Docsity
Docsity

Pripremite ispite
Pripremite ispite

Studirajte zahvaljujući brojnim resursima koji su dostupni na Docsity-u


Nabavite poene za preuzimanje
Nabavite poene za preuzimanje

Zaradite bodove pomažući drugim studentima ili ih kupite uz Premium plan


Školska orijentacija
Školska orijentacija


Uvod u programiranje kroz jezik Visual Basic, Skripte od Baze podataka

Korisna skripta o temi: Uvod u programiranje kroz jezik Visual Basic

Tipologija: Skripte

2015/2016

Učitan datuma 04.07.2016.

Emin.Rizvan
Emin.Rizvan 🇧🇦

3 dokumenti

1 / 55

Toggle sidebar

Ova stranica nije vidljiva u pregledu

Ne propustite važne delove!

bg1
Uvod u programiranje kroz
jezik Visual Basic
Saša Fajković
2015
pf3
pf4
pf5
pf8
pf9
pfa
pfd
pfe
pff
pf12
pf13
pf14
pf15
pf16
pf17
pf18
pf19
pf1a
pf1b
pf1c
pf1d
pf1e
pf1f
pf20
pf21
pf22
pf23
pf24
pf25
pf26
pf27
pf28
pf29
pf2a
pf2b
pf2c
pf2d
pf2e
pf2f
pf30
pf31
pf32
pf33
pf34
pf35
pf36
pf37

Delimični pregled teksta

Preuzmite Uvod u programiranje kroz jezik Visual Basic i više Skripte u PDF od Baze podataka samo na Docsity!

Uvod u programiranje kroz

jezik Visual Basic

Saša Fajković

    1. Što je to programiranje?.................................................................................................................. Sadržaj :
    1. Razvojna sučelja i programski jezici.................................................................................................
    • a. Microsoft Visual Studio
    • b. MS Visual Studio – pokretanje i kreiranje prvog projekta
    1. Pokretanje projekta
    1. Rad s kontrolama (dodavanje, svojstva, događaji)........................................................................
    • a. Dodavanje kontrola na formu
    • b. Svojstva kontrola
    • c. Događaji nad kontrolama
    1. Varijable.........................................................................................................................................
    • a. Kreiranje varijabli.......................................................................................................................
    • b. Korištenje varijabli
    1. Tipovi podataka
    • a. Osnovni tipovi podataka............................................................................................................
    • b. Izvedeni tipovi podataka
    • c. Integer
    • d. Single
    • e. Double
    • f. Char
    • g. Boolean......................................................................................................................................
    • h. String
    1. Matematički operatori i operacije
    • a. Binarni operatori
    • b. Skraćeni izrazi
    • c. Matematičke operacije i prednost izvršavanja
    • d. Logički operatori
    1. Pseudo kod i dijagram toka
    • a. Pseudo kôd
    • b. Dijagram toka
    • c. Primjer pseudko kôda i dijagrama toka
    1. Komentari
    1. Prekid ispisa u novi red..................................................................................................................
    1. Uvjetna kontrola toka....................................................................................................................
    • a. If
    • b. Else............................................................................................................................................. 3 | Uvod u programiranje kroz jezik Visual Basic
    • c. Else If
    • d. Select Case
    1. Petlje
    • a. For..............................................................................................................................................
    • b. While
    • c. Do While / Until
    1. Ugniježđene petlje.........................................................................................................................
    1. Prekidanje petlji.............................................................................................................................
    • a. Exit
    • b. Continue
    1. Windows forma
    • a. Windows Forma - Najčešća svojstva
    1. MenuStrip
    • a. MenuStrip - Najčešća svojstva...................................................................................................
    1. MessageBox / MsgBox
    1. TextBox
    • a. TextBox - Najčešća svojstva
    1. Label
    • a. Label - Najčešća svojstva
    1. Button
    • a. Najčešća svojstva
    1. DataGridView
    • a. DataGridView - Najčešća svojstva
    1. CheckBox
    • a. CheckBox - Najčešća svojstva
    1. RadioButton...................................................................................................................................
    • a. RadioButton - Najčešća svojstva
    1. GroupBox
    • a. GroupBox - Najčešća svojstva....................................................................................................
    1. DateTimePicker
    • a. Najčešća svojstva
    1. ComboBox
    • a. Najčešća svojstva
    1. PictureBox
    • a. Najčešća svojstva 4 | Uvod u programiranje kroz jezik Visual Basic
    1. Svojstva kontroli u kodu
    • a. Upisivanje vrijednosti
    • b. Čitanje vrijednosti......................................................................................................................
    1. Funkcije – općenito
    1. Korištenje gotovih funkcija
    • a. Kako pozvati funkciju?
    • b. Metode = funkcije nad kontrolama
    1. Vlastite funkcije
    • a. Izrada vlastitih funkcija koje vraćaju neku vrijednost
    1. Rad s tekstualnim datotekama
    • a. Pisanje u tekstualne datoteke
    • b. Čitanje iz tekstualnih datoteka
    1. Popis slika

6 | Uvod u programiranje kroz jezik Visual Basic

  1. Razvojna sučelja i programski jezici Razvijanje aplikacija (drugi često korišteni nazivi su programiranje, pisanje kôda, kôdiranje i sl.) moguće je čak i u najjednostavnijoj aplikaciji za uređivanje teksta. Primjer je popularni Notepad^1 koji dolazi pred instaliran u sklopu Windows operativnog sustava. Naravno, takva aplikacija nije namijenjena razvijanju aplikacija već pisanju jednostavnog teksta i takav pristup kodiranju nema smisla. Uz danas već zaista veliku paletu aplikacija namijenjenih kodiranju često možete čuti kako se koristi Notepad++, Code::Blocks, Eclipse, Microsoft Visual Studio, NetBeans i slične aplikacije. Njih zovemo razvojna sučelja odnosno integrirana razvojna sučlelja ( engl. integrated development environment ). U sklopu ovakvih specijaliziranih aplikacija nalazimo veliki broj gotovih rješenja koje nam omogućuju više fokusiranja na programiranje i smišljanje algoritama a smanjuju količinu vremena potrebnu za pisanje ponavljajućeg kôda. Naravno, nisu sve aplikacije specijalizirane za sve programske jezike kojih također postoji veliki broj a svaki od njih donosi neke prednosti ali i mane naspram drugih. Uz programski jezik C++, iznimnu popularnost dijele i Java (izgovara se ili java ili đava), C (izgovara se „ce“ ili često zvan „čisti C“), C# (izgovara se „ce šarp“ ili „si šarp“), Python (izgovara se „pajton“) te mnogi drugi. Važno je napomenuti kako HTML, CSS, JavaScript i sl. ne spadaju u programske jezike već u opisne odnosno skriptne jezike.

a. Microsoft Visual Studio

Kôdiranje u bilo kojem razvojnom sučelju je jako slično. Sve važne stvari koje se tiču samog jezika su uvijek iste, neovisno o razvojnom okruženju. Razlika se očituje u dizajnu sučelja, dodatnim opcijama, pozicioniranjem dijelova aplikacije na ekranu no isti kôd će svuda izvršavati identičan proces. Kroz ove primjere koristiti će Microsoft Visual Studio 2013^2 razvojno sučelje s podrškom za programski jezik Visual Basic. Razvojno sučelje preuzmite sa službenih Microsoft stranica. Besplatna verzija je i više nego dovoljna za naše potrebe. (^1) Notepad je program za osnovno uređivanje i stvaranje teksta a dolazi u sklopu Microsoft Windows operativnog sustava (^2) http://www.visualstudio.com/

7 | Uvod u programiranje kroz jezik Visual Basic

b. MS Visual Studio – pokretanje i kreiranje prvog projekta

Nakon što instalirate Microsoft Visual Studio razvojno sučelje, pokrenite ga. Dočekat će vas početni ekran sličan ovome: Slika 1 - Microsoft Visual Studio početna stranica Ovo je početna stranica MS Visual Studio razvojnog sučelja koja nudi prikaz posljednje korištenih projekata, mogućnost kreiranja novih, prikaz eventualnih nadogradnji, itd. Kako bi kreirali novi projekt potrebno je odabrati opciju New Project koja se nalazi u gornjem lijevom uglu početne stranice pod kategorijom Start odnosno File / New / Project. Slika 2 - Start izbornik Otvorit će se novi izbornik za kreiranje novog projekta. Imajte na umu da Visual Studio u ovom trenutku ne zna s kojim jezikom planirate raditi.

9 | Uvod u programiranje kroz jezik Visual Basic Ako Toolbox (ili neka druga kategorija nije vidljiva) možete ih upaliti preko VIEW izbornika. Kratica za upaliti ili ugasiti prikaz Toolboxa je Ctrl+Alt+X. Slika 4 – Toolbox U srednjem dijelu se nalazi Windows Forma. Nju zamišljajte kao prozor vaše buduće aplikacije. U formu ćemo postavljati kontrole koje će nešto raditi. Slika 5 - Windows forma S desne strane se vjerojatno nalazi Solution Explorer koji prikazuje naš projekt i datoteke u njemu. Naravno, da imamo dva projekta u ovom Solutionu, prikazala bi se oba projekta. Slika 6 - Solution Explorer

10 | Uvod u programiranje kroz jezik Visual Basic Ispod Solution Explorera se nalazi prozor s popisom svojstava odnosno događanja dostupnih za neku kontrolu. Svojstvo kontrole je primjerice pozadinska boja, boja teksta koji je upisan u kontrolu, dimenzije kontrole, lokacija kontrole, itd. Događaji su ono što se događa na neku određenu akciju poput pritiska na Button, duplog pritiska i slično. Slika 7 – Properties

12 | Uvod u programiranje kroz jezik Visual Basic

  1. Rad s kontrolama (dodavanje, svojstva, događaji) U ovom poglavlju ćemo upoznati rad s kontrolama. Kontrole su elementi koje dodajemo na Windows Formu 4 poput Button^5 , TextBox^6 i mnogih drugi elemenata

a. Dodavanje kontrola na formu

Kontrole koje se nalaze unutar Toolbox izbornika (vjerojatno na lijevoj strani Visual Studio razvojnog sučelja) možemo dodati na dva načina. Možemo napraviti dvoklik na kontrolu kako bi se ona pozicionirala unutar Forme ili možemo koristiti Drag-n-drop princip u kojem kontrolu povučemo na Formu. Za sada ćemo dodati kontrolu TextBox. Slika 11 - TextBox kontrola

b. Svojstva kontrola

Za svaku kontrolu možemo vidjeti njena svojstva u prozoru „Properties“ koji se vjerojatno nalazi s desne strane. Pazite da je odabrana ikonica „papira“ umjesto „munje“. Slika 12 - Properties prozor Svaka kontrola ima svoja određena svojstva koja mogu i ne moraju biti slična svojstvima druge kontrole. U našem slučaju, kontrola TextBox ima svojstva poput imena, pozadinske boje, vrste obruba i mnogih drugih. Svaka kontrola ima i događaje koji se nad njom mogu dogoditi. Primjerice, jedan od mnogih događaja za TextBox kontrolu je kada kliknemo u nju. Drugi može biti kada izađemo iz te kontrole. Za početak, uredimo svojstvo tako da početni tekst u ovoj kontroli bude „Hello Word“ umjesto dosadašnjeg stanja gdje nije bio upisan nikakav početni tekst. (^4) https://msdn.microsoft.com/en-us/library/dd30h2yb(v=vs.110).aspx (^5) https://msdn.microsoft.com/en-us/library/66817acc(v=vs.90).aspx (^6) https://msdn.microsoft.com/en-us/library/19z8k5by(v=vs.90).aspx

13 | Uvod u programiranje kroz jezik Visual Basic Potrebno je pronaći svojstvo „Text“ i upisati željeni tekst (u našem slučaju Hello World). Naravno, kako bi vidjeli svojstva neke kontrole, ona mora biti odabrana/selektirana. Slika 13 - Text svojstvo TextBox kontrole Pogledamo li sada kontrolu, vidimo da je u nju upisan tekst „Hello World“. Slika 14 - TextBox kontrola s upisanim tekstom u svojstvu Text Isti tekst će biti upisan u kontrolu čim pokrenemo aplikaciju.

c. Događaji nad kontrolama

Slika 15 - Doagađji nad TextBox kontrolom Broj događaja koji mogu biti povezani s TextBox kontrolom je zaista velik. Slika 16 - Događaji kontrole TextBox Želimo li napisati što će se dogoditi ako korisnik napravi klik na kontrolu onda trebamo gledati događaj „Click“. Napravimo dvoklik desno u desnom stupcu (desno od riječi „Click“) kako bi se generirao osnovni kod za taj događaj.

15 | Uvod u programiranje kroz jezik Visual Basic

  1. Varijable Varijable koristimo za spremanje nekih vrijednosti. Primjerice, ako napravimo varijablu X onda u nju možemo spremiti neki broj koji korisnik unese.

a. Kreiranje varijabli

Kako bi kreirali varijablu koristimo ključnu riječ „Dim“, zatim navodimo ime varijable. Potom slijedi ključna riječ „As“ nakon čega se navodi tip varijable (tip podatka). Public Class Form Private Sub TextBox1_Click(sender As Object, e As EventArgs) Handles TextBox1.Click Dim ime As String ime = "Saša" MessageBox.Show(ime) End Sub End Class Ovaj kod će stvoriti varijablu tipa String koja se zove „ime“. U drugoj liniji se toj varijabli dodjeljuje ime „Saša“. U trećoj varijablu se u MessageBox ispisuje vrijednost pridružena varijabli „ime“ odnosno riječ „Saša“.

b. Korištenje varijabli

Varijablama možemo dodijeliti neku vrijednost korištenjem operatora pridruživanja ( = ). Korištenjem istog operatora možemo i prebrisati trenutno dodijeljenu vrijednost i upisati novu. Ako ipak samo želimo nadodati još neku vrijednost na već postojeću, napisali bi ovakav kod: Dim ime As String ime = "Saša" ime = ime + " Fajković" Ovaj kod će kreirati varijablu „ime“ koja je po tipu String. U drugom koraku će joj dodijeliti vrijednost „Saša“, a u trećem će na već postojeću vrijednost dodati još „ Fajković“. Kraći način da zapišemo ovakvo pridruživanje je: Dim ime As String ime = "Saša" ime += " Fajković"

16 | Uvod u programiranje kroz jezik Visual Basic

  1. Tipovi podataka

a. Osnovni tipovi podataka

Osnovni tipovi podataka su najosnovniji brojčani i tekstualni tipovi podataka. Primjerice, cijeli brojevi su osnovni tipovi podataka. Kompleksni brojevi bi bili izvedeni tipovi podataka jer se oni temelje na Izvedenim tipovima podataka. „Character“ tip podatka koji omogućava spremanje jednog znaka (broj, slovo ili simbol) je osnovni tip dok je „String“ (spremanje više znakova odnosno riječi) je izveden jer se temelji na „Character“ tipu podatka.

b. Izvedeni tipovi podataka

Izvedeni tipovi podataka su oni koji su kreirani na osnovi osnovnih tipova podataka poput već spomenutih kompleksnih brojeva koji mogu biti kreirani na osnovi cijelih brojeva ili String tipa podatka koji je kreiran na osnovi Character tipa podatka. Izvedeni tipovi podataka mogu biti već gotovi koji dolaze u sklopu programskog jezika (poput String tipa podataka) ili možemo kreirati svoje tipove podataka.

c. Integer

Integer tip podatka predstavlja cjelobrojnu vrijednost. To su vrijednosti poput 4,5,6,7,999, itd. Broj poput 3.14 nije Integer jer nije cijeli broj (ima decimalni dio). U Visual Basicu će Inteer zauzeti 32 bita (4 bytea) i može prikazati sadržavati vrijednosti od - 2,147,483,648 do 2,147,483,647. Dim cijeliBroj As Integer cijeliBroj = 7 Ovaj kod će stvoriti varijablu imena „cijeliBroj“ koja će po tipu biti Integer. U drugom koraku ćemo toj varijabli dodijeliti vrijednost 7. Detaljnije: https://msdn.microsoft.com/en-us/library/06bkb8w2.aspx

d. Single

Single tip podatka su brojevi s decimalnim dijelom poput 3.142. Raspon ovog tipa podataka je od

  • 3.4028235E+38 do 3.4028235E+38. Dakle od - 3.4 na 38 do 3.4 na 38. Dim decimalniBroj As Single decimalniBroj = 3.

18 | Uvod u programiranje kroz jezik Visual Basic

h. String

String je izvedeni tip podatka u koji možemo pohraniti više znakova, riječi ili rečenica. Dim rijec As String rijec = "Učim se programirati" U ovom kodu će kreirati varijabla imena „rijec“ koja je po tipu String. U drugom koraku joj pridjeljujemo vrijednost „Učim se programirati“. String vrijednosti se uvijek pišu unutar dvostrukih navodnika. Detaljnije: https://msdn.microsoft.com/en-us/library/hzcd8ze0.aspx

19 | Uvod u programiranje kroz jezik Visual Basic

  1. Matematički operatori i operacije

a. Binarni operatori

U programiranju često ćete se susresti s binarnim operatorima. Većinu od njih znate. Zbrajanje, množenje, dijeljenje i oduzimanje sigurno već znate. Dim a As Integer Dim b As Integer Dim rezultat As Integer a = 10 b = 2 rezultat = a + b rezultat = a - b rezultat = a * b rezultat = a / b Ovaj kod će prvo kreirati tri Integer varijable. U drugom dijelu varijablama „a“ i „b“ dodjeljujemo vrijednosti 10 i 2. U trećem koraku isprobavamo osnovne matematičke operacije. Postoji još jedan operator koji se relativno često koristi u programiranju, a to je operator Modulo. Ovaj operator kao rezultat daje ostatak pri cjelobrojnom dijeljenju. a = 7 b = 3 rezultat = a Mod b Rezultat će biti 1. To je ostatak pri cjelobrojnom dijeljenju brojeva 7 i 3. Broj 3 stane točno 2 cijela puta u broj 7. Dakle, 2x3=6. Razlika između 6 i 7 je jedan što nam daje rezultat pri cjelobrojnom dijeljenju. Detaljnije: https://msdn.microsoft.com/en-us/library/wz3k228a.aspx

b. Skraćeni izrazi

Često (posebice kod petlji koje ćemo kasnije obraditi) ćete imati potrebu za povećavanjem ili smanjivanjem nekog cijelog broja za jedan. To je toliko učestalo u programiranju da ima i svoju kraticu. Postupak povećanja za jedan se zove inkrementacija. Postupak smanjivanja za jedan se zove dekrementacija. a = 7 a = a + 1 a += 1