
























Study with the several resources on Docsity
Earn points by helping other students or get them with a premium plan
Prepare for your exams
Study with the several resources on Docsity
Earn points to download
Earn points by helping other students or get them with a premium plan
These are questions about multimedia, audio technology, video technology and post production. These questions are on Serbian so you will have to translate it to English but there are about 200 questions so you are able to prepare for an exam or competition.
Typology: Quizzes
1 / 32
This page cannot be seen from the preview
Don't miss anything!

























Vektor (vektorska linija) kao pojam u grafici označava odsečak koji ima svoju dužinu i smer. Vektorska grafika označava način crtanja pomoću tih vektorskih linija. Svaka linija sadrži tri podatka – dužinu, smer i podatak o boji linije. Vektorske linije se koriste za kreiranje vektorskih objekata (različitih geometrijskih figura ili oblika), pri čemu se za definisanje objekata osnovnim podacima (dužina, smer, boja linije) dodaje i četvrti podatak – boja ispune objekta. Vektorskim objektom smatra se svaki spoj jedne ili više linija koje su zatvorene. Početna tačka linije ujedno je i završna tačka. Prema tome, u vektorskoj grafici, na osnovu jednostavnih matematičkih formula, računar pamti najviše četiri podatka za svaki objekat. Zbog toga takve slike i crteži zauzimaju malo prostora na medijima za smeštaj podataka (hard disk, CD, DVD, fleš memorija...). Osim toga, veličina vektora menja se matematički promenom vrednosti njegove dužine i smera, što ne utiče na kvalitet prikaza grafike. Vektorska grafika do nedavno se koristila uglavnom za izradu jednostavnih crteža, šema, logotipa i slično, ali su poslednjih godina na pravljeni novi vektorski programi koji su znatno poboljšali mogućnosti vektorske grafike i po mnogo čemu je približili kvalitetu rasterske grafike. Nova oblast primene vektorske grafike je veb-grafika, gde je potrebno napraviti kvalitetnu sliku koja će zauzimati što manje prostora (a tu je vektorska grafika svakako u prednosti u odnosu na rastersku). Jedini pravi nedostatak vektorske grafike u odnosu na rastersku je nemogućnost prikazivanja foto realističnih slika (prelazi i nijanse pojedinih boja).
Ispred svakog broja stavlja se znak # , što označava zadavanje vrednosti kao heksadecimalnog broja. Oznake za neke osnovne kombinacije (boje) za veb prikazane su u tabeli: Crvena Zelena Plava RGB boja 255 (#FF) 255 (#FF) 255 (#FF) Bela (#FFFFFF) 255 (#FF) 255 (#FF) 0 (#FF) Žuta (#FFFF00) 255 (#FF) 0 (#FF) 255 (#FF) Magenta (#FF00FF) 0 (#FF) 255 (#FF) 255 (#FF) Cijan (#00FFFF) 255 (#FF) 0 (#FF) 0 (#FF) Crvena (#FF0000) 0 (#FF) 255 (#FF) 0 (#FF) Zelena (#00FF00) 0 (#FF) 0 (#FF) 255 (#FF) Plava (#0000FF) 0 (#FF) 0 (#FF) 0 (#FF) Crna (#000000)
nije pogodan za crteže, tekst i logotipe zbog gubitka oštrine ivica; koristi se za prikaz na ekranu, a može se koristiti i za štampu ako je sačuvan u visokom kvalitetu. GIF(Graphic Interchange Format) – format datoteke koji prikazuje sliku sa samo 256 boja; namenjen je grafici za Internet; nije preporučljiv za slike sa puno tonova, već za crteže i skice; ne koristi se kao format slika namenjenih bilo kakvom obliku štampe. PNG (Portable Network Graphics) – format za rastersku grafiku koji koristi kompresiju bez gubitaka (lossless). Postoji kao PNG-8 (do 256 boja, slično GIF-u) i kao PNG-24/PNG-32 (24-bitne boje – 16, miliona; PNG-32 dodaje alfa kanal za transparentnost). Pogodan je za grafiku za veb, logotipe, ilustracije i slike gde je bitna oštrina i transparentnost.
Svi programi koji se koriste za obradu i montažu video zapisa, po pravilu, imaju mogućnost izbora nekoliko formata u kojima će se formirana datoteka zapamtiti, pa samim tim i mogućnost konverzije formata. Međutim, ima i mnogih programa koji su specijalno namenjeni upravo konvertovanju – Handrbrake (besplatan), Adobe Media Encoder (profesionalan).
III zakon: Svetlosti iste boje stvaraju identičan efekat u smeši, bez obzira na njihove spektralne karakteristike. IV zakon: Ukupna sjajnost smeše jednaka je zbiru sjajnosti komponenata smeše.