Preuzmite Skripta iz neurologije i više Skripte u PDF od Neurologija samo na Docsity!
Obavezna literatura:
1. Neurologija, autori: Demarin, V, Trkanjec Z. Medicinska naklada, Zagreb,
2. Prof dr sc Ž. Grbavac: Propedeutika za medicinske sestre, Školska knjiga,
Zagreb
Skripta je informativna o gradivu s predavanja, za ispit je potrebno učiti iz gore
navedene literature.
FUNKCIONALNA NEUROANATAOMIJA i NEUROLOŠKI PREGLED
Dijelovi živčanog sustava
- Središnji živčani sustav
- Mozak
- kralješnična moždina
- Periferni živčani sustav
- Živčani korijeni i spletovi
- Periferni gangliji
- Periferni živci
- Autonomni živčani sustav
- Simpatikus
- Parasimpatikus Vrste stanica
- Neuron (živčane stanice) osnova funkcije i građe živčanog sustava
- Glija stanice Astrociti-metabolizam Oligodendrocit-građa ovojnice Mikroglija-obrana Neuron: Tijelo,Akson,Dendriti
- Sinapse: mjesto kontakta između neurona
- Impulsi se prenose oslobađanjem neurotransmitera koji djeluju na receptore postsinaptičke membrane Neurotransmiterski sustavi:Dopamin , Serotonin, Acetilkolin, GABA – najčešći inhibicijski sustav, Glutamat – najčešći ekscitacijski sustav Osnovni dijelovi živčanog sustava
- Tijela neurona čine sivu tvar
- Aksoni živčanih stanica čine bijelu tvar (živčani putevi)
- Veliki i mali mozak: siva tvar izvana, bijela unutra
- U leđnoj moždini i moždanom deblu je obratno
- Cerebrum=veliki mozak Gornji motorni neuron Bazalni gangliji
- Cerebellum=mali mozak
- Moždano stablo=pons+medula oblongata
- Kralješnična moždina Donji motorni neuron
- Periferni živci
- Neuromuskularna spojnica
- Mišić ŽIVCI: moždani, moždinski
- Zajednički završni put:
- 12 pari moždanih živaca = 24
- 31 par moždinskih živaca = 62
- Ukupno 86
- Sve informacije ulaze i izlaze iz središnjeg živčanog sustava kroz tih 86 živaca 31 par moždinskih živaca: 8 cervikalnih, 12 torakalnih, 5 lumbalnih, 5 sakralnih 1 kokcigealni Živčani pleksusi: Cervikalni C1-C4 , Brahijalni C5-Th1, Lumbalni L1-L4, Sakralni L4-S 3 Periferni živci: Gornji ekstremiteti: n. Axillaris, n. musculocutaneus, n. radialis, n. ulnaris, n. medianus Donji ekstremiteti: n. Femoralis, n. obturatorius, n. cutaneus femoralis laterales, n. ischiadicus, n. tibialis, n. peroneus Mijelinizirani živci Ne - mijelinizirani živci Gornji motorni neuron (GMN) =kortikospinalni i kortikonuklearni put= piramidni put= glavni motorički sustav Oštećenje GMN: Kontralateralna hemipareza
- Živčane stanice motornog korteksa desne moždane hemisfere
- Akson:
- Prolazi kroz desnu kapsulu internu
- Križa stranu u meduli oblongati
- Prolazi dolje kroz lijevu lateralnu kolumnu leđne moždine
- Prekapča se s DMN koji inervira muskulaturu lijeve noge
- Oštećenje GMN je kontralateralno Ipsilateralna hemipareza
- lezija smještena ipsilateralno (istostrano) u cervikalnoj meduli uzrokovat će hemiparezu sličnu kao kod oštećenja kontralateralne moždane hemisfere
- neće biti zahvaćeno lice, niti vid
- može biti prisutan ispad osjeta (disocijacija), ispod oštećenja Ipsilateralna monopareza
- lezija smještena jednostrano u leđnoj moždini niže od vrata:
- uzrokovat će slabost noge po tipu oštećenja GMN
- oštećen proprioceptivni osjet istostrane noge
- zbog oštećenja spinotalamičkog puta bit će oštećen osjet boli i temperature suprotne noge Ovakva ošetećenja su poznata kao Brown-Seqardov sindrom.
- Oštećenje kralješnične moždine – parapareza (kljenut obje noge )
- Oštećenje u gornjem dijelu vratne medule ili moždanom deblu – tetrapareza (kvadrupareza) kljenut ruku i nogu
- Oštećenja DONJEG motornog neurona su : Izražena atrofija Snižen tonus kljenut Sniženi refleksi Nema patoloških refleksa
- Oštećenja GORNJEG motornog neurona su:
Opskrba velikog i malog mozga: Art. carotis int. se dijeli na art. cerebri med. i art. cerebri ant Art. basilaris se dijeli na 2 art. cerebri posterior Art. cerebri anterior prednja moždana arterija oštećenje uzrokuje:
- pareza noge (paraplegija)
- inkontinencija
- gubitak osjeta Art. cerebri media Srednja moždana art. oštećenje uzrokuje:
- KL hemiplegija
- KL hemihipestezija
- KL hemianopija
- disfazija/dizartrija Art. cerebri posterior Stražnja moždana art. oštećenje uzrokuje:
- homonimna hemianopija
- talamički sy Vertebrobazilarni sliv: 2 vertebralne arterije, 1 bazilarna art. opskrba:
- moždano deblo
- mali mozak
- stražnji dio velikog mozga oštećenje art. basilaris uzrokuje:
- poremećaj svijesti (koma)
- bilat. motoričke i senzorne ispade
- poremećaj funkcijamalog mozga
- ispade kranjalnih živaca ANAMNEZA simptomi - svijest, motorika, osjet, koordinacija, bol, vid, sluh, tremor, tonus, smetnje sfinktera od kada? -prvi puta
- ponavljaju se-u kojem vremenskom razdoblju koliko traju - minuta, sati, dani, tjedni Heteroanamneza, Dječje bolesti, Obiteljska anamneza Funkcije i navike (stolica, mokrenje, pušenje, alkohol,kava), Alergije, Lijekovi NEUROLOŠKI STATUS SVIJEST - somnolentan, stupor, koma Glasgow coma scale Otvaranje očiju 4 Motorički odgovor 6
Verbalni odgovor 5 zbroj UKUPNO 15 ORIJENTACIJA prema sebi, u vremenu, u prostoru PAMĆENJE: kratkoročno, dugoročno KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI (više živčane funkcije) DOMINANTNA HEMISFERA - LIJEVA Poremećaj govora: disfazija (poremečaj dominantne hemisfere) , disartrija (nedominantne) Poremećaji: Disleksija - čitanje ( i razumijevanje) Disgrafija - pisanje Diskalkulija - računanje Agnozija - prepozavanje predmeta VRSTE AFAZIJA: BROCINA
- Lokalizacija-stražnji dio donjeg frontalnog girusa
- Motorička ili ekpresivna (izražajna) afazija
- Govor:oklijevajući, nejasan, struktura rečenice manjkava
- Pisanje: agramatizam, parafrazije
- Razumijevanje relativno dobro očuvano VRSTE AFAZIJA: WERNICKEOVA
- Lokalizacija-stražnji dio gornjeg temporalnog girusa
- Senzorna ili receptivna afazija, ne razumijevanje izgovorene riječi
- Govor dobro artikuliran, normalna melodija i ritam
- Parafrazije, neologizmi, paragramatizmi VRSTE AFAZIJA: GLOBALNA
- Poremećaj ekspresivne i receptivne govorne funkcije
- Jedva razumljiv govor (ako govori)
- Stereotipno ponavljanje riječi-govorni automatizam NEDOMINANTNA HEMISFERA - DESNA Oštećenje uzrokuje: Geografska agnozija Apraksija oblačenja Konstrukcijska apraksija
- ne uspijeva prostorni objekt sastaviti od njegovih pojedinačnih elemenata
- nedominantna hemisfera, parijetalni režanj ZANEMARIVANJE
- jedne strane tijela- motoričko, taktilno, vidno ANOZOGNOZIJA
- neprepoznavanje bolesnog stanja (hemipareza, gluhoća sljepoća, uopće bolesti)
- suočeni-daju racionalni odgovor- npr. Miču zdravu ruku OSJET : površinski, bol, toplo/hladno, propriocepcija , vibracija POVRŠINSKI OSJET: Dermatomi taktilna hipestezija-smanjen osjećaj dodira anestezija - odsustvo hiperestezija - pojačani osjećaj dodira hipalgezija - smanjena osjetljivost na bol hiperalgezija - povećana termohipestezija - smanjenje termičkog osjeta termoanestezija - odsustvo
N hypoglosus
- Inervira sve mišiće jezika
- Najčešći poremećaj:
- Pareza – jezik skreće na starnu oštećenog živca
DIJAGNOSTIČKE METODE U NEUROLOGIJI
1.Laboratorijske pretrage Pretage likvora - lumbalna punkcija Krvi (kemijska analiza, testovi koagulacije, toksikološka anlaiza, hormoni, titar antitijela) 2. Elektrofiziološke metode EEG, EMNG, EP 3. Neuroradiološke metode Nativne i kontrastne rtg pretrage CT, MRI, MRA, fMRI, angiografija, mijelografija 4. Vaskularne ultrazvučne metode Ekstra i intrakranijske Dopler metode 5. Nuklearno medicinske metode gama encefalografija, SPECT, PET Lumbalna punkcija : Izvodi se sjedeći uz maksimalnu kifozu i uvlačenje trbuha ili ležeći na boku priljubljenih koljena Sterilna igla uvodi se u subarahnoidalni prostor između trnastih nastavaka kralježaka L3-L4 u medijalnoj liniji, odnosno jedan prostor više ili niže Likvor se sakuplja u 3 sterilne epruvete-kemijska i bakteriološka analiza Može se izmjeriti tlak likvora-ležeći položaj Elektroencefalogram EEG registracija promjena potencijala koji nastaju bioelektričkom aktivnošću mozga pomoću skalp elektroda valovi se razlikuju prema frekvenciji, amplitudi, raspodjeli i učestalosti Alfa valovi osnovni ritam mozga u mirovanju (stražnji dio), otvaranjem očiju se gubi “blokira dobro” Beta valovi (frontalno) u psihičkoj napetosti ili pri intoksikacijama Theta valovi u djece, u odraslih povremeno iznad temporalnih regija: granični nalaz Delta valovi uvijek patološki u budnom stanju Paroksizmalna izbijanja: Epileptogenost Elektromioneurografija Registriranje električne aktivnosti unutar mišića pomoću iglaste elektrode koja se perkutano uvodi u mišić Električna aktivnost prenosi se na ekran, registrira se slušno i vidno Snima se aktivnost u mirovanju i pri voljnoj kontrakciji mišića U mirovanju normalni EMG: nema električne aktivnosti - električna tišina Tijekom manje voljne kontrakcije aktiviraju se pojedine motorne jedinice, kod snažne kontrakcije aktivira se mnogo motornih jedinica EMG se koristi za razlikovanje miogenih (mišićnih) oboljenja od neurogenih oštećenja (živaca) Bolesti mišića: smanjenje amplitude i trajanja mišićne kontrakcije
Bolesti živaca porast, proširenje i desinkronizacija potencijala– polifazija denervirana mišićna vlakna – fibrilacija Elektroneurografija - ENG mjerenje motoričke i osjetne brzine provodljivosti živaca Angiografija Cerebralna panangiografija – prikaz karotidnih, vertebralnih i ostalih intarkranijskih arterija Aneurizme kod SAH Arteriovenske malformacije Spinalna angiografija CT omogućava vizualizaciju sive i bijele tvari, komora, sinusa, subarahnoidalnih prostora, bulbusa, n. opticusa, kostiju, corpus calosum, bazalnih ganglija hemoragija ishemije tumora Davanjem kontrastnih sredstava poboljšava se prikaz pojedinih struktura Magnetska rezonaca
- Kontraindikacije: bolesnici s ugrađenim pace-makerima i metalnim protezama
- MRI omogućuje vizualizaciju lezija koje se nisu mogle vidjeti na CT-u
- demijelinizacijeske lezije
- patologija stražnje lubanjske jame
- kraniocervikalni prijelaz
- kralješnična moždina Dopler-ultrazvučni pregled Ekstrakranijski kolor dopler žila vrata gleda se: izgled (morfologija) žile, patološke promjene (plakovi) i procjena hemodinamike (strujanje krvi) Glavna dijagnostička područja TCD-a (transkranijaki dopler) intrakranijske stenoze i okluzije hemodinamamska evaluacija tendemskih lezija evaluacija kolateralnog krvotoka procjena i monitoriranje vazospazma dg AV malformacija monitoriranje intraoperativno i u ICU evaluacija moždane smrti evocirani fiziološki odgovori rano otkrivanje i sprečavanje moždanog udara
Moždani udar
- Vodeći uzrok invalidnosti
- Treći uzrok smrtnosti u svijetu, drugi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj
- Vodeći uzrok demencije
- Modifikacija stila života i liječenje čimbenika rizika - smanjenje incidencije i mortaliteta moždanog udara
- Učinkovitost primarne i sekundarne prevencije, liječenja i rehabilitacije u specijaliziranim jedinicama
Vertebrobazilarni sliv:
- Obostrani gubitak vida
- vrtoglavica i/ili ataksija
- obostrani, jednostrani ili ukriženi motorički/osjetni ispad
- dizartrija
- disfagija
- dvoslike
- udruženi navedeni znaci MOŽDANO KRVARENJE
- 15% moždanih udara su krvarenja
- u oko 70-80% slučajeva uzrok krvarenja je povišen krvni tlak- spontana hipertenzivna krvarenja
- početak je nagao, neurološki deficit progredira unutar dva sata mali mozak: 5-10%, pontino krvarenje: 5% talamus: 10-15 % Hemoragijski infarkt
- sekundarno krvarenje u ishemičko područje
- često kod embolijskog moždanog udara Trauma glave
- često višestruki hematomi sa znakovima nagnječenje mozga
- “coup” i “contracoup” Terapija: kontrola hipertenzije, antiedematozna terapija, Kirurško liječenje: evakuacija hematoma ako je na dostupnom mjestu
- Antikonvulzivi- u slučaju epileptičkih napada SAH KLINIČKA SLIKA Krvarenju ponekad prethode simptomi zbog rasta aneurizme
- u oko 50% slučajeva glavobolja
- pareza III i IV živca, oštećenje V, jednostrani egzoftalmus Ruptura aneurizme:
- krvarenje može biti subarahnoidalno + intracerebralno +intraventrikularno
- u 20% bolesnika sa SAH-om i intraokularno krvarenje
- jaka nagla glavobolja, povraćanje, fotofobija
- klinička slika ovisi o količini krvi i njenoj lokalizaciji
- stanje svijesti - somnolencija do kome
- pozitivni meningealni znaci KOMPLIKACIJE SAH-a Recidiv krvarenja
- u oko 35% bolesnika s mortalitetom oko 42%
- najveći rizik unutar 24 sata Vazospazam
- počinje nakon 2. dana, najintentizivniji od 7. do 9. dana
- traje u prosjeku oko 2 do 3 tjedna
- ovisi o količini izlivene krvi
- dovodi do ishemije i novih neuroloških ispada
- registrira se pomoću TCD-a, angiografije Hidrocefalus
- proširenje ventrikularnog sustava
- glavobolja, novi neurološki ispadi Liječenje moždanog udara Opće mjere: monitoriranje plućne i srčane funkcije, metabolizma glukoze, tjelesne temperature, tekućine i elektrolita i dr. Specifično liječenje Prevencija i zbrinjavanje komplikacija: Opće mjere
- Ustanoviti eventualnu traumu
- Dva iv puta: 1. 500ml FO/5h
- Krvne analize
- Antipiretici kod hiperpireksije,> 37.5 C
- Regulacija razine glukoze Liječiti hiperglikemiju >10mmol inzulinom Liječiti hipoglikemiju 10% glukozom
- Oksigenacija 2-4 l/ minuta
- Praćenje tekućine i elektrolita
- liječenje hipertenzije: sistolički tlak > 220 mm Hg, dijastolički tlak > 120 mm Hg - TERAPIJA !!!
- Praćenje EKG-a - Monitoriranje plućne i srčane funkcije
- Aspirin (100-300mg/dan) se može dati nakon moždanog udara u neselektivnoj populaciji, čak bez CT nalaza
- Antitrombotska terapija
- acetilsalicilna kiselina 50-300 mg/d, (aspirin, Andol protect, Cardiopirin)
- dipiridamol 200-400 mg
- ASK + dipiridamol (Assasantin, Aggrenox)
- ticlopidin (Tagren) - NE
- clopidogred 75 mg, (Zyllt, Plavix)
- Heparin nije indiciran, osim kod kardioembolizma, intrakranijske stenoze, disekcija
- Hemodilucija se ne preporuča
Specifično liječenje u ishemičkom moždanom udaru - Tromboliza Rt-PA (Alteplase)
Indikacije:
- Ishemički moždani udar, simptomi nastali unutar 4,5 sata (mora biti poznato vrijeme nastanka simtpoma)
- NIHSS neurološkog deficita (3-22)
- CT mozga bez krvarenja, ishemije (mora biti uredan)
- Dob >18 godina
- trombociti ne smiju biti <
- tlak ne smije biti >160/
- bolesnike nije prebolio moždani srčani udar u prethodna 3 mjeseca
- Iv rt-PA 0.9 mg/kg, max 90 mg, 10% u bolusu, ostatak unutar 60 minuta, unutar 4,5 sati od nastanka ishemičkog moždanog udara (simptoma)
- Intraarterijska tromboliza- samo u nekim centrima Kirurška terapija
- stenoza karotidne arterije > 70%
- ulceracija Prevencija i zbrinjavanje komplikacija
- Liječenje urinarnih infekcija
ne uspiju se zaštiti rukama Hod sitnim koracima uz anteropulziju, pokušavaju ubrzati hod Hod bez sukretnji rukama Otežano započinjanje pokreta, otežano izvođenje finih pokreta “zamrzavanje” – ne mogu se pokrenuti s mjesta, “cupkaju na mjestu”, iznenada stanu - pred preprekama Hipomimija – lice poput maske, smanjeno tretpanje, “facies oleosa” poremećaj konvergencije i vertikalnog pogleda prema gore Usporen, tih, monoton govor Mikrografija – rukom pisana slova postaju sve manja ponekad akatizija – potreba za kretanjem deformiteti skeleta – zbog rigora (sli reumatoidnom artritisu) Psihičke promjene u kasnijim stadijima – depresija u 1/3, stanja konfuzije Intelektualno propadanje – bradifrenija (sporost u mišljenju, prisjećanju), demencija u 15-20% Poremećaj vegetativnih funkcija: ortostatska hipotenzija poremećaj motiliteta crijeva sklonost opstipaciji otežano mokrenje pojačan rad znojnica i lojnica – facies oleosa pojačana salivacija Terapija: levodopa, karbidopa, pramipexol, ropinirol, selegilin, entakapon, amantadin, Kirurške metode Matične stanice (eksperimentalno) Komplikacije vezane uz dugotrajno uzimanje levodope:
- nakon 5-10 g kod 2/3 bolesnika izgubi se učinak
- Diskinezije – distonija, korea, mioklonusi
- Fluktuacija u tijeku terapije
- “wearing off” – skraćenje terapijskog učinka L dope
- “on – off” fenomen – nagli prijelazi iz stanja dobro kontroliranog parkinsonizma u stanja izražene bolesti
- Psihijatrijski poremećaji
- noćne more, halucinacije, poremećaj spavanja, konfuzija, paranoidna psihoza
Esencijalni tremor
- nasljedni poremećaj u 70% bolesnika
- početak u djetinjstvu
- zahvaća šake i ruke, ponekad glavu
- intencijski
- smetnje izraženije pri pisanju, hranjenju i pijenju, gubi se spretnost i sposobnost baratanja alatima DG: - smiruje se na alkohol !!!
- ne reagira na terapiju L dopom (pogorša se)
- ostali neurološki status uredan
- Terapija: blagi sedativi, beta-blokatori (propranolol)
Distonije
Sporo nastali, prolongirani i bolni spazam mišićnih skupina udova, vrata, glave Između spazama mišićni tonus je normalan Podjela:
- uzrok: idiopatske, rijetke i povremene
- distribucija: fokalne, segmentalne, multifokalne, generalizirane, hemidistonije
- blefarospazam, oromandibularna diskinezija, torticolis, grafospazam, spazam mišića ždrijela (laringealna distonija)
- početak bolesti: djetinjstvo < 12 g, juvenilne (12-20 g), odrasla dob > 20 g Terapija: injekcije botulinum toksina u zahvaćene mišiće
Korea
nehotične kretnje koju čine brzi nekontrolirani trzaji koji mogu zahvatiti razne dijelove tijela i (grčki chorea = ples) nehotične, nesvrsishodne, brze, iregularne kretnje nepredvidive, izmjenični dijelovi tijela, mogu biti toliko jake da izazovu pomicanje cijelog ekstremiteta balizam – oblik koreje, velike amplitude ekstremiteta
- prestaje u snu, pogoršava se kretnjama Huntingtonova chorea (bolest)
- koreja
- psihičke promjene (depresija, psihoza)
- demencija
- primitivni refleksi, “leteće oči”
- javlja se u dobi 35 - 40 godina, nasljedna bolest
- od pojave simptoma do smrti 15-20 g
- kasniji početak - benigniji tijek DIJAGNOSTIKA
- obiteljska anamneza (anticipacija)
- genetsko testiranje
Wilsonova bolest
Povećanje koncentracije bakra u organizmu, Cu se ne izlučuje zbog nemogućnosti transporta u žuč Bakar se taloži i oštećuje razne organe
- npr. jetra, bubrezi, rožnica, živčani sustav - bazalni gangliji, HEPATOLENTIKULARNA DEGENERACIJA Klinički: korea, distonije, „flapping tremor“ Povišena koncentracija bakra u serumu i urinu neurološke manifestacije u 40 % smrtonosna bolest ukoliko se ne liječi na vrijeme Kayser-Flesicherov prsten- zelenkastosmeđi prsten uz rub rožnice biopsija jetre Liječenje: D-penicilamin, kelirajući agensi
DEMENCIJE
Vrste: Alzheimerova
- oštećenje ranije stečenih intelektualnih sposobnosti tako da utječe na socijalni i radni životni aspekt
- oštećenje: pamćenja, apstraknog mišljenja, prosuđivanja, izvršnog funkcioniranja drugih viših kortikalnih funkcija (afazija, apraksija, agnozija)
- promjena osobnosti Nemogućnost sjećanja na "pravu" riječ, otežano izražavanje, te promjene u ponašanju upućuju na sumnju na AD. Kako bolest napreduje, oboljeli počinju zaboravljati kako se obavljaju osnovne radnje u svakodnevnom životu (npr.: češljanje kose)
subjektivne smetnje osjeta kognitivni poremećaji smanjenje oštrine vida retrobulbarni neuritis slabost udova i poremećaji hoda dvoslike malaksalost spasticitet poremećaji ravnoteže i vrtoglavica smetnje sfinktera nespecifična kronična bol toplina pogoršava simptome SFINKTERI-poremećaj optički neuritis Expanded disability status scale EDSS Kako se dijagnosticira MS? ne postoji definitivni laboratorijski test za MS klinička slika (povijesti bolesti, simptomi) analiza likvora MRI-demijelinizacija evocirani potencijali (VEP, SSEP, BAER) isključiti vaskularne, upalne i druge poremećaje Liječenje kortikosteroidna terapija tzv „pulsna terapija“ BETA INTERFERONI 1a i 1b GLATIRAMER-ACETAT (COPAXONE) INTRAVENOZNI GLOBULIN (IVIgG) AZATIOPRIN (IMURAN), CIKLOFOSFAMID, CIKLOSPORIN, METOTREKSAT PLAZMAFEREZA Liječenje spasticiteta, malaksalosti
EPILEPSIJA
- paroksizmalni poremećaj funkcije SŽS koji je rekurentan, stereotipan i povezan s ekcesivnim sinkronim neuralnim zbivanjima
- lokalizacija tih izbijanja određuje koje će znakove napad proizvesti iz samog napada ne možemo zaključivati o njegovom uzroku u 70% slučajeva uzrok pojave epileptičnih napada nije poznat smatra se da se u 30% slučajeva radi o nasljeđivanju nasljeđuje se “niži prag podražljivosti” živčanih stanica mozga što uvjetuje “predispoziciju” za epilepsiju UZROCI EPILEPSIJE Genetički i porođajni faktori, Infektivne bolesti, Toksični faktori, Trauma i fizikalni agensi Poremećaj moždane cirkulacije, Metabolički ili prehrambeni poremećaji, Neoplazme, Hereditarni faktori, Febrilne konvulzije, Degenerativne bolesti, Psihogeni uzroci KLASIFIKACIJA EPILEPSIJA Epilepsija se može klasificirati na mnogo načina praktična klinička klasifikacija epilepsija prema
- kliničkom obliku napada - generalizirane
- etiologiji - idiopatske
- simptomatske ili stečene epilepsije prema znakovima napada prema moždanom području iz kojeg potječu neuobičajena bioelektrična pražnjenja prema promjenama u EEG-u GENERALIZIRANE KONVULZIJE napadi bez fokalnog početka Apsans (Absence) Tipični apsansi (petit mal): javljaju se od 4 do 15 godine, velika (dnevna) učestalost, nagli početak i prestanak, traju do 30 sek, često genetski uvjetovanje, bez org. Oštećenja, EEG- tipičan šilja-val kompleks, dijete problijedi, ukočen pogled, bez padanja, trzaj rukom, mioklonije vjeđa, trzaj očiju prema gore, ponekad oralni automatizmi Toničke i/ili kloničke konvulzije (Grand Mal)
- idiopatske- do 25 g, iza – isključiti drugu etiologiju
- aura – dg važnost – lokalizacija širenja
- inicijalni krik, oči otvorene u stranu, tonički grč (hiperekstenzija nogu, fleksija ruku) uz blagi tremor tijela, apnoa-cijanoza, klonički trzaji - traju do 2 minute, često ugriz jezika, usne, pjena, nekontrolirano se pomokri, tijekom napada- povišen RR, tahikardija, Babinski pozitivan, postparoksizmalno: smetenost, dezorijentiranost,glavobolja, terminalni san, amnezija za događaj Laboratorijski nalazi: povišen CPK, kortizol, prolaktin PARCIJALNE KONVULZIJE ili napadi s fokalnim početkom Jednostavni napadi s elementarnom simptomatologijom BEZ POREMEĆAJA SVIJESTI:
- motorni – frontalni režanj- adverzivni: tonička ili klonička devijacija oči, glave, ruke (noga) u jednu stranu
- senzorni ili somatosenzorni napadi, parijetalni režanj – parestezije, okcipitalni režanj – bljeskovi svjetlosti ili boja
- autonomni –temporalni režanj, bljedilo, crvenilo, promjena srčane frekvencije, širina zjenica, poremećaj okusa, mirisa (neugodni) Jacksonovi napadaji-motorni, senzorni. mišićne grupe distalno prema proksimalno, na drugu, stranu tijela, često početak lice, na paretičnim ekstremitetima Toddova hemipareza -iza adverzivnih, Jacksonovih napada Kompleksni parcijalni napadi S POREMEĆAJEM SVIJESTI (psihomotorna ili temporalna epilepsija), traju nekoliko minuta (2 min) AURA:
- psihički fenomeni (s kognitivnim simtomima), - osjećaj neprepoznavanja, već viđenog (deja vu)
- Afektivni – promjena raspoloženja- strah, veselje, tuga, agresija
- Psihosenzorni – okolina djeluje udaljeno, blijedo, smanjeno, povećano, šumovi-preglasni, zvukovi izmijenjeni Tipično- neugodnog karaktera Kompleksni parcijalni napadi S POREMEĆAJEM SVIJESTI POMUĆENJE SVIJESTI motorni automatizmi – pokreti žvakanja, mljackanja, gutanja, mucanje, smijeh, ritmičko pucketanje prstima, nesvrsishodne kretnje, (hodanje, zakapčanje, premještanje predmeta) Vegetativni simptomi često udruženi Parcijalni ili žarišni napadi sa sekundarnom generalizacijom
- žarišni napadi, koji predhode generaliziranom napadu.
- žarišne promjene u EEG-u koje se registriraju prije generaliziranog napada
GLAVOBOLJE
Dijagnostika A) Vremenski profil: kada je počela, frekvencija (dnevno, mjesečno), nastanak – naglo, postepeno, progresivno jačeg intenziteta B) Karakter boli: tupa, pulsira, probada, sijeva, žari C) Lokalizacija:difuzno, jednostrano,okcipitalno, frontalno, temporalno,muvijek ista, mijenja se D) Demografija: Novonastala bol kod bolesnika s tumorom (maligni), HIV-pozitivnin, Novonastala bol kod osoba > 50 g. , Bolesnik s glavoboljom i epi napadom E) Udružena s drugim simptomima: visoka temperatura, meningizam, povraćanje, fokalni neurološki ispad (isključena migrena s aurom), papiledem, kognitivni poremećajem, poremećaj osobnosti F) Popušta na terapiju Dijagnostički testovi
- CT – SAH, akutna trauma glave, abnormalnost kostiju
- MRI – AVM, venska tromboza, tumor, cervikomedularna lezija, infekcija, lezije bijele supstance, meningealna bolest (karcinomaoza, sarkoidoza)
- EEG – razlikovanje epi napada od atipične migrenske aure
- Lumbalna punkcija - menigoencefalitis, SAH (negativan CT), benigna intrakranijska hipertenzija
- Laboratorijski nalazi – SE, CKS,Trc, urea, kreatinin, Ca,TSH,CRP, reumatoidni faktor, ANA, antitijela na boreliozu, HIV test Klasifikacija migrene
- Migrena bez aure 1.2. Migrena s aurom 1.2.1. Tipična aura s migrenom 1.2.2. Tipična aura s ne-migrenskom glavoboljom 1.2.3. Tipična aura bez glavobolje 1.2.4. Obiteljska hemiplegična migrena (FHM) 1.2.6. Bazilarni -tip migren 1.3. Periodični sindromi u djetinjstvu - prekursori migrene 1.4. Retinalna migrena 1.5. Komplikacije migrene 1.5.1. Kronična migrena 1.5.2. Migrenski status 1.5.3. Perzistentna aura bez infarkta 1.5.4. Migrenozni infarkt 1.5.5. Migrenom uzrokovani epileptički napadaj 1.6. Vjerojatna migrena Migrena bez aure Rana faza – blagog intenziteta, bez mučnine, fotofobija Trajanje: minute – dani, prosječno 24 sata, Učestalost: 1-2 mj; varijacije < 6 - > 100 godišnje Može proći spontano, 2 % osoba s migrenom ima blagu bol Kasna faza
- traje 4 - 72 sata (ne liječena)
- uključuje barem 2 od:
- unilateralna lokalizacija
- pulsirajuće kvalitete
- umjerena do jaka (smanjuje/onemogućuje dnevne aktivnosti)
- pogoršava se fizičkom aktivnošću
- Barem jedno od:- mučnina (2/3) i/ili povraćanje (35-50 %)
- fotofobija (> 65 %) i fonofobija (60-70 %) Migrena s aurom (klasična migrena)
- Fokalni potpuno reverzibilini neurološki simptomi koji neposredno prethode glavobolji
- Kod 10-25 % svih migrenskih napadaja
- simptom aure traju do 60 min.
- simptomi aure su potpuno reverzibilni
- glavobolja-prije, istodobno, nakon aure (interval ne > 60 min) Tipična aura: - homonimni ispadi vidnog polja unilateralne parestezije unilateralna slabost ekstremiteta afazija ili poremećaj govora Komplikacije migrene : Kronična migrena
15 dana/mjesečno, > 3 mjeseca
- kada postoji prekomjerno uzimaje analgetika - vjerojatan uzrok kroničnih simptoma Migrenski status tipična kao prethodne ali traje > 72 sata i jakog je intenziteta
- Frekvencija i intenzitet s godinama pada
- Može se pojaviti u srednjoj i starijoj dobi
- MA – s dobi mogu imati više epizoda aure – bez popratne glavobolje
- «transformirana» migrena – promjena lokalizacije, jačine, učestalosti, karaktera, simptoma Migrena i hormoni U djetinjstvu djevojčice i dječaci – podjednako, S nastupom menarhe – prevalencija kod djevojčica Vezano uz mjesečnicu – oscilacija nivoa hormona, Trudnice – uglavnom nemaju migrene Kontraceptivi - mogu pogoršati migrenu, nisu kontraindicirani kod MO Dijagnostika: Klinička dijagnoza!!! Anamneza najvažnija !!!!!Dnevnik glavobolja Terapija: akutni napadaj
- Analgetici, NSAR
- Acetilsalicilna kiselina, Paracetamol
- NSAID - ibuprofen, diklofenak,naproxen, ketoprofen, indometacin, ketorolac, piroxicam, fenilbutazon
- Antiemetici
- metoklopramid Ergotaminski preparati Triptani (7 na svjetskom tržištu): sumatriptan, zolmitriptan, eletriptan, almotriptan, rizatriptan. naratriptan, frovatriptan
- Učinkoviti – treba uzeti NA POČETKU NAPADAJA MIGRENE !!!
- Malo nuspojava, dobro se podnose
- Najčešća nuspojava – «ošamućenost», pospanost Na recept se u Hrvatskoj mogu propisati po preporuci neurologa: Sumatriptan Imigran nazalni sprej- Imigran tbl 50 mg, Zolmitriptan Zomig tbl 2.5 mg ploćice za otapanje, Rizatriptan Maxalt 10 mg ploćica za otapanje
