Preuzmite Skripta - Poslovna etika i više Rezime u PDF od Poslovna etika samo na Docsity!
- Objasnite razliku između relativizma i normativizma. Koji od navedenih uvjerenja bi trebala primijeniti preduzeća u svojim aktivnostima?
Relativizam je vjerovanje da etičke istine nisu apsolutne, već su različite od skupine do skupine. Prema toj perspektivi, ispravno pravilo je “when in Rome, do as the Romans do.”
Normativizam je vjerovanje da su etički standardi ponašanja univerzalni, a preduzeća i pojedinci trebaju se nastojati pridržavati takvih standarda dosljedno širom svijeta.
Kada poslujete na međunarodnim tržištima, niti jedan etički standard ne vrijedi univerzalno za sve poslovne odluke. Prodavači koji prodaju na međunarodnim tržištima bit će izloženi širokom rasponu standarda i modaliteta etičkog ponašanja. S obzirom na ovu činjenicu preporučuje se korištenje relativizma.
- Šta je društvena odgovornost poduzeća (CSR)? Kako se CSR razlikuje od općeg etičkog ponašanja? Korporativna društvena odgovornost (CSR): Način poslovanja koji udovoljava ili nadmašuje etička, pravna, trgovačka i javna očekivanja kupaca, dioničara, zaposlenika i zajednice. • CSR pomaže pri zapošljavanju i održavanju dobrih zaposlenika. • Može pomoći u razlikovanju preduzeća od konkurencije i diferencijaciji svojih robnih marki. • Pomaže smanjiti troškove kroz poduzimaje koraka kako bi smanjila ambalažu štetnu okolišu, reciklirala, efikasnije koristila energiju i smanjila otpad u poslovanju. • Može pomoći preduzeću da smanji oporezivanje, ili negativne efekte regulacije ili drugih pravnih radnji od strane tijela lokalne uprave na svoje poslovanje. Društvena odgovornost predstavlja odnos menadžmenta prema okruženju koji se mjeri pisanim ili nepisanim moralnim pravilima, prema kojima se ocjenjuje ponašanje menadžmenta, odnosno preduzeća koje vodi.
Opišite pet standarda koje menadžeri mogu koristiti za ispitivanje etičkih dilema. Utilitarni pristup – ovaj pristup tvrdi da je najbolja etička akcija ona koja pruža najviše dobra ili najmanje štete. To proizvodi odličan balans dobrog nad štetnim za kupce, zaposlene, akcionare, zajednicu I prirodno okruženje.
Pristup prava – ovaj pristup upućuje donosioca odluka da izabere akciju koja najbolje štiti I poštuje moralna prava svih uključenih. Zasnovana je na vjerovanju da, bez obzira kako se nosiš sa etičkim dilemama, ljudska dostojnost mora biti očuvana. Pristup pravičnosti – ovaj pristup savjetuje da bi svi trebali biti tretirani jednako I pošteno. Radnici ti trebali imati fer zarade koje prožaju pristojan standard života i kolege I kupci bi trebali biti tretirani onako kako bi smo I mi željeli da nas tretiraju.
Pristup opsteg dobra – ovaj pristup sugerira da bi akcije trebale biti zasnovane na blagostanju cijele zajednice ili nacije. Preispituje koja akcija najviše doprinosi životu svih pogođenih ljudi. Poštovanje I saosjećanje za sve, posebno ranjive, treba da bude osnova za odlučivanje. Pristup vrlina – ovaj pristup zagovara da bi etičke akcije trebale biti u skladu sa određenim idealnim vrlinama koje obezbjeđuju puni razvoj našeg čovječanstva. Najvažnije vrline su istina, hrabrost, saosjećajnost, velikodušnost, tolerancija, ljubav, integritet I opreznost.
- Koje prednosti preduzeća stječu primjenom visokih etičkih standarda? Objasnite.
Primjenom visokih etičkih standarda preduzeće stječe kredibilitet, kako kod poslovnih partnera, tako i u društvu kao cijelini. Etičkim standardima preduzeće svojim poslovnim partnerima pokazuje profesionalnost i daje im sigurnost, što vodi ka većoj i čvršćoj saradnji, jer partneri u tom preduzeću vide pouzdanost i sigurnost koja je bitna za poslovanje. S druge strane preduzeće pokazuje društvenu odgovornost što mu povećava povjerenje kupaca i šalje pozitivnu sliku društvu u cijelini.
- Šta je etičko pitanje? Koja ste etička pitanja susreli u literaturi? Zašto su to etička pitanja?
Etičko pitanje je razmatranje da li je neki postupak etički ispravan, tj da li je taj postupak etički ili ne. U suštini etička pitanja pitaju da li je neka radnja ili postupak moralan.
Pitanja za ispitivanje etičnosti poslovne odluke
- Da li ste tačno definisali problem?
- Kako biste definirali problem sa drugačijeg stajališta?
- Kako je došlo do ove situacije?
- Komu i čemu ste privrženi kao osoba i kao član preduzeća?
- Šta Vam je cilj u donošenju ove odluke?
- U kakvom je odnosu Vaš cilj s mogućim rezultatima?
- Koga bi Vaša odluka ili akcija mogla oštetiti?
- Možete li raspraviti problem sa zainteresovanim stranama prije nego donesete odluku?
- Jeste li uvjereni da će Vaše stajalište biti opravdano nakon dugog vremenskog razdoblja kao što se čini sada?
- Možete li bez straha objelodaniti svoju odluku ili akciju svom šefu, upravnom odboru, svojoj porodici, društvu kao cjelini?
- Kakav je potencijal Vaše akcije ukoliko se ispravno shvati, a kakav ukoliko se pogrešno shvati?
- U kakvim biste uvjetima dozvolili iznimke od Vašeg mišljenja?
- Ukratko objasnite Aristotelov pristup vrlinama? Na koji način Aristotel obrazlaže vrline kao sredstvo u smislu posjedovanja dispozicija za ostvarenje dobrog karaktera? Vrline po sebi nisu krajnja stanja već predstavljaju sredstva na osnovu kojih možemo rasuđivati o moralnom i intelektualno "ispravnom" djelovanju Vrlina je način ponašanja kojim čovjek djeluje dobro i posljedično postaje dobar. Vrlina je za njega sredina između dvije krajnosti, onako kako bi to razuman čovjek odredio. Vrlina se nalazi između manjka i viška. Hrabrost je stoga prava sredina između plašljivosti i potpune smjelosti. To znači da svaki čovjek bira sredinu u odnosu na sebe, ono što je razumna sredina za jednoga ne mora biti za drugoga. Aristotel je kao bitnu osobinu moralnog čovjeka držao posjedovanje praktične mudrosti, i sposobnost prosuđivanja.
najveća moguća dobit za najveći broj ljudi (ali ne nužno samo ljudi). Utilitarizam polazi od pretpostavke da je etički ispravno ono djelovanje koje povećava ukupnu sreću u svijetu, tj. promiče opće dobro. Utilitarizam predstavlja teoriju koja u ponašanju ljudi kao vrhunsku vrijednost ističe vladavinu načela korisnosti. Korist treba biti osnovno načelo i kriterij čovjekova djelovanja. Polazeći od utilitarističkog kriterija, odluke se donose isključivo ovisno o tomu imaju li ili nemaju pozitivne posljedice. Utilitarizam je najčešće korišteni kriterij u poslovnim organizacijama, i u skladu je s ciljevima efikasnosti, produktivnosti i visokog profita.
- Ukratko obrazložite na koji način komunitarni pristup etici kritikuje liberalna gledišta?
Konunitarni pristup etici je reakcija na liberalan pogled koji smatra da su pojedinci bitniji od grupe. Komunitarni pristup tvrdi da su ljudi inherentno drustveni I da oni mogu dostici njihov moralni potecijal ako budi dio zajednice koja raste I razvija se. Od različitih zajednica može se očekivati da razviju vlastite vrijednosti i moralne principe. Ove zajednice mogu biti zasnovane na mjestu kao sto je susjedstvo, na zajednickim sjecanjima grupe kao sto su imigracijske zajednice ili na skupini ljudi iz dobrovoljnih udruzenja kao sto su golf klubovi, roditeljska udruzenja, crkve itd.
- Objasnite osnovne postavke instrumentalnog pristupa korporativnoj društvenoj odgovornosti? Posebno obrazložite stajališta koja objašnjavaju ulogu i značaj korporativne društvene odgovornosti u kontekstu strategija za uspostavljanje konkurentskih prednosti (Strategies for achieving competitive advantages). Instrumentalni pristup korporativnoj društvenoj ekonomiji teži ka postizanju ekonomski ciljeva kroz društvene aktivnosti. Ovo je grupa u kojoj se pretpostavlja da je korporacija instrument za stvaranje bogatstva I da je to njena jedina društvena odgovornost. Samo ekonomski aspekt interakcije između preduzeća I društva je razmotren. Dakle, svaka pretpostavka društvene aktivnosti je prihvaćena ako I samo ako je u skladu sa stvaranjem bogatstva. Strategies for achieving competitive advantages (Strategije za uspostavljanje konkurentskih prednosti) – grupa teorija fokusirana na alokaciju resursa kojom će se postići dugoročni društveni ciljevi i kreirati konkurentska prednost. U ovu grupu se mogu uključiti tri pristupa:
10..1 Socijalna ulaganja u konkurentni kontekst
10..2 Pogled baziran na prirodnim resursima firme I njihove dinamičke sposobnosti 10..3 Strategije za dno ekonomske piramide
- Objasnite etički pristup korporativnoj društvenoj odgovornosti? Na koji način ovaj pristup ukazuje na značaj uvažavanja interesa različitih aktera (stakholdera)?
Postoji četvrta grupa teorija ili pristupa fokusirati se na etičke zahteve koje cementiraju odnos između poslovanja i društva. Oni su zasnovani na principu koji izražava koje su to prave ili neophodne stvari koje treba raditi da bi se postiglo dobro društvo. Normative stakeholder theory - osobe ili grupe sa legitimnim interesima u proceduralnim i/ili materijalnim aspektima korporativne aktivnosti. Društveno odgovorna firma mora posvećivati dovoljno pažnje legitimnim interesima odgovarajućih aktera. Prateći ovu teoriju, društveno
odgovorna firma zahtjeva istovremenu pažnju na legitimne interese svih odgovarajućih aktera I mora balansirati višestruke interese ne samo interese najvećih aktera. Podržavatelji normativne teorije interesnih grupa su pokušali to opravdati kroz argumente uzete iz Kantijevog kapitalizma, moderne teorije imovine I distivucije prava kao I iz libertarske teorije sa pojmovima sloboda, pravda I saglasnost.
- Ukratko obrazložite koje su osnovne razlike između socioekonomskog i klasičnog ekonomskog modela korporativne društvene odgovornosti? Stockholder model ili klasični ekonomski model polazi od toga da je preduzeće u privatnom vlasništv,u te da za cilj ima isključivo maksimiranje profita. S obzirom na različite interesne grupe, kao što su zaposlenici, kupci, dobavljači i drugi, društvena odgovornost preduzeća najbolje se manifestira tržišnim transakcijama. Što se tiče menadžera, oni svoju društvenu odgovornost najbolje ispunjavaju ako vode računa o financijskim interesima dioničara.
Stakeholder model ili socioekonomski model polazi od toga da preduzeće nema samo jedan već više ciljeva, te da treba služiti cjelokupnom društvu. U užem smislu stakeholderi su one grupe o kojima ovisi opstanak preduzeća - dioničari, zaposlenici, kupci, dobavljači i drugi. U širem smislu to su grupe pojedinaca koje mogu uticati na preduzeće i na koje ono utiče svojim proizvodima, politikama i radnim procesima - grupe od javnog interesa, protestne grupe, lokalna društva, vladine organizacije, trgovačka udruženja, konkurenti, sindikati i mediji. Preduzeće je društveno odgovorno ako vodi računa o interesima različitih stakeholdera.
- Koji su ključni problemi sa kojima se susrećemo prilikom sistemskog procjenjivanja i izvještavanja o aktivnostima preduzeća koje imaju uticaj na društvo? Na koji način možemo umanjiti nedostatke socijalne revizije? Pod društvenom revizijom (social audit) podrazumijeva se provedba sistemskog procjenjivanja i izvještavanja o aktivnostima preduzeća koje imaju uticaj na društvo. Problemi procjenjivanja:
- ukupni ciljevi socijalnih programa ne mogu se uvijek definirati,
- često ne postoje jasni kriteriji i jedinice mjere,
- efekte djelovanja ili nedjelovanja teško je precizirati, posebno ako se mjere usporedbom "prije-poslije“,
- kontrolne tačke ili tehnike mjerenja nije moguće oblikovati u sredstvo ili sistem,
- pojavljuju se teškoće pri prikupljanju podataka, njihove tačnosti, objektivnosti i kompletnosti.
Ključne etape za provođenje socijalne revizije
- Izraditi listu svih programa koji imaju uticaj na društvo.
- Objasniti racionalnost svakog od tih programa kako bi se dobio odgovor na pitanje zašto je preduzeće uključeno u dotični program.
- Navesti ciljeve svakog programa
programi koji mogu pratiti lokacije koje zaposleni posjećuju. Drugi su dostupni koji mogu blokirati pristup specifičnim tipovi sajtova
- Da li je moralno prihvatljivo da poslodavac pregleda dolazeće i odlazeće mailove svojih zaposlenika? Objasnite svoj odgovor.
Da li je e-mail praćenje najbolji mehanizam za postizanje ciljeva kompanije i, ako da, koji je najbolji način za obavljanje nadzora. Razmatranja koja treba imati u vidu, s druge strane su, privatnost zaposlenika i učinak praćenja na moral, djelovanje i produktivnost zaposlenika
- Kako biste definirali djelokrug prava na privatnost na radnom mjestu?
Pored osnovnih prava i prava na zaštitu podataka o ličnosti, pravo na privatnost u radnom odnosu smatra se jednim od aspekata prava na “fer i pravične uslove rada”. Pod ovim nazivom navodi se da svaki radnik ima pravo na uslove rada koji poštuju njegovo/njeno zdravlje, bezbjednost i dostojanstvo, a dostojanstvo na radu ugrožavaju seksualno uznemiravanje, zlostavljanje na radu- mobing i narušavanje privatnosti. Izvjesna kontrola poslodavca nad zaposlenima i radnim procesom je neminovna, ali ona mora biti prilagođena opštim principima zaštite privatnosti i uređena unaprijed utvrđenim, zaposlenima predočenim (i prihvaćenim), pravilima određenog poslodavca.
- Koja su to osnovna područja mogućih povreda etike u prodaji? Posebno se osvrnite na različite mogućnosti povrede etike u odnosima s kupcima.
Nekoliko je područja u kojima prodavač može povrijediti etička načela , a tiču se organizacije u kojoj radi. Ta područja jesu: 18..1 evidentiranje i prijavljivanje vlastitih troškova povezanih sa obavljanie posla,
18..2 izvjeištavanie o obavljenim posjetima i drugim radnim aktivnostima,
18..3 mijenjanje poslodavca i odnosi s drugim osobama u vlastitom preduzeću
Povreda etike i zakona u poslovanju s kupcima : Nedopuštene ili etički upitne situacije u koje su prodavači najćešće involvirani kada je riječ o odnosima s kupcima jesu: davanje mita ili potkupljivanje, pogrešno predstavljanje ili nadilaženje vlastitih ovlasti, davanje obećanja kojima je iz različitih razloga nemoguće udovoljiti, favoriziranje ili poseban tretman određenih kupaca, cjenovno diskriminiranje kupaca, vezana trgovina, Reciprocitet, itd
Nedopuštene ili etički upitne situacije u koje su prodavači najćešće involvirani kada je riječ o odnosima s kupcima jesu:
- davanje mita ili potkupljivanje,
- pogrešno predstavljanje ili nadilaženje vlastitih ovlasti,
- davanje obećanja kojima je iz različitih razloga nemoguće udovoljiti,
- favoriziranje ili poseban tretman određenih kupaca,
- cjenovno diskriminiranje kupaca,
- vezana trgovina itd.
- Zbog čega je otežano poštivanje etike i etičkih normi u međunarodnom poslovanju u odnosu na domaće okruženje?
Kada poslujete na međunarodnim tržištima, niti jedan etički standard ne vrijedi univerzalno za sve poslovne odluke. Prodavači koji prodaju na međunarodnim tržištima bit će izloženi širokom rasponu standarda i modaliteta etičkog ponašanja. U međunardonom poslovanju postoji više etičkih normi kojih se kompanija mora pridržavati koji zavise od države do države, dok je na domaćem okruženju kompanija već od prije upoznata sa etikom i etičnim ponašanjemU zemljama u razvoju najvjerojatnije nisu važeći zakoni ti koji određuju donju granicu prihvatljivoga poslovnog ponašanja prodajnog osoblja, nego ćešće stepen dosljednosti u njihovoj provedbi i pravnom sankcioniranju odstupanja koje provode sudovi i druga ovlaštena regulatorna tijela.
Gornja granica etičkog ponašanja u uvjetima obavljanja posla u stranom okruženju nije jasno definirana.
Bezobzirno neetičko ponašanje prodajnog osoblja može izazvati veliku reakciju u stranim zemljama i može uzrokovati regulativne sankcije usmjerene na preduzeće prekršitelja.
Prodavači moraju biti vrlo dobro upoznati sa stranom zemljom u koioj posluju kako bi izbjegli vlastito etnocentrično držanje i etičko-etničke predrasude.
- Na temelju konkretnih primjera obrazložite pojmove "kulturnog relativizma" i ,,kulturnog imperijalizma". Kulturni relativizam je načelo po kojem nema univerzalne istine, već se ona razlikuje od osobe do osobe, ovisno o načinu tumačenja iskustva s obzirom na porijeklo, vrijednosti i socijalne norme. Ti faktori utječu na percepciju i procjenu, tako da nema jedinstvene ljestvice vrijednosti za sva društva. Sa stajališta kulturnog relativizma svi su pogledi na svijet jednako ispravni i istina je relativna, zavisno o porijeklu pojedinca, njegovom kulturnom identitetu i okolini. Sve važne dimenzije ljudskog iskustva, uključujući moralnost i etiku, više su lokalne i promjenljive, nego univerzalne.
Kulturni imperijalizam se definira kao kulturni aspekt imperijalizma. Imperijalizam se ovdje odnosi na stvaranje i održavanje nejednakih odnosa između civilizacija favoriziranjem snažnije civilizacije.[1] Može se definirati kao praksa promicanja i nametanja kulture, obično politički moćnih nacija prema manje moćnim društvima. To je kulturna hegemonija razvijenih i ekonomski najutjecajnijih zemalja, koje određuju opće kulturne vrijednosti i standardiziraju civilizacije diljem svijeta.
- Navedite i objasnite temeljne etičke standarde koji se mogu upotrijebiti u marketingu/prodaji.
Pet temeljnih etičkih standarda koji se mogu upotrijebiti u marketingu/prodaji: .1 Zlatno pravilo etike - ,,treba se ponašati tako kao što bismo i mi željeli da se drugi prema nama ponašaju",
.2 Pristup najveće koristi (tzv. utilitaristički pristup) - ponašati se treba tako da rezultati ponašanja budu najveće dobro za najviše sudionika. .3 Kantov kategorički imperativ - ponašajte se tako da aktivnosti koje ste poduzeli pod određenim uvjetima budu univerzalni zakon ili pravilo ponašanja,
