Docsity
Docsity

Pripremite ispite
Pripremite ispite

Studirajte zahvaljujući brojnim resursima koji su dostupni na Docsity-u


Nabavite poene za preuzimanje
Nabavite poene za preuzimanje

Zaradite bodove pomažući drugim studentima ili ih kupite uz Premium plan


Školska orijentacija
Školska orijentacija


Psihologija proprems, Završni ispiti mature od Psihologija

Pripreme za prijemni za fakultet

Tipologija: Završni ispiti mature

2022/2023

Učitan datuma 28.06.2026.

jovan-davidovic
jovan-davidovic 🇸🇷

1 dokument

1 / 11

Toggle sidebar

Ova stranica nije vidljiva u pregledu

Ne propustite važne delove!

bg1
1. Predmet psihologije!
Psihologija je nauka koja proučava psihičku stvarnost (psihički život).!
Psihički procesi:!
Kognitivni (saznajni): Opažanje, učenje, pamćenje, mišljenje, pažnja.!
Emocionalni (osećanja): Strah, radost, tuga, bes itd.Konativni (voljni/motivacioni): !
Želje, potrebe, namere, odlučivanje.!
Psihičke osobine: Trajne karakteristike pojedinca (intelekt, temperament, karakter, stavovi,
interesovanja).!
Ponašanje: Svaki postupak ili reakcija koja se može objektivno posmatrati ili meriti (fiziološke
reakcije, pokreti, govor).!
2. Ciljevi psihologije
Postoje četiri osnovna naučna cilja:!
1.Opisivanje (Deskripcija): Šta se događa? (npr. opisivanje simptoma anksioznosti).!
2.Objašnjenje (Eksplikacija): Zašto se to događa? (pronalaženje uzroka pojave).!
3.Predviđanje (Predikcija): Šta će se desiti u budućnosti pod određenim uslovima?4.Menjanje
(Kontrola/Modifikacija): Kako možemo uticati na pojavu da se promeni (primenjena psihologija).!
3. Istorijski razvoj i teorijski pravci
Psihologija se osamostalila 1879. godine u Lajpcigu (Vilhelm Vunt). Pre toga je bila deo filozofije.!
Ključni pravci:
Strukturalizam (Vunt, Tičener): Fokus na strukturu svesti. Koristili su introspekciju
(samoposmatranje).!
Funkcionalizam (Vilijam Džejms): Bitna je funkcija psihičkih procesa (čemu služe), a ne samo
struktura. Inspirisano Darvinom.!
Psihoanaliza (Sigmund Frojd): Ključ je u nesvesnom. Naše ponašanje je određeno potisnutim
nagonima (seksualni i agresivni) i iskustvima iz ranog detinjstva.!
Bihejviorizam (Votson, Skiner): Psihologija treba da proučava samo ono što se vidi (ponašanje).
Uvode S-R šemu (Stimulus-Reakcija). Unutrašnja stanja su "crna kutija".!
Geštalt psihologija (Verthajmer, Keler): Protive se rastavljanju psihe na elemente. Moto: "Celina je
više od zbira svojih delova".!
Humanistička psihologija (Maslov, Rodžers): Fokus na svesno iskustvo, slobodnu volju i
samoaktualizaciju (ostvarenje potencijala).!
Kognitivna psihologija: Fokus na mentalne procese (kako primamo, obrađujemo i skladištimo
informacije). Mozak posmatraju kao kompjuter.!
4. Metode i tehnike istraživanja
Ovo je najvažniji deo za testove jer se traži razlika između metode i tehnike.!
Metode (Opšti način organizovanja istraživanja):!
-1.Sistematsko posmatranje: Posmatranje bez mešanja u pojavu. Mora imati plan, predmet i cilj.!
-2.Eksperiment: Istraživač namerno menja uslove.Nezavisna varijabla: Uzrok (ono što menjamo,
npr. količina sna).Zavisna varijabla: Posledica (ono što merimo, npr. uspeh na
testu).Eksperimentalna grupa: Ona nad kojom se vrši promena.Kontrolna grupa: Služi za
poređenje (uslovi su normalni).!
-3.Introspekcija: Metoda samoposmatranja unutrašnjih stanja. Mana: subjektivnost.!
Tehnike (Specijalni postupci za prikupljanje podataka):!
Upitnik: Niz pisanih pitanja.Intervju: Usmeni razgovor.!
Testovi: Standardizovani instrumenti (testovi inteligencije, ličnosti, postignuća).!
Projektivne tehnike: (npr. Roršahove mrlje) – za ispitivanje dubljih slojeva ličnosti.!
Skale procene: Za merenje intenziteta nečega (npr. skala od 1 do 5).!
5. Grane psihologije !
zl
pf3
pf4
pf5
pf8
pf9
pfa

Delimični pregled teksta

Preuzmite Psihologija proprems i više Završni ispiti mature u PDF od Psihologija samo na Docsity!

  1. Predmet psihologije Psihologija je nauka koja proučava psihičku stvarnost (psihički život). Psihički procesi : Kognitivni (saznajni): Opažanje, učenje, pamćenje, mišljenje, pažnja. Emocionalni (osećanja): Strah, radost, tuga, bes itd.Konativni (voljni/motivacioni): Želje, potrebe, namere, odlučivanje. Psihičke osobine: Trajne karakteristike pojedinca (intelekt, temperament, karakter, stavovi, interesovanja). Ponašanje: Svaki postupak ili reakcija koja se može objektivno posmatrati ili meriti (fiziološke reakcije, pokreti, govor). 2. Ciljevi psihologije Postoje četiri osnovna naučna cilja:
    1. Opisivanje (Deskripcija): Šta se događa? (npr. opisivanje simptoma anksioznosti).
    1. Objašnjenje (Eksplikacija): Zašto se to događa? (pronalaženje uzroka pojave).
    1. Predviđanje (Predikcija): Šta će se desiti u budućnosti pod određenim uslovima?4.Menjanje (Kontrola/Modifikacija): Kako možemo uticati na pojavu da se promeni (primenjena psihologija). 3. Istorijski razvoj i teorijski pravci Psihologija se osamostalila 1879. godine u Lajpcigu (Vilhelm Vunt). Pre toga je bila deo filozofije. Ključni pravci: Strukturalizam (Vunt, Tičener): Fokus na strukturu svesti. Koristili su introspekciju (samoposmatranje). Funkcionalizam (Vilijam Džejms): Bitna je funkcija psihičkih procesa (čemu služe), a ne samo struktura. Inspirisano Darvinom. Psihoanaliza (Sigmund Frojd): Ključ je u nesvesnom. Naše ponašanje je određeno potisnutim nagonima (seksualni i agresivni) i iskustvima iz ranog detinjstva. Bihejviorizam (Votson, Skiner): Psihologija treba da proučava samo ono što se vidi (ponašanje). Uvode S-R šemu (Stimulus-Reakcija). Unutrašnja stanja su "crna kutija". Geštalt psihologija (Verthajmer, Keler): Protive se rastavljanju psihe na elemente. Moto: "Celina je više od zbira svojih delova". Humanistička psihologija (Maslov, Rodžers): Fokus na svesno iskustvo, slobodnu volju i samoaktualizaciju (ostvarenje potencijala). Kognitivna psihologija : Fokus na mentalne procese (kako primamo, obrađujemo i skladištimo informacije). Mozak posmatraju kao kompjuter. 4. Metode i tehnike istraživanja Ovo je najvažniji deo za testove jer se traži razlika između metode i tehnike. Metode (Opšti način organizovanja istraživanja):

- 1.Sistematsko posmatranje: Posmatranje bez mešanja u pojavu. Mora imati plan, predmet i cilj.

- 2.Eksperiment: Istraživač namerno menja uslove.Nezavisna varijabla: Uzrok (ono što menjamo,

npr. količina sna).Zavisna varijabla: Posledica (ono što merimo, npr. uspeh na testu).Eksperimentalna grupa: Ona nad kojom se vrši promena.Kontrolna grupa: Služi za poređenje (uslovi su normalni).

- 3.Introspekcija: Metoda samoposmatranja unutrašnjih stanja. Mana: subjektivnost.

Tehnike (Specijalni postupci za prikupljanje podataka):

  • Upitnik : Niz pisanih pitanja.Intervju: Usmeni razgovor.
  • Testovi : Standardizovani instrumenti (testovi inteligencije, ličnosti, postignuća).
  • Projektivne tehnike : (npr. Roršahove mrlje) – za ispitivanje dubljih slojeva ličnosti.
  • Skale procene: Za merenje intenziteta nečega (npr. skala od 1 do 5). 5. Grane psihologije
  • Teorijske : Opšta (osnovni procesi), Razvojna (promene tokom života), Socijalna (uticaj društva), Psihometrija (merenje psihičkih osobina).
  • Primenjene: Klinička (lečenje poremećaja), Pedagoška/Školska (učenje i nastava), Industrijska/ Organizaciona (rad i zaposleni). Introspekcija Metoda samoposmatranja sopstvenih psihičkih doživljaja. Iako je bila temelj rane psihologije, danas se kritikuje zbog subjektivnosti jer niko drugi ne može proveriti tvoj unutrašnji doživljaj. Misconception: Razlika između psihologa i psihijatraPsiholog je završio Filozofski/Fakultet za obrazovanje i bavi se testiranjem, savetovanjem i psihoterapijom (ako ima edukaciju). Psihijatar je lekar (Medicinski fakultet) i jedini sme da propisuje lekove.
  1. Receptorna (čulna) oblast Da bismo bilo šta znali o svetu, potrebni su nam receptori. Receptori : Specijalizovane ćelije koje primaju draži i pretvaraju ih u nervni impuls. Podela receptora:
  2. Ekstoreceptori: Primaju draži iz spoljašnje sredine (vid, sluh, miris, ukus, dodir).
  3. Interoreceptori: Primaju draži iz unutrašnjih organa (bol u stomaku, žeđ, glad).
  4. Proprioreceptori: Nalaze se u mišićima i zglobovima, daju nam informaciju o položaju tela
  5. Nervni sistem (NS) Deli se na centralni i periferni. A) Centralni nervni sistem (CNS) Čine ga moždana kora (veliki mozak) i kičmena moždina.

- Kičmena moždina : Sprovodi impulse ka mozgu i upravlja prostim refleksima (npr. povlačenje

ruke od vrelog predmeta).

- Veliki mozak (Cerebrum) : Podeljen na dve hemisfere (levu i desnu). Spoljašnji sloj je moždana

kora.

- Režnjevi moždane kore (Jako važno za test!):

  1. Potiljačni (okcipitalni): Centar za vid.
  2. Slepoočni (temporalni): Centar za sluh i govor (Vernekeova zona).
  3. Temeni (parijetalni): Centar za kožna čula (dodir, toplo, hladno, bol).4.Čeoni (frontalni): Najviši centri – planiranje, odlučivanje, svesno mišljenje, kontrola pokreta (Brokina zona za govor). B) Periferni nervni sistem (PNS) Povezuje CNS sa organima. Deli se na:
  4. Somatski NS: Upravlja poprečno-prugastim mišićima (ono što radimo voljno).
  5. Autonomni (vegetativni) NS: Upravlja radom unutrašnjih organa (ono što radi "samo").

- Simpatikus : Aktivira se kod stresa, opasnosti, napora (ubrzava rad srca, širi zenice) – sistem

"bori se ili beži".

- Parasimpatikus : Aktivira se u stanju mirovanja i varenja (usporava srce, sužava zenice).

  1. Nervna ćelija (Neuron) Osnovna gradivna jedinica nervnog sistema. Delovi neurona:
  2. Dendriti : Primaju impulse od drugih ćelija.
  3. Telo (Soma): Centar ćelije.
  4. Akson : Dugačko vlakno koje prenosi impuls dalje.
  5. Sinapsa : Spoj između dve nervne ćelije gde se impuls prenosi hemijskim putem pomoću neurotransmitera (npr. dopamin, serotonin).
  1. Faktori koji utiču na opažanje Opažanje nije objektivna kamera, na njega utiču:
  2. Fiziološki faktori: Stanje čula i nervnog sistema.
  3. Psihološki faktori: Motivacija, emocije, stavovi i naročito prethodno iskustvo (vidiš ono što očekuješ da vidiš).
  4. Socijalni faktori: Kultura u kojoj živimo utiče na to kako interpretiramo slike.
  5. Konstantnost opažaja Ovo je mehanizam koji nam omogućava da svet vidimo stabilno.
  • Konstantnost veličine : Čoveka koji se udaljava ne vidimo kao da se smanjuje (iako mu je slika na mrežnjači manja), već znamo da je iste visine.
  • Konstantnost oblika: Vrata koja se otvaraju i dalje vidimo kao pravougaonik, iako njihova slika menja oblik u trapez. - Konstantnost boje i svetline.
  1. Poremećaji i varke opažanjaI
  • Iluzije : Pogrešno opažanje objektivno prisutnih draži. Nastaju zbog specifičnog rasporeda draži ili naših očekivanja (npr. Muller-Lyerova iluzija sa linijama). One su zajedničke za sve ljude.
  • Halucinacije : Opažaji bez prisustva draži (čovek vidi ili čuje nešto što ne postoji). One su znak bolesti, umora ili dejstva supstanci.
  • Pareidolije : Sklonost da u nasumičnim oblicima (oblak, mrlja) vidimo poznate likove. 📖 Adaptacija i Senzitizacija Adaptacija: Smanjenje osetljivosti usled dugotrajnog dejstva draži (npr. uđeš u sobu koja miriše na kafu, posle 5 minuta više ne osećaš miris). Senzitizacija: Povećanje osetljivosti (npr. u mraku ti oči postaju osetljivije na slabu svetlost). 💡 Razlika za test Pitanje često glasi: "Šta je osnova opažanja?". Odgovor je oset. Ako te pitaju "Koji pravac je najviše doprineo proučavanju opažanja?", to je Geštalt psihologija.
  1. Pažnja Pažnja je usmerenost i usredsređenost psihičke aktivnosti na ograničen broj draži. - Karakteristike pažnje: Obim (opseg): Broj predmeta koje možemo istovremeno da obuhvatimo u kratkom vremenu (obično od 5 do 9 elemenata). Intenzitet: Stepen budnosti i usmerenosti. Stabilnost: Koliko dugo možemo ostati fokusirani na jedan predmet. Fluktuacija: Kratkotrajni, nesvesni prekidi pažnje. Distribucija: Sposobnost da pažnju podelimo na dve ili više aktivnosti (npr. vožnja automobila i razgovor).
  • (^) Vrste pažnje :
    1. Namerna (voljna): Svesno odlučujemo da se fokusiramo (zahteva napor).
  1. Nenamerna (spontana): Izazivaju je karakteristike draži (nešto jako glasno, neobično ili nešto što se kreće).
  2. Učenje Učenje je trajna ili relativno trajna promena u ponašanju i ličnosti nastala na osnovu iskustva ili vežbanja. Oblici učenja (Ključno za test!):
  3. Klasično uslovljavanje (Ivan Pavlov): Učenje putem asocijacije dve draži.

Neutralna draž (zvono) se uparuje sa Bezouslovnom draži (hrana) koja prirodno izaziva Bezouslovnu reakciju (lučenje pljuvačke). Nakon ponavljanja, zvono postaje Uslovna draž i samo po sebi izaziva Uslovnu reakciju. 2.Instrumentalno (Operantno) uslovljavanje (Skiner, Torndajk):

  • Učenje putem posledica. Ponašanje koje je nagrađeno se učvršćuje, a ono koje je kažnjeno se gubi.
  • Potkrepljenje : Sve što povećava verovatnoću ponašanja (nagrada ili uklanjanje neprijatnosti). 3.Učenje putem uviđanja (Volfgang Keler ):
  • Najviši oblik učenja, karakterističan za ljude i više primate.
  • Rešenje problema se javlja naglo ("Aha-efekat"). Zasnovano je na razumevanju odnosa među elementima u situaciji. 4.Učenje po modelu (Albert Bandura):
  • Učenje posmatranjem drugih (identifikacija, imitacija). Važno za usvajanje socijalnih ponašanja. 5.Senzitizacija i Habituaacija (Najprostiji oblici):
  • Habituacija : Navikavanje na draž (prestajemo da reagujemo na buku frižidera).
  • Senzitizacija : Povećana osetljivost (trznemo se na svaki šum nakon što smo čuli horor priču). 3. Pamćenje (Memorija) Pamćenje je proces zadržavanja i korišćenja informacija. Sastoji se iz tri fazi: Kodiranje (obrada), Skladištenje (čuvanje) i Prizivanje (reprodukcija). Vrste pamćenja prema trajanju:
  1. Senzorno (čulno): Traje delić sekunde (npr. zadržavanje slike na mrežnjači).
  2. Kratkoročno (radno): Traje oko 20-30 sekundi, ograničen kapacitet (7 ± 2 elementa).
  3. Dugoročno : Neograničen kapacitet i trajanje. Deklarativno : Znanje o činjenicama (šta je glavni grad). Proceduralno : Veštine (kako se vozi bicikl). Vidovi manifestacije pamćenja:
  • Reprodukcija : Slobodno navođenje naučenog (npr. esej).
  • Prepoznavanje (Rekognicija): Lakše od reprodukcije, prepoznajemo tačan odgovor među ponuđenima (npr. testovi na zaokruživanje)
  • Ušteda pri ponovnom učenju : Brže naučimo nešto što smo nekada davno znali.
  1. Zaboravljanje Zaboravljanje je nemogućnost prizivanja informacija. Uzroci zaboravljanja:
    1. Fiziološko brisanje traga: Ako se naučeno ne koristi (teorija neupotrebe).
    2. Interferencija : Mešanje informacija.Retroaktivna inhibicija: Novo gradivo ometa staro (naučiš francuski pa zaboraviš latinski).Proaktivna inhibicija: Staro gradivo ometa novo (navika da pišeš staru godinu u januaru).
    3. Potiskivanje (Motivaciono zaboravljanje): Prema Frojdu, zaboravljamo neprijatne sadržaje. 📖 "Aha-efekat" Trenutak uviđanja rešenja kod učenja putem uviđanja. Karakteriše ga to što se jednom pronađeno rešenje trajno pamti i može se primeniti u sličnim situacijama. ❌ Zabluda: Ponavljanje je jedini način učenja
  1. Gardnerova teorija višestrukih inteligencija: Postoji 8 ili 9 vrsta (muzička, logičko-matematička, interpersonalna, intrapersonalna...).
  2. Govor Govor je sistem znakova (reči) koji služi za komunikaciju i razvoj mišljenja. - Funkcije govora: Komunikativna : Razmena informacija sa drugima. Simbolička : Reč zamenjuje predmet ili pojavu. Kognitivna : Govor je oruđe mišljenja (unutrašnji govor). - Razvoj govora:
    1. Predlingvistička faza : Gukanje, brbljanje.
    2. Lingvistička faza: Prva reč sa značenjem (obično oko 12. meseca).
    3. Telegrafski govor : Rečenice od dve reči ("Daj vode").
  3. Pojmovi Pojam je misao o bitnim karakteristikama klase predmeta.
  • Konkretni pojmovi : (npr. pas, sto).
  • Apstraktni pojmovi: (npr. pravda, sloboda, energija). 📖 Intelektualna ometenost i Darovitost Osobe sa IQ ispod 70 smatraju se intelektualno ometenim (ranije: mentalna retardacija). Osobe sa IQ iznad 130 smatraju se darovitim. ❌ Zabluda: Visok IQ garantuje uspeh Inteligencija je samo potencijal. Za uspeh su neophodni i motivacija, radne navike i emocionalna inteligencija (sposobnost prepoznavanja sopstvenih i tuđih emocija). 💡 Za prijemni na FLV Zapamti razliku između fluidne (ono s čim se rodiš) i kristalizovane (ono što naučiš) inteligencije po Ketelu. To je "omiljeno" pitanje. Takođe, zapamti da je Pijaže ključan za razvoj mišljenja kod dece (ako ga sretneš u testu, on se bavi fazama razvoja mišljenja).
  1. Emocije (Osećanja) Emocije su psihički procesi koji izražavaju naš vrednosni odnos prema predmetima, ljudima i događajima. Komponente emocija (Šta se dešava kad smo uzbuđeni?): 1.Subjektivni doživljaj: Ono što osećamo "unutra" (npr. strah). 2.Fiziološke promene: Rad srca, disanje, lučenje adrenalina (rad autonomnog NS). 3.Spoljašnje izražavanje: Mimika lica, gestikulacija, glas. Klasifikacija emocija:
  • Osnovne (primarne) emocije : Strah, gnev (bes), radost, tuga, gađenje, iznenađenje. One su zajedničke svim ljudima i kulturama.
  • Složene emocije: Stid, krivica, ponos, ljubav, prezir. One se uče kroz socijalizaciju. Podela po intenzitetu i trajanju Afekti : Veoma snažne emocije, kratko traju, praćene su burnim organskim promenama i "suženjem svesti" (npr. bes, paničan strah). Raspoloženja : Slabiji intenzitet, ali dugo traju. To je "emocionalna pozadina" koja boji naše doživljaje.

Strasti : Veoma snažne emocije koje dugo traju i usmerene su na određene objekte ili aktivnosti (npr. strast prema kocki, umetnosti). Motivacija Proces pokretanja aktivnosti radi postizanja određenih ciljeva.

  • Motiv : Unutrašnji faktor koji podstiče na aktivnost i usmerava je ka cilju.
  • Potreba : Manjak ili višak nečega u organizmu (fiziološka) ili u psihičkom životu (psihološka).
  • Nagon : Svesno doživljena potreba (npr. žedan si i svestan si da moraš piti).
  • Podsticaj (Incentiv): Spoljašnji objekat ili situacija koji privlače i pokreću na akciju. Vrste motiva:
  1. Biološki (homeostazni): Žeđ, glad, seks, potreba za snom. Služe preživljavanju.
  2. Socijalni : Nastaju u društvu. Ključni su: gregarni motiv (težnja za društvom), motiv za postignućem (želja da se bude uspešan u nečemu teškom) i altruizam. Struktura ličnosti
  3. Sposobnosti : Čine osobu efikasnom (inteligencija, motorika).
  4. Temperament : Način emocionalnog reagovanja (brzina, jačina, trajanje emocija).
  5. Karakter : Moralna strana ličnosti, voljno ponašanje u skladu sa normama.
  6. Konstitucija : Telesna građa bitna za psihu. Frustracije i konflikti Kada je motiv sprečen, nastaje frustracija. Iz frustracije često nastaju konflikti :
  • Privlačenja - privlačenja : "Dva dobra" (npr. dva super filma u isto vreme).
  • Odbijanja - odbijanja : "Dva zla" (npr. da učiš nešto dosadno ili da dobiješ keca).
  • Privlačenja - odbijanja (Ambivalencija): Isti cilj te i privlači i plaši (npr. voliš neku osobu, ali je se plašiš). Mehanizmi odbrane (Frojd) Kada ego ne može da reši konflikt, koristi nesvesne odbrambene mehanizme: Potiskivanje : Osnovni mehanizam, zaboravljanje neprijatnog.Projekcija: Svoje mane vidiš u drugima ("Nisam ja ljubomoran, on je"). Racionalizacija : Traženje lažnog opravdanja za neuspeh ("Nisam položio jer je test bio glup", a ne jer nisam učio). Sublimacija : Pretvaranje agresije ili seksa u umetnost ili sport (društveno poželjno). Regresija : Ponašanje kao dete pod stresom. Teorije ličnosti
  • Psihoanaliza (Frojd): Struktura ličnosti je Id (nagoni, nesvesno), Ego (razum, realnost) i Superego (moral, savest).
  • Humanizam (Maslov, Rodžers): Čovek teži samoaktuelizaciji (ostvarenju svih svojih potencijala). Maslovljeva hijerarhija motiva kaže da prvo moramo zadovoljiti niže (biološke) da bismo stigli do viših.
  • Teorija crta (Olport): Ličnost se opisuje kroz crte (relativno trajne osobine). Mentalni poremećaji

Vrste grupa :

  • Struktuirane (Formalne): Imaju jasna pravila, vođu i uloge (npr. razred, vojska).
  • Nestruktuirane (Informalne): Nastaju spontano (npr. ekipa iz kraja).
  • Referentne grupe: One sa kojima se pojedinac poistovećuje i čije vrednosti usvaja. Vođstvo (Tipovi rukovođenja):
  1. Autokratsko : Vođa sam odlučuje, naređuje i kontroliše. Efikasno na kratko, ali stvara napetost.
  2. Demokratsko : Vođa podstiče učešće članova u odlučivanju. Veće zadovoljstvo i bolja atmosfera u grupi.
  3. Laissez-faire ("Pusti neka ide"): Vođa se ne meša, članovi rade šta žele. Obično najmanje efikasno. Konformizam i socijalni uticaj 📖 Konformizam Promena ponašanja ili uverenja pod stvarnim ili zamišljenim pritiskom grupe, kako bi se osoba uklopila.
  • Ašov eksperiment (Solomon Asch): Dokazao je da će ljudi često reći nešto očigledno netačno samo da se ne bi razlikovali od većine.
  • Poslušnost (Milgramov eksperiment): Ispitivao je do koje mere su ljudi spremni da slušaju autoritet, čak i kada to nanosi bol drugima. Socijalna percepcija i komunikacija Socijalna percepcija : Proces formiranja utisaka o drugim ljudima.
  • Prvi utisak : Formira se veoma brzo i teško se menja.
  • Halo efekat : Tendencija da se na osnovu jedne uočene osobine (npr. lepota) zaključi da osoba poseduje i druge pozitivne osobine (npr. inteligenciju). Komunikacija :
  1. Verbalna : Reči (ono što izgovaramo).
  2. Neverbalna : Gestovi, izraz lica (mimika), položaj tela, ton glasa. Često je iskrenija od verbalne. Agresivnost i altruizam:
  • Agresivnost : Ponašanje čiji je cilj nanošenje fizičke ili psihičke štete drugome. Može biti urođena (instinkt) ili naučena (posmatranjem modela).
  • Altruizam : Nesebično ponašanje usmereno na pomaganje drugima, bez očekivanja nagrade. EKSPERIMENTI Solomon Aš (Asch) – Eksperiment o konformizmu
  • Šta se ispitivalo: Uticaj grupe na pojedinca (da li ćemo popustiti pod pritiskom većine).
  • Tok : Ispitanik je sedeo u grupi sa asistentima istraživača (za koje je mislio da su obični učesnici). Trebalo je da uporede dužinu tri linije sa jednom test-linijom. Odgovor je bio očigledan. Međutim, svi asistenti su namerno govorili netačan odgovor.
  • Rezultat : Oko 37% ispitanika je bar jednom dalo netačan odgovor samo da bi se složili sa grupom, iako su videli da grupa greši.
  • Zaključak : Ljudi se konformiraju iz potrebe da budu prihvaćeni ili jer sumnjaju u sopstveno opažanje pred većinom.

Stenli Milgram – Eksperiment o poslušnosti

  • Šta se ispitivalo: Spremnost čoveka da sluša autoritet, čak i kada to nanosi bol drugome.
  • Tok : "Učitelj" (pravi ispitanik) je trebalo da kažnjava "učenika" (glumca) elektroškovima za svaku grešku. Napon se povećavao do smrtonosnog nivoa. Autoritet u belom mantilu je govorio "Eksperiment zahteva da nastavite".
  • Rezultat : Čak 65% ljudi je išlo do samog kraja (maksimalan šok), uprkos tome što je "učenik" vrištao ili molio da prestanu.
  • Zaključak : Ljudi imaju snažnu tendenciju da slušaju autoritet i prebacuju odgovornost na njega. Filip Zimbardo – Stanfordski zatvorski eksperiment
  • Šta se ispitivalo : Uticaj socijalnih uloga i situacije na ponašanje.
  • Tok : Studenti su podeljeni na "stražare" i "zatvorenike" u simuliranom zatvoru. Eksperiment je trebalo da traje dve nedelje.
  • Rezultat : Prekinut je posle samo 6 dana jer su se "stražari" pretvorili u sadiste, a "zatvorenici" pali u depresiju i očaj.
  • Zaključak : Situacija i uloga koju dobijemo mogu potpuno promeniti našu ličnost i moralne kočnice. Ivan Pavlov – Klasično uslovljavanje
  • Šta se ispitivalo : Kako se uče asocijacije između draži.
  • Tok : Psu se daje hrana (bezuslovna draž) koja izaziva lučenje pljuvačke. Pre svakog davanja hrane puštan je zvuk zvona (neutralna draž).
  • Rezultat : Nakon nekoliko ponavljanja, pas je počeo da luči pljuvačku samo na zvuk zvona, bez prisustva hrane.
  • Zaključak : Naučena reakcija na prethodno neutralnu draž naziva se uslovna reakcija. Albert Bandura – Eksperiment sa lutkom Bobo
  • Šta se ispitivalo: Učenje po modelu (opservaciono učenje) i agresivnost.
  • Tok : Deca su gledala odraslu osobu kako udara i vređa gumenu lutku (Bobo). Druga grupa dece nije gledala agresivno ponašanje.
  • Rezultat : Deca koja su gledala agresivni model su kasnije i sama agresivno napadala lutku, čak i na nove, kreativne načine.
  • Zaključak : Agresivnost se u velikoj meri uči posmatranjem drugih, posebno ako se model ne kažnjava. Hari Herlou (Harlow) – Eksperiment sa majmunima
  • Šta se ispitivalo: Osnova ljubavi i privrženosti (da li je to hrana ili dodir).
  • Tok : Mladunčad majmuna imala su dve "majke-zamene": jednu od žice koja je imala hranu i drugu od meke tkanine koja nije imala hranu.
  • Rezultat : Majmunčići su provodili skoro sve vreme uz "meku majku", a kod žičane išli samo da na brzinu jedu.
  • Zaključak : Privrženost (atachmment) se zasniva na prijatnosti dodira (contact comfort), a ne samo na zadovoljenju biološke potrebe za hranom. Muzafer Šerif – Eksperiment u letnjem kampu (Robbers Cave)
  • Šta se ispitivalo: Kako nastaju i kako se rešavaju sukobi među grupama.
  • Tok : Dečaci u kampu podeljeni su u dve grupe. Prvo su podsticani na takmičenje, što je dovelo do mržnje i tuča. Zatim su im dati zajednički problemi (npr. kvar na cisterni sa vodom) koje su mogli rešiti samo ako rade zajedno.
  • Rezultat : Saradnja na zajedničkim ciljevima smanjila je neprijateljstvo.
  • Zaključak : Sukobi se najbolje rešavaju uvođenjem zajedničkih (nadređenih) ciljeva