi sustavi nazivaju se LMS sustavi i nude niz mogućnosti koje svojom praktičnošću privlače veliki broj korisnika. LMS sustavi pozitivno utječu na ishode učenja jer svojim kreativnim i fleksibilnim pristupom omogućuju korisnicima stjecanje novih znanja i vještina na brži i lakši način. Tema ove diplomske teme odnosi se na korištenje multimedijskih sadržaja u obrazovanju, s fokusom na e-učenje implementirano u LMS sustavima. Rad se sastoji od teorijskog i praktičnog dijela. Teorijski dio predstavlja uvod u predmet i pobliže objašnjava metodologiju rada koja uključuje pojmove informacijske i komunikacijske tehnologije, multimedijske tehnologije i multimedije u obrazovanju. Praktični dio članka predstavlja istraživanje provedeno u cilju razumijevanja koncepta sustava za e- učenje pod nazivom LMS sustavi. Navedena tvrdnja predstavlja i svrhu istraživanja. Praktični dio temelji se na usporedbi tri najkorištenija sustava e-učenja u obrazovnom sustavu Republike Hrvatske. Istaknute su njegove prednosti i nedostaci radi boljeg razumijevanja njegovih mogućnosti i potrebe za korištenjem u obrazovnom sustavu. Nakon analize svih podataka donesen je zaključak.

Slika 1 Pet generacija učenja na daljinu Izvor: https://hrcak.srce.hr/file/ Tinio (2002) ističe da je integracija informacijsko-komunikacijskih tehnologija u obrazovni sustav složen proces koji, osim tehnologije, zahtijeva i kurikulum, pedagogiju, vještine nastavnika i financiranje na dugi rok, a sve kako bi dosegli svoj puni potencijal. Vrlo su važni i čimbenici koji utječu na učinkovitost integracije ICT-a u škole, a dijele se na vanjske i unutarnje. Vanjski čimbenici uključuju dostupnost ICT tehnologije i opreme, tehnička i administrativna potpora te sam školski program i metode poučavanja. Tu se često javlja problem nedostatka pristupa računalu i neadekvatne tehničke podrške. Kada se promatraju unutarnji čimbenici, najčešći su nedostatak znanja, motivacije i tehnoloških vještina te (loše) razumijevanje korištenja IKT-a od strane nastavnika. Korištenje IKT-a u obrazovnom sustavu bilježi brojne prednosti jer učenicima omogućava da komuniciraju i razmjenjuju informacije bilo kada i bilo gdje. Učenici imaju pristup digitalnim datotekama pa mogu sami istraživati informacije te rješavati probleme koji su neophodni u procesu učenja.

3.2 Multimedija i multimedijski sadržaj

Pojam "multimedija" ima mnogo različitih tumačenja jer se može promatrati iz različitih perspektiva i stoga ima različitu svrhu za svakog pojedinca. U današnjem svijetu gotovo nitko nije koristio multimediju u nekom trenutku niti je bio pod njezinim utjecajem. Da bismo razumjeli pojam multimedije, prvo ga moramo definirati. U punom smislu, multimedija je "skup sadržaja koji koristi najmanje dvije različite kombinacije sadržaja". oblik To je integracija različitih načina prijenosa informacija, uključujući tekstualni sadržaj, grafički sadržaj, animaciju, audio sadržaj (glas) i video sadržaj. Multimedija je u svojoj srži kombinacija slike i teksta, a njeni su počeci bili u novinama. Svaki multimedijski element u biti je samostalan sadržaj čija kombinacija predstavlja bogate dokumente. Budući da je današnja stvarnost stalna potraga za najbržim načinom prijenosa informacija, zaključujemo da je multimedija rezultat dugogodišnje medijske prakse na određeni način, dok je danas korištenje istih medija postalo moguće na različite načine. načine Može se reći da multimedija trenutno zadovoljava složenu ljudsku percepciju i služi kao sredstvo prijenosa i priopćavanja informacija. Na internetu je moguće pronaći mnoštvo sadržaja koji se odmah mogu uklopiti u tečajeve, no neki od njih zahtijevaju i dodatnu prilagodbu krajnjem korisniku. Upravo ta dodatna prilagodba korisniku može biti presudna za to hoće li željena poruka doći do krajnjeg korisnika i prenijeti željenu informaciju. Svi navedeni elementi i karakteristike multimedijskog sadržaja doprinose prijenosu informacija i sadržaja koji kod korisnika izazivaju pozitivnu reakciju i veću otvorenost. prihvatiti informaciju kao valjanu

3.2.1 Prijenosnici multimedije

Multimedijski sadržaj može se pohraniti na više medija za pohranu. U prošlosti su se najviše koristili CD-ROM-ovi i DVD-ROM-ovi, no njihova se uporaba s razvojem tehnologije znatno smanjila, slobodno se može reći i prestala. Slike, videozapisi, glazba, filmovi itd. možete pogledati ovdje. Napretkom tehnologije pojavio se i USB ključ koji omogućuje pohranu velike količine podataka. Ovdje se mogu i pohraniti slike, glazbu, video, zvučne snimke, razne dokumente i memorijski sadržaj. Njegova je prednost bila što je bio manji i lakši za korištenje u učionici. Zahvaljujući njegovoj jednostavnosti,

obrazovanja omogućili su učiteljima i odgojiteljima stvaranje razne multimedijske sadržaje i projekte koji mogu obogatiti njihovu nastavu. Osim toga, studenti i polaznici raznih tečajeva imaju koristi od učenja kod kuće, u uredu ili u školi, ovisno o njihovim potrebama. Matasić i Dumić (2012) tvrde da su te činjenice promijenile značenje tradicionalnog obrazovanja te da je obrazovanje na daljinu dobilo potpuno novu dimenziju u kontekstu permanentnog obrazovanja.Što se tiče samog obrazovanja na daljinu, omogućuje korištenje edukativnih materijala s vizualnim, auditivnim, audiovizualnim i multimedijskim sadržajem. Vizualni sadržaj može se pronaći u obliku teksta, slika, grafika ili modela. Auditivni sadržaj uključuje usmenu prezentaciju ili govor, glazbu ili razne zvukove. Audiovizualni sadržaj kombinacija je vizualnog i auditivnog sadržaja i najčešće se pojavljuje u obliku videa, filma ili televizijske emisije. Multimedijski sadržaj je kombinacija teksta, slike, zvuka, animacije i videa, za čiju su reprodukciju ranije korištena različita sredstva. Napretkom tehnologije promijenio se i način reprodukcije medijskih snimaka, a u posljednje vrijeme za pohranu podataka sve se češće koristi internet.Prema Matasiću i Dumiću (2012), korištenje multimedije u učenju na daljinu iznimno je važno jer nastavnik tada obično nije fizički prisutan uz polaznike, već mora upravljati na daljinu. motivirati ih za učenje, ali prije svega moraju znati privući njihovu pozornost jer tek tada mogu početi istraživati nastavno gradivo.Prema Matasiću i Dumiću (2012), jedan od najpozitivnijih učinaka multimedije je privlačenje pozornosti sudionika, kod kojih se zatim razvija veći interes za ono što se poučava, što se zatim pretvara u motivaciju za učenje i, konačno. , zadovoljstvo naučenim. što se naučilo. Još jedna već spomenuta velika prednost multimedije je mogućnost jednostavnosti razjasniti i zatim razumjeti teže pojmove. Zahvaljujući multimediji korisnik ili učenik bolje razumije nove sadržaje i lakše usvaja nove pojmove. Sve navedeno dovodi do posljednjeg i najvažnijeg koraka, a to je lakše pamćenje novih informacija i mogućnost primjene novih znanja kasnije u životu.

4.2 Multimedijske tehnologije u obrazovanju

Multimedijske tehnologije transformirale su obrazovni sustav iz statičnog u dinamički. Oni danas predstavljaju jedno od perspektivnih područja informatizacije obrazovnog procesa, jer bez sumnje proces učenja čine dinamičnijim i učinkovitijim. "Multimedija je interakcija vizualnih i audio efekata (...) pomoću suvremenih tehničkih alata i

softvera, oni kombiniraju tekst, zvuk, grafiku, fotografije, video na jednom digitalnom ekranu." Multimedijske računalne tehnologije omogućuju učitelju da "brzo kombinira različite alate koji pridonose dubljoj i svjesnijoj asimilaciji proučavanog materijala i štede vrijeme u objašnjavanju lekcije učenicima". Posljedično, korištenje multimedije u nastavi potiče učenike na „interaktivnost i vizualizaciju informacija, čime se povećava njihova motivacija i kognitivna aktivnost na svjesnoj i podsvjesnoj razini“. Multimedija omogućava kombiniranje verbalnih i vizualno-osjetilnih informacija koje na učenika djeluju motivirajuće. Stoga je od velike važnosti da se neprestano ulaže u unaprjeđenje IT infrastrukture, ali i u usavršavanje nastavnog osoblja kako bi se suvremene informacijske tehnologije što uspješnije primjenjivale u obrazovanju.

5. Zaključak Razvoj tehnologije uvelike je utjecao na način svakodnevnog života koji se radikalno promijenio i ubrzao. Tehnologija je toliko ukorijenjena u naše živote da je potpuno normalno da mlađe generacije koriste nove tehnologije od malih nogu. Tehnološki napredak doveo je do napretka informacijsko-komunikacijskih tehnologija koje su se s vremenom počele asimilirati u obrazovni sustav. Mogućnosti koje informacijske i komunikacijske tehnologije nude nastavnicima i učenicima tijekom procesa učenja bezbroj, a svakim danom ih je sve više. Pojavljuje se koncept multimedije koji je u potpunosti promijenio način poimanja kreativnosti u obrazovanju. Budući da je svrha multimedijskih sadržaja poboljšati iskustvo informiranja i komunikacije, multimedijski susret danas je neizbježan i susret u obrazovnom sustavu. Multimedija omogućuje da se informacije prezentiraju na drugačiji način i lako razumljive, a glavna funkcija multimedije je mogućnost poboljšanja. informativnog korisničkog iskustva, jer komunikaciju među ljudima čini jednostavnijom i izravnijom. S vremenom se nastava sve više digitalizirala te su se koristili razni digitalni alati kako bi se proces učenja učinio što zanimljivijim i učenicima omogućilo aktivnije sudjelovanje u nastavi. S vremenom se pojavio koncept e-learninga koji je modernizirao i unaprijedio tradicionalno učenje. Iako se tehnologija neprestano razvija, online učenje nije bilo dovoljno da zadovolji potrebe modernog obrazovnog sustava. Zbog velike

6. Literatura 1. Carnet (2022). Online sustavi za organizaciju i provođenje nastave na daljinu. Raspoloživo na: Online-sustavi-za-organizaciju-i-provođenje-nastave-na- daljinu1.pdf [pristupljeno: 13. kolovoza 2022.] 2. Clark Calvin, Ruth; Mayer, Richard E. (2016). e-Learning and the Science of Instruction. SAD 3. Cole, J., Foster, H. (2008). Using Moodle, 2nd Edition. O’Reilly Media 4. Hoić-Božić, N. (2022). Korištenje sustava za učenje (LMS) u e-obrazovanju. Rijeka 5. Srce.unizg, Sveučilišni računski centar (2017). 25 godina interneta u Republici Hrvatskoj. Raspoloživo na: Ajoj! | Sveučilišni računski centar (Srce) [pristupljeno: 12. srpnja 2022.]