Preuzmite USTAVNO PRAVO PITANJA i više Beleške u PDF od Ustavno pravo samo na Docsity!
Što je pravo Definicija: pravo predstavlja skup pravila ljudskog ponašanja koje je donio i sankcionirao državni autoritet. Značenje :pravo se pojavljuje kao posljedica organiziranog života pojedinaca u društvu. Organizacija
- privatno pr .-regulira odnose između posebnih pojedinaca, temelji se na autonomiji volje ima egalitarni karakter
- javno pravo -regulira odnose između države, javne vlasti i pojednica) O terminu Ustavno pravo-ima 2 značenja 1)posebne pravne grane u pravnom sistemu svake zemlje 2)posebnoj znanosti ,znanstvene discipline,koja proučava :a)odgovarajuću pravnu granu (Ustavno pravo) i primjenu njenih normi u praksi b)izgradnju i funkcioniranje ustavnog sistema u određenoj državi i komparativno O predmetu i sadržaju Ustavnog prava Predmet ustavnog prava -nisu norme,već društveni odnosi koji se tim normama reguliraju, Predmet ustavnog prava kao posebne grane prava su:osnovni društveni odnosi(politički i ekonomski),procesi koji se u okviru ovih odnosa stvaraju i odvijaju ,institucije koje se unutar njih formiraju,postoje i djeluju,subjekti koji djeluju unutar tih odnosa procesa i institucija. Predmet ustavnog prava je relativno stalan (odn nepromjenjiv) kao što je i relativno isti za sve države Sadržaj- ustavnog prava čine norme. Za razliku od predmeta,sadržaj je stalno promjenljiv i različit od jedne do druge države, O izvorima Ustavnog prava 1)Pravni izvori - različiti opći pravni akti koji reguliraju odnose što spadaju u predmet ustavnog prava Važno je da su to pozitivno pravni akti-danas važeći akti. Najznačajniji izvori Ustavnog prava su ustav,zakoni,razni podzakonski akti...) -zakoni i dr.opći pravni akti mogu biti : Isključivi- su oni izvori koji reguliraju odnose koji spadaju jedino u predmet Ustavnog prava, mješoviti - su oni izvori koji pored Ustavnog prava,reguliraju i odnose neke druge grane prava. 2)Nepravni izvori - djeluju na formiranje i sadržaj izvora Ustavnog prava. -to su politička teorija,politički programi i dr.dokumenti političkih organizacija i praksa formiranja ustavnog sistema Izvori Ustavnog prava u RH- Ustav RH / Ustavni zakon za provedbu Ustava RH / Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina / Ustavni zakon o ustavnom sudu RH / Zakon o izborima zastupnika u Sabor RH / Zakon o izboru predsjednika RH / Zakon o Vladi RH / Poslovnik Sabora RH / Poslovnik Vlade RH / Ustavni običaji ako reguliraj umateriju ustavnog prava O razlici između organskih i običnih zakona - Organski se zakoni donose po posebnom i otežanom postupku, koji se razlikuje od onoga prilikom donošenja običnih zakona-po pravnoj se snazi nalaze između ustava i običnih zakona. Ustav RH govori o organskim zakonima u Članku 82 Zakone(organski zakoni )kojima se uređuju prava nacionalnih manjina Hrv.sabor donosi 2/3 većinom glasova svih zastupnika Zakone(org.zakoni )kojim se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada drž.tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne(reg)samouprave HS donosi većinom glasova svih zastupnika. Ustavni običaj- nepisano pravno pravilo koje rezultira presedanima s kojim se javne vlasti slažu te im se pokoravaju il na njih pristaju -mogu biti izvori ustavnog prava ako reguliraju materiju ustavnog prava.
U RH je 1991g.bilo prihvaćeno rješenje da ministri mogu biti imenovani iz reda zastupnika u saboru,taj je ustavni običaj vrijedio sve dok zakon o izborima zastupnika u saboru RH nije prihvatio institut nepodudarnosti propisujući da između ostalog zastupnik ne može istodobno bit predsjednik,podpredsjednik,ministar i dr.član vlade RH o izmirenju(koncilaciji)vlasti i slobode -problem koncilacije između pojedinca i kolektiva,slobode i autoriteta postoji opći ali i poseban problem Ustavnog prava-ovaj problem postoji i u svim dr.juridičkim disciplinama; -što se tiče značenja koje ustavno pravo ima za društvo,jedni pravici stavljaju naglasak na autoritet,dr.na slobodu elaboracija ustava- 1.)intelektualna sloboda elaboracije ustava
- postavlja se pitanje kako razrješiti tehnička pitanja uspostave ustava 2 su pristupa rješavanja tog problema : a)Reaktivn i-radnja ustavotvorca se analizira kao reaktivni fenomen,jer je novi ustav u najopćenitijem smislu suprotnost i protuteža ranijem -između starog i novog ustava ne postoji nikakva veza;npr.francuski ustav iz 1946.je donesen protiv ustava iz
-ustav Rh spada u red reaktivnih ustava b)Konzervativni- ustavotvorac donošenjem novog ustava čuva određene tekovine iz predhodnog razdoblja 2.)institucionalna sloboda elaboracije ustava - ovisi o tome d ali narod sudjeluje ili ne u ustavotvornoj radnji 1)autoritarni način donošenja ustava
- ima 2 tehnike: a) tehnika oktoiranja -radi se o jednostavnoj radnji titulara vlasti b)tehnika ugovora -ustav nastaje transakcijom il kompromisom snaga koji se pojavljuju u elaboraciji ustava 2)demokratski način donošenja ustava -novi ustav se donosi u novoformiranoj ustavotvornoj skupštini,a samo izuzetno postoji mogućnost da elaboracija ustava pripada egzekutivi o elaboraciji Hrvatskog ustava 1990. a)intelektualna -sabor je 25.srpnja donio odluku da se pristupi donošenju ustava Hr. -Za izradu prijedloga nacrta ustava bila je zadužena ustavna komisija sabora. -predsjedništvo Rh osniva ustavotvornu komisiju s istovrsnom zadaćom-izraditi nacrt ustava
- trebali je voditi računa o sljedećim načelima : ustav mora slijediti pozitivnu Hrv.državu –pravnu tradiciju ->treba označiti povratak europskog i oslanjati se na sjevernoameričku građansko-pravnu i ustavnu tradiciju ->treba biti po mjeri običnog čovjeka,građanina i naroda ->treba biti dokument trajne vrijednosti. -na temelju tih naputaka je ustavna komisija sabora RH tijekom studenog 90“izradila nacrt novog ustava RH b)institucionalna sloboda elab.ustava RH -nacrt promjene ustava utvrđuju vijeća sabora koji ga stavljaju na javnu raspravu -javna je rasprava trajala 4 tjedna -odlukom je bilo određeno da će komisija za ustavna pitanja biti tijelo kojem će građani i njihove organizacije upućivati prijedloge i primjedbe na nacrt ustava -tekst prijedloga Ustava je pripremila Ustavna komisija Sabora -prema postojećem poretku Sabor RH je imao i ustavotvornu funkciju,nije bilo prepreka da o donošenju novog ustava ravnopravno odlučuju svi domovi sabora -sabor je 21.prosinca 1990.na zajedničkoj sjednici 3-ju vijeća jednoglasno usvojio novi ustav RH o evoluciji(razvoju)ustava -na pisanoj formi su naročito inzistirali plemićki staleži u Engleskoj - -najvažniji dokumenti gdje dijelom još uvijek počinje eng.ustavno pravo a)Magna Carta -ugovor između eng.baruna i kralja johna -eksplicitno utvrđuje da se slobodnom čovjeku neće ograničavati njegova osobna sloboda,niti će mu biti oduzeta njegova prava->osim na temelju:zakonite osude njegovih gospodara,ili na temelju zemaljskog prava
Ustav- pisani akt najviše pravne snage koji prvenstveno uređuje osnove,ali ne samo osnove i ne sve osnove 1 državnog i društvenog uređenja (pisani,formalni i rigidni) Različita značenja termina ustav a)materijalno ili objektivno značenje- koje u ustavu prije svega vidi kompleks fundamentalnih pravnih normi, pisanih ili nepisanih, a koje se odnose na suštinu državne strukture.U tom smislu ustav u materijalnom smislu imaju sve suvremene (europske) države uključijuć i V.Britaniju b)ustav u formalnom smislu -označava sve pravne norme koje se razlikuju od običnih zakonskih normi prije svega po proceduri donošenja- koja je teža svečanija i dugotrajnija od procedure za donošenje zakonskih normi -formalni ustva je pisani akt najveće pravne snagekoji prvenstveno utvrđuje osnove,ali ne samo osnove i ne sve osnove određenog drž.i društvenog uređenja. Iz ovog proizlazi klasifikacija ustava na čvrste(rigidne) i meke(fleksibilne) ustave. c)instrumentalno značenje- upućuje na postojanje ustava,kao jednog posebnog normativnog akta koji okuplja većinu pravila materijalne ustavnosti-ustav postoji kao insrumentum ,ustav je juridički dokument Klasifikacija ustava -Uglavnom razlikujemo tradicionalne (pravne) i moderne (politološke) klasifikacije ustava. 1)tradicionalne klasifikacije ustava -dijelimo a)prema načinu donošenja -ustav može bit: oktroirani(ustavna povelja)-donosi sam vladar bez učešća dr.aktera ustavni pakt-zajednički akt kojeg donose sporazumno vladar i predstavničko tijelo ;nakon izglasavanja u skupštini narodni ili demokratski-donosi se bez učešća vladara i redovni je način donošenja u drž.republikanskog uređenja -ponekad ga donosi posebno izabrano tijelo-konstituanta(ustavotvorna skupština),a može ga donijeti i redovna zakonodavna skupština b)prema načinu mijenjanja -može biti: -čvrst (krut,tvrd,teško promjenjiv)-ako je ustavotvorna procedura složenija od zakonske-takav je ustav po pravnoj znazi iznad zakona i dr.propisa -mek(gipak,fleksibilan,lako promjenjiv)-kad se ustav mijenja istim postupkom koji je predviđen za donošenjen zakona -po pravnoj snazi je izjednačen sa zakonom c)prema strukturi -može bit:kodificiran-kad je kompletan tekst ustava sistematiziran u 1 cjelovitom aktu, heterogen- kada se ustav sastoji od više dijelova,najčešće donesenih u različito vrijeme 2)moderne(politološke) klasifikacije
- najpoznatija je ontološka klasifikacija -t emelj razlikovanja ustava fiksirana je na pragmatsku vrijednost ustava i stvarni odnos upravljača i upravljanih prema ustavnim normama Prema ovoj klasifikaciji razlikuju se : Normativni -pravno važeći ustav kojemu norme služe ne samo kao efektivna kontrola upravljača već i kao efektivna zaštita upravljanih od arbitrarnih postupanja vlasti-sve njegove norme imaju egzistencijalni realitet Nominalni-pravno važeći ustav ali njegovim normama, i to određenom manjem ili većem br.,nedostaje egzistencijalni realitet Semantički -pravno važeći ustav ali kojemu norme u cjelini nemaju egzistencijalni realitet. Ustav RH- prema načinu donošenja-demokratski ili narodni -prema načinu mijenjanja-čvrst,krut,rigidan -prema strukturi -kodificiran O promjeni(reviziji)ustava a)O formalnoj reviziji ustava - svaki put kad se predloži promjena ustava promjenu će obuhvatiti određena vlast Rigidni- onaj ustav koji za svoju reviziju traži postojanje posebnog organa i posebnu proceduru koja je superiornija od procedure koja se traži za donošenje zakona *pravo da predloži promjenu ustava Rh ima najmanje 1/5 zastupnika u HS,predsjednik RH i vlada RH -Hs odlučuje da li će pristupiti promjeni ustava većinom glasova svih zastupnika
-nacrt promjene ustava HS utvrđuje većinom glasova svih zastupnika -o promjeni ustava odlučuje HS 2/3 većinom glasova svih zastupnika -promjenu ustava proglašava Hrv.sabor Fleksibilni- ustav koji se mijenja od strane organa i procedura koje su identične onim koje se koriste u slučaju donošenja zakona b)O neformalnoj (faktičkoj) promjeni ustava
- realizira se između ostalog i stvaranjem ustavnog običaja.
- Tradicionalna ustavnopravna znanost razlikuje 3 uvjeta za nastanak ustavnog običaja: 1.dugo trajanje, 2.ponavljanje istog postupka, 3.predstavlja opća suglasnost o postojanju običaja i o potrebi njegovoga pridržavanja. c)o totalnoj parcijalnoj reviziji
- svi ustavi imaju odredbe koje omogućuju njegovu parcijalnu il totalnu promjenu, -bilo je ustava koji se nisu mijenjali,već su nastali prije vremena i to zbog teških defekata napravljenih pri samom njihovom stvaranju il su pali zbog revolcionarnih događaja(Afrika) potrebe zaštite ustava- koriste se različita sredstva :Politička kontrola ima preventivni karakter, vrši se a priori / Pravna kontrola-ima represivni karakter odvija se a posteriori a)Postupci političke kontrole- Razlikujemo 2 postupka : a)postupak prethodnog pitanja
- Predsjednik parlamenta ima pravo spriječit raspravu o prijedlogu zakona ako smatra da je konkretni prijedlog neustavan -Parlament je dužan izjasniti se o ustavnosti zakonaskog teksta b) postupak koji vodi politički organ -u dr.slučaju utvrđivanje suglasnosti zakona s ustavom pripada političkom organu ,ali ne parlamentu b ) Postupci pravne kontrole - S tehničkog stajališta kontrola se povjerava specijalnim sudovima koji kontolu omogućuju tužbom , specijalni sudovi -građanin se ne može pojavit pred sudom posebne nadležnosti(ustavni sud)tražeći ocjenu ustavnosti zakona za koje tužitelj tvrdi da je u suprotnosti s ustavom-ako sud zaključi da je zakon(ili pojedine njegove odredbe )u suprotnosti s ustavom on se poništava -odluka suca se smatra apsolutnom i ona važi erga omnes. Obveza zaštite i poštivanja prava predviđena je i Ustavom RH čl. 5 Ustava: Čl.5. U RH zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske ustav kao mapa vlasti a)o ustavu kao osnovnom zakonu države -politički upravljači imaju potrebu da uspostavljaju i službeno reguliraju položaj i uloge različitih centralnih, regionalnih i lokalnih organa vlasti koji obavljaju zakonodavnu, izvršnu i sudbenu funkciju. -U tekstu Ustava osim organizacije vlasti, nalaze se odredbe koje omogućuju kontrolu i ograničenje vršenja vlasti. -Najčešće su to norme koje se nalaze među političkim pravima čovjeka i građanina-to su-sloboda tiska, govora, javnog okupljanja, odredbe koje garantiraju ustavnost i zakonitost sudskog postupka, nezavisnost i nepristranost sudstva... b)o ustavnim odredbama -o sim pravnih normi, u ustavima susrećemo i čitav niz odredaba koje govore o političkim, ekonomskim i socijalnim zahtjevima naroda.
- politička elita 1 drž. svoj pogled na svijet izražava u preambuli ustava tj.u tekstu koji predhodi i koji je odvojen od normativnog dijela -preambula najčešće sadrži nepravne iskaze upravljača mada ima slučajeva da preambula ima normativni karakter -u normativnom dijelu (dio koji započinje čl.1.i proteže se do zadnjeg članka)nalaze se i dr.odredbe
Tako mnogi ustavi u svojim preambulama i uvodnim odredbama garantiraju zaštitu postojećih i priznatih granica RH -Čl.1.,St.(1) Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država. Čl.2.st (2) Suverenitet RH prostire se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja. ustav i drž.simboli -svi moderni ustavi specificiraju dimenzije i boje nacionalne zastave opisuju drž.amblem,označuju nacionalni cvijet,identificiraju nacionalnu životinju(obično je to neka zvijer),odabiru drž.himnu,te odlučuju o gl.gradu -1.korak koji označava rođenje nove drž. Je usvajanje drž.zastave i himne-tek kasnije slijedi novi ustav -kao simboli se koriste i životinje npr.indija je odabrala pauna za svoju drž.pticu -ustavi socijalističkih zemalja su sadržavali proleterske simbole(zvijezda,crvena boja). drž.simbole određuje ustav rh -grb -povijesni hrv.grb čija je osnovica 25 naizmjeničnih crvenih i bijelih(srebrnih)polja -zastava -crvena,bijela,plava s povijesnim grbom u sredini -himna -lijepa naša domovino O pojmu osporavanja/recepciji osporavanja(kontestacija)
- Svim ljudskim duštvima, modernim i starim,prijete određene opasnosti za opstanak. -Opasnost od dezintegracije društva jedna je od najvećih. -Zato se postojanje vlasti smatralo nužnim. -1. funkcija vlasti bila je da se suprotstavi opasnostima dezintegracije društva. -No,uspostava i održavanje vlasti implicira i pojavu nejednakosti i privilegija -Postoji nužno distanca i nejednakost između upravljača i upravljanih,iz čeg proizlaze privilegiji i povlastice za one 1.
- izvor osporavanja su postojeće i nove nejednakosti o recepciji osporavanja na zapadu -politički mehanizmi na zapadu počivaju na osporavanju -Mogućnost osporavanja u stvarnosti znači da oni koji se protive vlasti mogu upravljače miroljubivo i legalno eliminirati s vlasti. O civilizaciji Zapada- 3 principa pokret a ustavnosti na Zapadu a)Povjerenje u pojedinca- individualizam nastaje iz susreta 4 sukcesivna doprinosa : 1)doprinos antike - radi se o afirmaciji ljudske osobnosti,slobodne i odgovorne ljudske osobe,odn ideju da se svaki čovjek smatra centrom inicijativa i odgovornosti -Pod ovim se afirmira postojanje vječnih i nepromjenljivih zakona koji počivaju u ljudskoj prirodi,ti su zakoni superiorni zakonima pozitivnog prava iza kojih stoji država. 2)doprinos kršćanstva -ideja o slobodnoj i odgovornoj ljudskoj ličnosti valorizirana je afirmacijom ljubavi i skrbi za pojedinca. 3)doprinos feudalizma - feudalizam podstiče razvoj snažnog individualizma, aristokratske prirode, 4) filozofije prosvjetiteljstva - idejna snaga kohorte velikih mislilaca,liberala Montesquiea,demokrata Rousseaua , Descarta i Spinoze počiva na carstvu razuma, koje je logikom u stanju objasniti ne samo fizičke fenomene, nego i totalitet socijalnih, političkih i ekonomskih problema.
- Različite manifestacije povjerenje u ljudsku ličnost izražavaju se u dvostrukom kvalitetu: povjerenje prema individui
- se znak povjerenja je priznavanje slobode koja čovjeku omogućuje djelovanje na socijalnom i političkom planu 2.znak povjerenja-jednakost,budući da su svi ljudi u potpunosti slobodni,oni su po tom jednaki-riječ je o jednakosti šansi na juridičkom planu 3.znak se ogleda u općem karakteru izbornog prava Povjerenje u građana -u zemljema zapada na djelu je povjerenje da će u okvirima predstavničkog,reprezentativnog sistema izabranici naroda predstavljat svoje birače b)Vjera u vrlinu dijaloga -politička treprezentacija traži uspostavu dijaloga između birača i predstavnika birača
Dijalog predstavljaju i i vječanja u parlamentu i podjela vlasti c)Sklonost racionalnoj organizaciji -Ako je Ustavno pr.organizacija države u kojoj se istovremeno priznaje postojanje dvaju suprostavljenih elemenata,vlasti upravljača i slobode upravljanih,onda takva organizacija nužno ima racionalni karakter o klasičnom ustavnom pravu/karakteristike klasičnog ustavnog prava Pronalazak reprezentativnog režima - u antičkom gradu-državi vlast se mogla vršit na direktno ili neposredano jer je tada bilo moguće okupit građane na određenom javnom mjestu kako bi glasali za ili protiv aktualne političke vlasti -U uvjetima suvremene drž.koja broji milijune državljana,neposredna demokracija il vršenje vlasti je postalo nemoguće -U takvoj situaciji vlast je postala predstvanička(reprezentativna) -S obzirom na način vršenja suvereniteta reprezentativni sustav označava vladavinu naroda putem izabranih predstavnika -ipak neke su zemlje,poput Švicarske ili američke Rep. već od18.st.organizirale procedure polu-neposredne demokracije:referendum, narodnu inicijativu i pravo narodnog opoziva Funkcija predstavnika -zastupnici imaju fudamentalnu zadaću da sredstvima dijaloga uspostave zbiljsku,konkretnu koegzistenciju vlasti i slobode -prvenstvena im je zadaća da putem izglasavanja zakona,postavljanjem pitanja, interpelacijama propitivanje budžeta,obvežu upravljače da javno obrazlože i otvore javnoj kritici razloge svojih političkih odluka i mjera -U logici je predstavničkog sistema da predstavnici budu izabrani na određeno vrijeme,i da se sastav parlamenta mijenja u određenim vremenskim razdobljima. Organizacija natjecateljskih izbora- pluralizam potiče kompetetivne izbore u kojima različiti pojedinci predstavljaju različite političke partije s ciljem da osvoje povjerenje birača.Institucija natjecateljskih izbora zajedno sa slobodom izbora čini 1od temeljnih karakter.Ustavnog prava O ravnotežama u klasičnom ustavnom pravu(ravnoteža=ekvilibrij) -konstitucionalizam Zapada počiva na soc.,političkim i institucionalnim ravn. 1)Socijalna- po Rousseaua društvo se sastoji od građana,koji su jednaki u pravima i s jednakom stalošću i efikasnošću učestvuju u u formiranju opće volje. Politički režimi,uključujući i demokr.,bez obzira na njenu definiciju su u određenom obliku oligarhija. Ova pok Svi politički režimi,uključujući demokraciju su u određenom obliku oligarhija Momsen-je ukazao na zanimljivi historijski primjer socijalne rtavnoteže:radi se o patricijsko –plebejskoj republici u rimu 350.g.p.n.e. -patricijsko-plebejski karakter rimske republike je obilježavalo dvojstvo magistratura:postojala su 2 konzula-1 iz reda patricija,2.iz reda plebejaca -jedne je god.vijećnik bio plebejac ,a iduće patricij;-daljni primjeri dualističkog karaktera su još: angloameričke demokracije-u V.Britaniji je dugo bio na snazi cenzitarno izborno pravo francuska-republikanski režimi su u razdoblju od kraja 18.do sredine 19.st.su u potpunosti odbacili socio-političku strukturu-plebejskog tipa 2)Politička- rezultat alternacije vlasti između većine i opozicije(alternacija=zamjena). Aristel-prije 2000g.primjetio da je najvidljiviji aspekt političke slobode u tom što nema pojednica koji je nezamjenjiv na poziciji vlasti. Razliku između većine i opozicije čini njihov odnos prema obnašanju vlasti 3)Institucionalna -postoji ravnoteža a )ravn.između centralne i lokalne vlasti -postoji i federalnoj iu unitarnoj drž. -traženje nove formule federalizma u složenim drž.federativnog tipa,proces regionalizacije u drž.unitarnog tipa- pokazuju da je problem ravnoteže danas prioritetan zadatak -problem devolucije u V.Britaniji,pojava legista u italiji samo su neki od problema vezanih za ovu vrstu ekvilibrija b) ravnoteža unutar centralne vlasti -(ravnoteža između vlade i parlamenta) Njegovi modaliteti mogu biti različiti ; 2 najvažnija
1.provociran je francuskom i američkom revolucijom- Kronološki,1.je po datumu došlo do američke nezavisnosti,Deklaracija nezavisnosti objavljena je 4.7.1776.g.a Ustav SAD 1787.g. Franc.revolucija,je mnogo agresivnija,proizvodila je više rezultata. Nakon pada Napoleona nastavlja se donošenje novih ustava:Holandija,Grčka. Nestaje feudalni režim u Belgiji, Švedskoj, Holandiji, Francuskoj i Italiji. Emancipiraju španjolske i portugalske kolonije u Novom svijetu Latinsko američke zemlje i nakon proglašenja nezavisnosti zadržavaju kolonijalnu strukturu svojeg društva i dominira zemljišna oligarhija. 2.povezan je s franc.revolucijama iz 1830.i 1848g.
- Revolucija iz 1830.na izravan je način utjecala na razvoj europskog ustavnog pokreta. -potakla rađanje Ustava Belgije iz 1830.koji je ustav jasano i dobro podesio ravnotežu nacionalnih političkih snaga te parlamentarne monarhije -Belgijski je ustav, imitirajući francusku Ustavnu povelju iz 1830.izvršio veliki utjecaj na zemlje zapadne Europe. Ta je revolucija donijela potrese u Njemačkoj, Poljskoj, Italiji, Austriji...Rođen je Belgijski ustav 1830 koji je podesio ravnotežu unutar jedne parlamentarne monarhije i imao je ogroman utjecaj na orijentalne europske zemlje Bogoslav Šulek- naš pisac sa kraja 19.st.rekao je:"Što je probitačnije:samovlast ili ustavnost?...Svaki će pravodušni čovjek priznati da je ustavni način vladanja puno probitačniji i primjereniji od samodržava.....U zemlji pako ustavnoj narod napreduje u svakoma dobru; ondje cvate nauk, trgovina, obrt....." Međutim uočavajući proces konstitucionalizacije za vrijeme Austrijske Monarhije kojoj je Hrvatska bila sastavni dio, svjestan je da " nije svaki ustav izvor narodne sreće." 3.pokreće se nakon završetka 1.sv.rata -Nakon raspada austrijskog,njema.i ruskog carstva,u Europi se rađaju mnogi ustavi(Njemački Weimarski ustav, austrijski,mađarski,poljski, čehoslovački, turski, srpsko-hrvatski, ustavi SSSR-a i španjolski republikanski ustav iz1931.
- Ovaj treći val djelu u 2 dijametralno suprotna pokreta: -s 1 strane nalaze se Ustav SSSR-a koji je inspirirao političke institucije narodnih demokracija i Kine, -s 2. strane se nalaze ustavi središnje i orijentalne eurpe(koji su imitirali zapadnjački konstitucionalizam-posebice franc. Racionalni parlamentarizam- je karakterizirao zemlje koje su nakon 1.svj.rata bile van utjecaja SSSR-a Korak prema racionalizaciji obilježavaju dva poteza:
- postavljanje vlade je prepušteno parlamentu -očekivalo se da će se tako poboljšati odnosi između egzekutive i legislative
- poduzimaju su mjere kojima se nastojalo ograničiti teške posljedice čestih promjena vlade i njene političke odgovornosti Usprkos želji, većina tih dokumenata je između dva rata nestala-zemlje nisu bile spremne za liberalnu demokraciju, a i pobjedom komunizma u SSSR-u dosta je zemalja palo pod utjecaj fašizma /Italija, Njemačka, Austrija, Poljska, Rumunjska, Španjolska.. Razlika između eng.i franc.parlamentarizma U francuskom parlamentarizmu- racionalizaciju je obilježilo prvenstvo parlamenta. U engleskom parlamentarizmu-se u slučaju racionalizacije radilo o tome kako osigurati nadmoć egzekutive. 4.u razvoju ustavnosti dolazi nakon 2svj.rata -dogodile su se velike dekolonizacije čiji se aspekt ogleda u pojavi velikog br.novih drž. tvorevina. OUN od 1945.- 1978 sa broja 51 dolazi na 152 države članice. Broj se povećao i slomom socijalističkih federacija kad su s eoslobodile fašizma (SSSR,ČSSR,SFRJ). Hrvatska je ušla u OUN 1990. Ustavom. Razlozi konstitucionalizacije a)mondijalizacija sustava suvremenih drž. - dekolonizacija je otvorila vrata političkoj i ekonomskoj neovisnosti te vidike razvoju novih zemalja -fanon koji je bio 1 od tvoraca alžirske drž.je isticao da dekolonizacija predstavlja program apsolutnog nereda b)manifestiranje međunarodnog položaja novih drž. objava nacionalnih ustava je za neke novostvorene i neovisne drž.trenutak dostizanja političke zrelosti Transformacija i deformacija Ustavnog prava/O izazovima i širenju ustava i ustavnosti Deformacije klasičnoga Ustavnog prava u društvima izvan zapadnog kruga
-1.susret klasičnog Ustavnog prava s marksizmomo-marksizam negira individualizam protivi se dijalogu -2.susreta s fašizmom, kojima se Evropa suočila u razdoblju između dva rata. -3. serija ekonomsko siromaštvo u zamljama trećeg svijeta Transformacija klasičnog ustavnog prava u zapadnim zemljema- distorzije dosuđene klasičnom Ustavnom pravu,su bile mnogo manje u modernim zemljama nego u društvima koje je pokretala marksistička ideologija. U zapadnim društvima, inicijalna opozicija između individue i vlasti ublažena je u korist pomirenja, drugo- došlo je do promjene u hijerarhiji između vlasti i to u korist egzekutive; koja je izašla iz sjene legislative. Problem kroz puteve klasičnog prava je to što se demokracija na zapadu našla sučeljena s više nego različitim ideološkim, političkim, ekonomskim, socijalnim i kulturnim sredinama. o pojmu i definiciji države- Država predstavlja oblik perfekcioniranja ljudskog društva..
- Država kao usavršeno ljudsko društvo- Gledajući stvari iz perspektive 1 duge evolucije,država predstavlja privilegirani i određeni prostor unutar kojega se sučeljavaju i koegzistiraju vlast i sloboda- upravljači i upravljani. U takvom obliku država nije uvijek egzistirala. Država je nastala u određenom momentu kojeg vezujemo uz razvoj grčkih gradova i Rima, feudalizma. - Država kao osporavano ljudsko društvo- Država se karakterizira postojanjem policije, vojske i birokracije. Rješavanjem klasnog konflikta ostvaruje se i legalizira i dominacije jedne klase nad drugom. Država dakle predstavlja prije svega organizaciju političke klase na vlasti koja služi za dominaciju nad drugima. Na zapadu,drž.predstavlja političku organizaciju kapitalističke klase, buržoazije, koja ekspoatira proleterijat. Socijalističkom transformacijom društva,bilo putem reformi bilo putem revolucija,ukidanjem sistema društvenih klasa,država bi trebala nestati Kritika marksističkog stajališta-marksističko objašnjenje imalo je posebnu težinu za razvoj društva i drž. U 19.st. definicija države- Geografska definicija: - Drž.predstavlja lokalizaciju 1 određene populacije,odn riječ je o 1 artificijelnom(umjetnom)entitetu koji se nastanjuje na prirodnim područjima. Juridička definicija : -U kontekstu javnih vlasti(upravljača)država karakterizira centralni element u odnosu prema djelovima koji ga čine:lokalnim kolektivitetima (općinama,gradovima). -Država čini juridički plašt jednog sociološkog fenomena,čitavog kolektiviteta koji se preciznije naziva nacijom. -Država se 1 više tehničkim manirom analizira kao stabilan ljudski kolektivitet u kojemu je materijana prisila monopolozirana. Weber kaže kako država raspolaže monopolom legitimne uporabe sile. Sociološki elementi države- Sa sociološkog stanovišta,drž predstavlja ljudsku grupu,koja je fiksirana za određen teritorij na kojem se vrši ekskluzivna politička vlast.U smislu Ustavnog, ali i Međunarodnog (javnog) prava ovdje susrećemo 3 nužna elementa 1)personalni element-(populaciju ili narod) -Populacija ili narod-Nacija se definira kao sociološko-politički pojam, a narod -etnološko-politički. a)Nacija riječ narod upotrebljava se 3 značenja:skup neprivilegiranih klasa i grupa; građane ili nacija Nacija- podrazumijeva se grupa ljudi u kojoj su pojedinci međusobno povezani materijalnim i spiritualnim vezama 2.materijalni element( teritorij) Teritorij- prostor državne kompetencije.Omeđivanje teritorija vrši se - trima vrstama granica: kopnenim, zračnim i morskim. Funkcije teritorija:- Daje državi element personaliteta. Država bez teritorija ne može izražavati svoju volju, nije suverena. 3.formalni element ( Ekskluzivna politička vlast ili suverenitet) - suverena drž.je ona država koja vrši ekluzivnu političku vlast na na efikasan način, nad određenom populacijom i na određenom teritoriju Generički karakter vlasti- Vlast predstavlja energiju volje, koja se manifestira kod onih koji preuzimaju upravljanje nad jednom grupom ljudi, i koja im to dozvoljava - da raspolažu silom i kompetencijom. Ako se ona manifestira nasilno, vlast ima karakter faktične vlasti, a ako se ona manifestira uz suglasnost upravljanih,tad ima pravni karakter.
Njeno rađanje se mora uzdići pomoću pravnih procedura. Ovo drugo stanovište podupiru teorije: Teorija društvenog ugovora- Zagovaraju je u srednjem vjeku Althusius,T.Hobbes u"Levijatan,Rousseau"U društvenom ugovoru Do društvenog života ne dolazi zbog nužnosti koja se nalazi u ljudskoj prirodi, već zbog dobrovoljnog pristanka kojega u određenom momentu daju pojednici. Razlog se traži u korisnosti postojanja određenih zajedničkih interesa, pa se jednim općim i dobrovoljnim pristankom, kojeg Rousseau naziva društvenim ugovorom, pojednici odriču svoje nezavisnosti. Teorija o političkom ugovoru -predstavljao bi sporazum između ličnosti ili političkih grupa upućen stvaranju socijalnog tkiva nacije ili socijalnih organizacija koje prethode državi;npr. Magna Charta iz 1215.g.koja je rezultat pakta između Kralja i feudalaca. Teorija o utemeljenju i instituciji
- Država predstavlja grupu pojedinaca kojima rukovodi centralna vlada i to u ime ideje poduzetništva. Postoje indivudue s određenom idejom(poduhvatom) i sredstvima potrebnim za realizaciju. Pojedinci okupljaju pristaše da im pomognu u realizaciji njihova poduhvata. Grupa funkcionira kao kompleksni skup: postoji rukovodeća ideja, organizacijska vlast, grupa pojedinaca zainteresirana za realizaciju ideje i naposljetku, konstituiranje onoga što se naziva institucijom Razlike političke i juridičke koncepcije suvereniteta-suverenitet drž. Politička koncepcija državnog suvereniteta- francusko kraljevstvo, u kojem se nastoji opravdati supremacija kralja nad ostalim velikim feudalcima, ali i nezavisnost krune spram Svete stolice i Rimskog carstva. Juridičkoj koncepciji –se sastoji u priznanju da suverenitet pripada državnim vlastima ili vladi shvaćeno u najširem smislu te riječi.
- Državna vlada raspolaže nizom ovlaštenja ili prava: pravom donošenja propisa, policijom, pravosuđem,pravom kovanja novca... U odnosu na prethodnu ova koncepcija dozvoljava shvaćanje da je suverenitet djeljiv. Relacije države i prava - Pravo skup obligatornih društvenih pravila ponašanja koja koriste ljudima radi uspostave reda i mira a)Pravo kao socijalna disciplina- Pravo postoji od najstarijih vremena, od Hamurabija, 2000. g.p.n.e. pa do današnjeg dana pravni se propisi javljaju da bi osigurali funkcioniranje organiziranog društva...Još i danas vrijedi izreka: "Ubi societas, ibi jus. b)pravo se izražava juridičkim propisima- u formalnom smislu,propis se predstavlja ili u formi zakona ili u formi uredbe i običaja,njih nalazimo u ugovoru.Forma prije svega služi da utvrdimo egzistenciju pravnog propisa. U tom smislu pisani propisi imaju superiorniji položaj od nepisanih propisa,posebno običaja. Pravni propis ne može biti nepokretan .On se mijenja pod pritiskom političkih,ekonomskih i socijalnih nužnosti **c)Obligatorni karakter juridičke zapovijedi-
- O interakciji između drž.i prava-** drž.je živa realnost različita od prava.Za Kelsen drž.i pravo su jedno. -Dominacija drž.nad pravom - drž.subordinira sve oblike lokalnog ili spontanog prava u oblik koji drž.priliči-dakle zakon -Ograničenje države pravom - Danas je država u cjelini svojih aktivnosti ograničena pravom.
- Radi se u stvari o jednom ograničenju s kojim je država suglasna, pa se može govoriti io autolimitaciji ili samoograničenju države pravom. Naime, država se obvezuje na pridržavanje određenih juridičkih propisa. Vrste državnog uređenja/ O različitim aspektima države Jednostavna država -centraliziranoj drž.koja se posve uređuje putem principa jedinstva.
- Da bi izbjegla ekstrem u praksi "jedna i nedjeljiva" prihvaća različita ograničena poboljšanja (dekoncentraciji i decentralizaciji) Dekoncentracija - transfer određenih poslova centralne vlasti na lokalni nivo, i to u korist državnog funkcionera. -Ovi se organi i dalje nalaze u položaju pune hijerarhijske podređenosti prema centralnim organima
Decentralizacija -delegacija određenih poslova s centralnog na lokalni plan, i to u korist funkcionera koje biraju sami građani. Izbor dakle čini bitnu odliku decentralizacije -Uspostavlja se izvjesna samostalnost necentralnih organa. Složena drž.- predstavlja se kao drž.država,kao djeljivi kolektivitet kojeg se djelovi nazivaju državama i koji su se našli ujedinjeni vezom društva a)Stariji oblici složenih država : Povezani su uz fenomen dinastija i mogu biti personalna unija -personalna unija-dvije monahrije imaju istog vladara,no vlade su neovisne jedna od druge. -to je slučajan način ujedinjenja zbog nasljednih prava (nizozemska, Luksemburg , Belgija i Kongo)
- realna unija -ujedinjene su više na dobrovoljan a ne slučajan način Obje su monarhije ujedinjene u osobi istog monarha. (Švedska i Norveška od 1815-1905,te Austrija i Mađarska od 1867-1918) b)postojeći oblici složenih država: 1)konfederacija -predstavlja egalitarnu asocijaciju između država od kojih svaka prihvaća da kooperira u određenom br.područja,ali na način da prije svega čuva svoju suverenost -Konstitutivni akt konfederacije predstavlja ugovor. -Najvažnije odluke donose se na temelju jednoglasnosti članova i referendumom. -Strukture imaju karakter međudržavnog predstavnika tijela i ne teži kreaciji određene superiorne etatističke volje Klasične konfederacije : SAD od 1778-1787 (postojala je za trajanja rata za nezavisnost a prethodila donošenju saveznog ustava iz 1787.) Švicarska do 1848 kada se transformirala u federalnu državu,Njemačka od 1815-1866,Europska unija-započeta je 1952 Moderna konfederacija -kada su zemlje zapadne Europe stvorile CECA( Europsku komisiju za ugljen i čelik), CEE (Europsku ekonomsku zajednicu), EURATOM( Europska zajednica za atomsku energije)da bi nakon Rima 1957.g.postepeno realizirala fuziju. 2)federacija- , nalaze se države članice,odn federalne jedinice (U Kanadi je riječ o provinciji,u Švicarskoj o kantonima,u SR Njemačkoj o landerima,u SAD-u-Australiji i Indiji federalne jedinice nose naziv države, a u bivšoj SFRJ bile su republike). Na višoj, superiornoj razini, nalazi se novi etatistički kolektivitet kojeg neki pisci nazivaju i superdržavom. Federalna država predstavlja simbiozu između unitarne države i konfederacije, između solidarnosti i ekonomije. Federacije : SAD od 1787, zatim Kanada, Meksiko, Brazil, Argentina. -U Europi su to Austrija, Švicarska, SR Njemačka. Postojalo je u Jugoslaviji (1941-1974), Čehoslovačkoj i SSSR-u do kraja 1990-ih. -Rašireno je u Aziji: Indija, Malezija, Arapski Emirati, Oceanija, Australija.
- U Africi:Nigerija, Komori, Južna Afrika. Orgazicioni principi federalizma -Princip superpozicije- tiče se super države ili nivoa vlasti super drž. -posebna politička organizacija: egzekutivna vlast(vlada)legislativna (parlament)te sudska(sudovi) -Federalne države raspolažu isuverenitetom. Samo se ona pojavljuje u međunarodnim odnosima (ne pojavljuju se članice) -federalno pravo nadređeno lokalnom pravu;primjenjuje se izravno na pojedince
- princip autonomije -tiče se federalnih jedinica Federalne drž.raspolažu internom vlasti samoorganiziranja. Savezna država ima svoj ustav, a osim njega postoje i ustavi federalnih jedinica. Na simboličkoj razini savezna drž.ima zastavu i himnu koja je različita od zastava i himni po federalnim jedinicama.
Jedinice područne(regionalne)samouprave su županije -područje županije određuje se na način propisan zakonom. U većim gradovima u RH zakonom se mogu dati ovlasti županije,u naselju ili dijelu naselja mogu se u skladu sa zakonom,osnivati oblici mjesne samouprave. Poslovi lokalnog i područnog(reg)djelokruga uređuju se zakonom-prilikom dodjeljivanja tih poslova prednost će imati ona tijela koja su najbliža građanima -imaju pravo na vlastite prihode koji moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predviđenim ustavom i zakonom -država je dužna pomagati financijski slabije jedinice likalne samouprave u skladu sa zakonom Šire o ideji i praksi složene države Konfederacija -predstavlja međunarodnu organizaciju koja se definira kao savez država sa stalnim organima;čija je svrha podupiranje zajedničkih interesa svojih članova,a posebno onih u podučju vanjskih poslova. -glavna razlika između saveza i konfederacije->konfederacija djeluje parlamentarno,a ne samo kao npr.ratni savez,te konf.ima stalne organe Savezi koji su se oduvijek smatrali konfederacijama su : Ujedinjene države Holandije (1579-1795) Američka konfederacija (1781-1789) Švicarska konfederacija (1789- 1803 i 1814-1848) Savez australskih kolonija (1885-1895) Njemačka konfederacija (1815-1866) Članovi konfederacije su podređeni međunarodnom pravu(imaju ambasadore u stranim zemljama,zaključuju ugovore deklariraju rat). Ako se država povuče iz konfederacije kako je predviđeno međunarodnim ugovorom kojim je stvorena, onda je to legalan način. Ako povlačenje nije u skladu sa stipulacijama ugovora, ta povreda znači pobunu protiv savezne vlasti. Organizacija: Glavni organ konfederacije je skupština koju čine delegati država članica. Kao pravilo vrijedi načelo o jednakosti glasova i načelo da se sve odluke usvajau jednoglasno.Vodstvo konfederacije pripada stalno 1 članu Nadležnost konf .-konfederaciji uvijek pripadaju vanjski poslovi i zapovjedno mjesto nad vojskom konfederacije. Sudstvo konfederacije obično rješava konflikte između država članica. Financije se ostvaruju doprinosima država članica čiji iznos utvrđuje skupština konfederacije O nestanku konfederacija: uzrok su Najčešće unutrašnja neslaganja država članica. u američkom primjeru radi se o građanskom ratu-sukobu sjevera i juga. Prvo je pitanje interpretacija federalnog ustava a dr.pitanje ropstva. O oblicima konfederacija. Personalna unija - znači identičnost osobe monarha u nekoliko država Radi se o slučajnom načinu ujedinjenja, zbog naljednih prava. (povezivala je Englesku sa Škotskom; Austriju sa Mađarskom. )- Realna unija - nije slučajni savez kojeg spaja jedna osoba već internacionalni savez kojeg jedna institucija drži na okupu. Ona je oblik konfederacije jer je osnova zajednice ugovor -dakle ujedinjene su više na dobrovoljan a ne slučajan način. Zajednički organ nije skupština delegata nego monarh. Realna unija traje koliko i ugovor. S propašću Austro-Ugarske 1918.nestalo je zadnji primjer realne unije. I u jednom i u drugom savezu nema zajedničkih zakona za sve države i nema zajedničkog državljanstva. Federacija- Ako se 1 broj drž.ujedini tako da se dok su u savezu odreknu svoje izravne podređenosti(kao individualne drž.)međunarodnom pravu,i ako se organiziraju ntako da taj savez postane izravno podređen međunarodnom pravu,onda je ta zajednica federacija(savezna drž) O novoj drž.govori njen ustav koji je pravni osnov njena utemeljenja. Ustav federalne drž.može se promjeniti jedino na način predviđen samimi ustavom. Federalna drž.ima svoju vlastitu legislaturu,egzekutivu i sudstvo. Dijelovi federalne drž.također imaju svoju legislaturu,svoju egzekutivu i svoje sudstvo.
U nekim federalnim drž.u slučaju konflikta između federalnih zakona i zakona dijelova federacije
- federalni zakoni imaju prednost. Ali u svim federalnim državama vrhovni zakon jeste ustav federacije. U federalnim drž.postoji zajedničko državljanstvo;ponekad postoji i državljanstvo članice federacije. Organizacija federacije -među njima ima monarhija(bivše Njemačko Carstvo),ali Ipak većina ima oblik republikanske vladavine. Nadležnosti u federalnoj državi(mješovita nadležnost) - su podjeljene između federacije i federalnih jedinica konkurentna nadležnost-je ona koju mogu regulirati federacija ili federalne jedinice ali ne istovremeno paralelna nadležnost-je ona u kojoj određene funkcije normativno reguliraju federacija federalne jedinice Ekskluzivna nadležnost federacije
- najčešće se tiče vanjskih poslova, oružane sile, sredstava komunikacije i veza, carina, Promjena federalnog ustava- ustav federalne drž.mijenja se samo na način predviđen u ustavu Za svoju promjenu zahtjeva većina članica federacije. Ustavi federacija su izuzetno kruti ustavi-procedura njihove promjene je izuzetno teška Federalno sudstvo- rješava sukobe federalne organizacije i federalnih jedinica,kao i uskobe između samih članica federacije. U većini federalnih drž.taj autoritet je vrhovni sud federacije. Cilj federalnog ustava -je institucionalizacija ravnoteže između državnog jedinstva i subnacionalne različitosti Bikarmeralizam federalnog parlamenta - Struktura federalnog parlamenta: Vladajući princip svake federacije je da 1 dom(donji dom)predstavlja čitavu drž.kao naciju,a dr.dom(gornji dom)interese federalnih jedinica. Što je federalno načelo u federalnoj državi jače istaknuto, to su ovlasti gornjeg doma šire. Tako su nadležnosti Senata u Kongresu SAD-a izuzetne, što se ne može kazati za sve druge domove. Dva pitanja koja se postavljaju parlamentu u federaciji 1 .Da li su dva doma doista u potpunosti jednaka u smislu nama zakona ili političke odluke bez sudjelovanja oba doma? U unitarnoj državi , kabinetskog britanskog tipa, donji dom parlamenta obično je snažniji negoli gornji dom, posebno ako se uzme u vid da se nacionalna egzekutiva formira u donjem a ne gornjem domu. U federalnoj državi -što je federalno načelo jače izraženo, to su ovlasti gornjeg doma šire. 2.Reflektira li 1 od domova federalnu strukturu tako da jamči jednaku reprezentaciju nejednakih djelova? U najstarijoj konfederaciji na svijetu SAD- domovi Kongresa su jednaki. U zakonodavnom postupku sudjeluju Predstavnički dom i Senat. Federalnu strukturu SAD reflektira Senat(odn njegovih 100 senatora),ali je svaka drž.različita(po broju stanovnika,ekonomskoj snazi..) i daje po 2 senatora. O etničkoj dimenziji federalizma 1)Polietnički ili multinacionalni tip- Sistemi su u kojima interne teritorijalne podjele usko korespondiraju s glavnim etničkim ,lingvističkim ,religijskim tribalnim grupiranjem ( npr: SSSR, ČSSR, Burma i Pakistan ) Ustav SSSR-a priznavao je 15 različitih nacionalnosti koje su sačinjavale tu federaciju. Svaki od 15 glavnih gradova imao je samoupravnu teritorijalnu jedinicu koja se nazivala "savezna republika"-od kojih je svaka slala po 25 deputata(zastupnika) u gornji dom sovjetskog parlamenta.
- Mješovite federacije- u njima teritorijalne samoupraven jedinice počivaju na teritorijano-etničkim interesima. npr Kanada,Indija,Švicarska->22 kantona ->18 jednojezične->3 dvojezične->1 trojezičan). U federacije mješovitog tipa ubrajala se FNRJ odn SFRJ 3)Monoetničke federacije -Sistemi su koji su sastavljeni od teritorijalnih jedinica u kojima nema naglašenih rasnih ,etničkih, plemenskih, vjerskih ili lingvističkih. To su SAD, Australija, latinskoameričke federacije, Austrija i SR Njemačka. ustavnim preklapanjima u federalizmu- Ustavni tekst i ustavna praksa ponekad propuštaju do kraja izvršiti podjelu nadležnosti.
Individualne slobode - su različite mogućnosti koje dozvoljavaju da građani u okvirima organiziranog društva samostalno i efikasno realiziraju svoju osobnu sudbinu, Odnosi između 2 segmenta sloboda: 1)Istodobnost zahtjeva za političkom i individualnom slobodom
- U Engleskoj je kralj Magna Chartom započeo proces respektiranja individualnih sloboda. To je ponovila i Petition of Rights i Bill of Rights ,zatim u SAD -u Virginijska Deklaracija o pravima, a naposljetku Deklaracija o pravima čovjeka i građana u Francuskoj. Sloboda je u najopćenitijem smislu-sposobnost donošenja odluke 2)Potreba istodobne zaštite političke slobode i osobnih sloboda - ako građani participiraju u vlasti,bitno je da su njihove osobne slobode sigurne, kako ih politička vlast ne bi mogla ometati ili pritiskivati Politička sloboda se brani idejom osobnih sloboda:sloboda kretanja,savjesti i vjeroispovjesti,slobode tiska,trgovine,politička sloboda Constant- mnogi ljudi su ravnodušni glede javnih stvari -zahtjev za osobnim slobodama mnogo je snažniji nego za sudjelovanjem vlasti. Mnogi su ljudi ravnodušni prema onome što se događa u javnosti. O formiranju individualnih (osobnih) sloboda - individualne slobode su rezultat sukcesivno razvoja nejednakosti i jednakosti 1)osobne slobode koje su rezultat nejednakosti(neravnopravnosti) -Za vrijeme Antike robovi su bili lišeni svojih prava. -Za vrijeme srednjeg vijeka , sloboda kretanja nije se priznavala kmetovima. Pravo lova, ribolova, držanje golubova bila su do Revolucije rezervirana za feudalce. U modernim vremenima mnoge su se profesije pod "starim režimimom" vršile kao privilegij dat od strane kralja. Npr. izborno pravo je bilo cenzitarnog karaktera; ono dugo nije bilo priznavano ženama. 2)individualne slobode koje su rezultat jednakosti(ravnopravnosti) - Moderne slobode su rezultat principa jednakosti. Posvećenje individualnih sloboda u SAD i Francuskoj 1789. počiva na teorijama o prirodnom stanju i društvenom ugovoru. Najviše utjecaja je tada imala ideja o prirodnoj (originarnoj) jednakosti ljudi. Ideju jednakosti posebno je zagovarao Roussea,i dr.filozofi 18.st.prihvaćen je od strane francuskog"trećeg staleža" Tu ideju najjasnije u čl 1 afirmira Deklaracija o pravima čovjeka i građana iz 1789.: "Ljudi se rađaju i žive slobodni, jednaki u pravima. Oklasifikaciji ili različitim grupama individualnih sloboda Privatne slobode- Smisao ovih sloboda je osiguranje mirnog uživanja privatnog života. Dijele se na: 1)Individualne slobode; a)osobna sloboda-Riječ je o fizičkoj nezavisnosti osobe o njenoj slobodi od svakog ropstva ili sluganstva, te arbitrarnog uhićenja, optuživanja i zatvaranja. Habeas Corpus Act iz-predviđao je u slučaju uhićenja hitnu i neposrednu intervenciju žirija i njegovo očitovanje glede slobode zatočenih ljudi. b)Sloboda obitelji – pravilnog zaključenja braka, posvojenja, roditeljskog autoriteta, slobode darovanja i oporuke. Tu se pribraja i zaštita intimnosti privatnog života c)Privatno vlasništvo- tu su slobodu afirmirale sve klasične deklaracija o pravima i slobodama 2)Kolektivne slobode- Sloboda savjesti i vjeroispovjesti,obrazovanja,okupljanja,udruživanja,sindikalna sloboda,sloboda tiska i informiranja Pojedinac može vršiti svoju aktivnost bez ikakva prethodnog odobrenja. No zlouporaba vodi pojednica pred sud. Političke slobode: a)Građanska prava -"Civis Romanus sum" -ova čuvena formula omogućavala je građaninu da učestvuje u životu grada, da obavlja javnu službu, bude porotnik, svjedok, vojnik,te da za obavljeni posao može tražiti drž.plaću b)Politička prava- omogućuju sudjelovanje u izražavanju narodnog suvereniteta –pravo glsovanja na izborima , da se bira i bude biran,pravo učlanjenja u političkestranke.Ona se priznaju onima koji imaju određenu dob za njihovo korištenje.
Garancija prava čovjeka -počivajiu na respektu principa podjele vlasti i počivaju u ravnoteži između slobode i zaštite društva -garancije prava su pozitivni i obligatorni propisi koji zakonodavca ograničavaju i obvezuju -npr.u Franc.ustava 1791:zakonodavno vijeće neće usvojiti ni jedan zakon koji bi ometao i narušavao vršenje prirodnih prava zapisanih i garantiranih ovim ustavom. Izvori deklaracija o pravima- Treba ih potražiti u političkoj filozofiji 18 st.Filozofija prosvjetiteljstva je pridonjela inpiraciji Francuske deklaracije Doktrinarni doprinosi Rousseaua ( prirodna prva čovjeka i sloboda vjeroispovjesti) Montesquieua (podjela vlasti,sigurnost ) Diderota i Voltairea fiziokrat a (poštivanje vlasništva)predstavljaju najznačajnije stranice doktrinarnih izvora deklaracija o pravima. -individualni doprinosi spomenutih velikana crpe inspiraciju iz zajedničkih izvora- iz odeja o prirodnom pravu te doktrine o ugovornom karakteru društva i njegovog nastanka. Budući sa su virginijski revolucionari čitali Blackstoneove traktate o poveljam a individualnih prava,Virginijska deklaracija iz 1776. u njegovim tekstovima nalazi inspiraciju.-izvori engleske tradicije počivaju na skolastičkoj filozofiji srednjeg vijeka-to se posebno odnosi na kasnije pravce indiviualističkog humanizma zemalja Zapadne Europe Virtualne slobode i socijalna prava Virtualne slobode ili sloboda otpora -kad je riječ o pojedincu protiv vlasti Centralno mjesto ove koncepcije je misao da se u ostvarenju sreće pojedinci natječu s drugim pojedincima. Uloga je države svedena na minimum; ona se brine za održavanje reda i mira. Za Babeufa slobode su:mogućnosti,virtualiteti,otvoreni putevi neovisnosti i inicijative individua Čovjek je kovač svoje sreće i time odgovoran sam sebi Jeffferson je govorio o što manje primjetnoj državi-država je bolja što ima manje vlasti Ideja jednakosti prava ostaje neostvaren postulat. Tim problemom se bavila teorija i praksa socijalizma. Tako npr. postulat o jednakoj dostupnosti javnim službama proklamiran je u velikom broju ustava. No pojedine javne službe traže najviše obrazovanje, posebne pripreme,a najbolje obrazovanje traži velike financijske izdatke,koje ne mogu zadovoljiti,prokalmirana jednakost prava uzmiče pred nejednakosti faktičnoga. Bez jednakosti, sloboda ostaje privilegija. socijalna prava ili slobode otpora- povelje individualnih sloboda su kompletirane zahvaljujući inzistiranju socijalista na ideji jednakosti socijalna prava (pravo na rad,besplatno obrazovanje,pravo na zdravstveno osiguranje,pravo na odmor ->pokazuju nam da prava i slobode više ne ovise samo o pojedincu i njegovom djelovanju ->od države se očekuje da djeluje i ispuni ova prava O modalitetima regulacije prava i sloboda(ograničavanja)- Prava i slobode se mogu regulirati na 3 moguća režima: 1)Represivni režim
- je uređenje prava i sloboda koje je u suglasnosti sa liberalnim sistemom prava i sloboda čovjeka i građanina. On znači da se pojedinac bez prepreka koristi svim pravima i slobodama i pravima. Pojedinac mora priznati samo ograničenja koja mu je u postavio zakonodavac. Također trebaju biti unaprijed poznata sva kaznena djela i njihove sankcije. Kaznena djela trebaju bit što uže definirana Kaznenih djela ne treba biti mnogo->ako ih je puno onda sužavaju prostor slobode. 2)Preventivni režim- Pojedinac nije gospodar svojeg ponašanja. U korištenju slobode on podliježe režimu prethodne dozvole(prethodne autorizacije)->dozvolu/zabranu određenog prava i sloboda daje izvršna vlast. Npr. ekonomsko poduzetništvo traži prethodnu autorizaciju;za otvaranje kafića traži se uporabna dozvola 3)Intermedijarni režim- se nalazi između prethodna 2. Riječ je o mješovitom sistemu koji poznaje i prethodnu dozvolu i zabranu.
