Preuzmite Oftamologija Skripta 2 i više Rezime u PDF od Oftamologija samo na Docsity!
OFTAMOLOGIJA
1. Anatomska građa oka
a) očne ovojnice i očni sadržaj
Vanjska očna ovojnica tunica fibrosa Rožnica cornea je prozirna struktura vanjske očne ovojnice smještena u prednjem dijelu oka Bjeloočnica sclera je tvrda, neprozirna očna ovojnica koja služi kao zaštita oka i za prihvat mišića. Srednja očna ovojnica uvea Žilnica choroidea je ishrana oka te sadrži brojne krvne žile i živce. Cilijarno tijelo corpus ciliare odgovorno je za oblikovanje leće prilikom fokusiranja svjetla na retinu Šarenica iris je obojeni dio oka koji okružuje zjenicu. Veličina zjenice određuje količinu svjetla koje ulazi u oko. Unutrašnja očna ovojnica Mrežnica retina prima svjetlosne podražaje, koje mijenja u električne impulse vođene dalje prema mozgu. Prednji prostor u oku između rožnice i leće je ispunjen očnom vodicom humor aquosus , a iza leće staklastim tijelom corpus vitreus. Leća lens crystallina služi u akomodaciji. Staklasto tijelo propušta svjetlost jer je prozirna i održava tlak u očnoj jabučici.
b) Akcesorni aparat oka
MUSCULI BULBI :
m.rectus superior (occ) m.rectus inferior (occ) m.rectus medialis (occ) m.rectus lateralis (abd) m.obliquus superior (trch) m.obliquus inferioir (occ) SUPERCILIUM - obrve sprečavaju da znoj, voda i druge neželjene materije dospiju u oko. PALPEBRAE - kapci štite očnu jabučicu i treptanjem doprinose oticanju suza, koje odnose nečistoću sa prednje površine oka u nos. TUNICA CONJUCTIVA -tanka sluznica koja pokriva unutrašnju površinu kapaka (tarzalna konjuktiva), prostor između kapaka i očne jabučice (konjunktiva forniksa) i bjeloočnicu sve do rožnice (bulbarna konjunktiva). Spojnica pomaže pri održavanju vlažnosti oka i štiti ga od stranih tijela i infekcije. APPARATUS LACRIMALIS Suzna žlijezda (glandula lacrimalis) proizvodi suze Suzni potočić (rivus lacrimalis) Suzno jezerce (lacus lacrimalis) Suzne točkice (puncta lacrimalia) Suzni kanalići (canaliculi lacrimales) postoje dva: gornji i donji Suzna vreća (saccus lacrimalis) Suzno-nosni kanal (ductus nasolacrimalis)
2. Fiziološke funkcije oka
a) Refrakcijski aparat
3. Vidni put
Proces započinje dolaskom podražaja štapiće i čunjiće koji apsorbiraju svjetlo. Fotoreceptori su povezani s dendritičkim ograncima amakrinih i ganglijskih stanica koje tvore optički živac. Glijalne stanice generiraju akcijski potencijal koji putuje vidnim živcem. Vidni živac možemo definirati kroz njegova nazalna i temporalna vlakna, gdje nazalna dolaze do optičke hijazme i međusobno se križaju dok temporalna nastavljaju svoj put na istoj strani.
Daljnja progresija živca tvori optički trakt. Aksoni iz optičkog trakta završavaju u četiri jezgre mozga: nucleus geniculatus laterale talami (za vidnu percepciju), colliculi superiores laminae quadrigeminae (za kontrolu pokreta očiju), pretectum mesencephali (za kontrolu zjeničnog svjetolosnog refleksa) te nucleus suprachiasmaticus hypothalami (za kontrolu cirkadijalnog ritma hormonskih promjena). U području lateralne genikulatne jezgre talamusa svi aksoni u obliku optičke radijacije dolaze u primarni vidni korteks okcipitalnog režnja, strijatni korteks. To područje mozga inicijalno je zaslužno za vidnu percepciju.
4. Infektivne, upalne i degenerativne bolesti:
a) konjuktive:
Ožiljni pemfigoid je ožiljavanje i skvrčavanje spojnice sa zamućenjem bjeloočnice Konjuktivitis : simptomi su hiperemija spojnice, iscjedak iz oka i, ovisno o etiologiji, neugoda i svrbež. Postoji virusni, bakterijski, klamidijalni i alergijski konjunktivitis. Pinguekula i pterigij su dobroćudne izrasline na spojnici koje mogu nastati uslijed kroničnog svjetlosnog nadražaja. Subkonjunktivalna krvarenja su ekstravazacije krvi ispod spojnice koje često nastaju uslijed manje traume, napora, kihanja ili kašljanja; rijetko nastaju spontano. Cirkumkornealna hiperemija konjunktive stvaraju proširene, tanke žile, a bez znakovite hiperemije bulbarne i tarzalne spojnice Edem bulbarne spojnice dovodi do prozirnog, plavkastog i zadebljanog izgleda spojnice Edem tarzalne spojnice dovodi do stvaranje nježnih, sitnih izbočenja (papila) koje daju spojnici baršunast izgled Hiperplazija limfatičnih folikula spojnice se može razviti kod virusnog ili klamidijskog konjunktivitisa. Izgleda poput sitnih kvržica s blijedim središtima
b) rožnice:
Bulozna keratopatija tekućinom ispunjene bule, a stroma rožnice nabubri. Vrijed rožnice je žarišna nekroza tkiva rožnice uslijed prodora bakterija, gljivica, virusa Herpes simplex keratitis je infekcija rožnice herpes simplex virusom Očni herpes zoster je infekcija varicella– zoster virusom koja zahvaća oko Intersticijski keratitis je upala srednjih slojeva rožnice Coganov sindrom autoimuna bolest koja zahvaća oko i unutarnje uho Suhi keratokonjunktivitis je kronično, obostrano isušivanje spojnice i rožnice Keratokonus je rastezanje rožnice (izbočivanje uslijed slabosti građevnih sastavnica) Keratomalacija je zamućena rožnica koja ogoljava, uzrokovano prehrambenim nedostatkom Periferni ulcerozni keratitis je upala i ulceracija rožnice do koje dolazi kod kroničnih bolesti vezivnog tkiva Fliktenularni keratokonjunktivitis je reakcija preosjetljivosti rožnice i spojnice na bakterijske antigene Površni punktiformni keratitis je upala rožnice različitih uzroka obilježena porazbacanim, sitnim, točkastim područjima gubitka ili oštećenja epitela rožnice.
c) žilnice:
Uveitis je upala bilo gdje u žilnoj ovojnici oka. Uveitis može brzo oštetiti oko i proizvesti dugotrajne komplikacije kao što su glaukom, katarakte i odljepljenje mrežnice. Endoftalmitis je upala koja vjerojatno nastaje zbog bakterijske ili gljivične infekcije i zahvaća sve unutarnje slojeve oka, očnu vodicu (staklasta vodica) i bjeloočnicu (sklera). Maligni melanom u žilnici je najčešći rak koji proistječe iz oka. U ranim stadijima to stanje obično ne smeta vidu i može se otkriti prilikom rutinskog oftalmološkog pregleda.
d) retine:
Starosna makularna degeneracija je atrofija ili degeneracija makule Dijabetična retinopatija : mikroaneurizme, krvarenja, eksudacija i edem makule Hipertenzivna retinopatija je oštećenje krvnih žila mrežnice uslijed visokog krvnog tlaka Odljuštenje mrežnice je odvajanje neuralnog sloja mrežnice od podležećeg sloja pigmentnog epitela Pigmentni retinitis je sporo napredujuća, obostrana degeneracija mrežnice i pigmentiranog epitela korioideje. Bolest je genskog porijekla koje nije potpuno razjašnjeno. Simptomi su noćna sljepoća i promjene vidnog polja.
5. Katarakta
Patofiziologija : Katarakta je zamućenje (neprozirnost) očne leće koje oštećuje vid. Uzrok može biti u izloženosti
SLT je neinvazivno liječenje glaukoma otvorenog kuta
8. Povrede oka
a) Podjela po mehanizmu nastanka: mehaničke i nemehaničke (kemijske, radijacijske) b) Podjela prema kliničkoj slici : iznimno hitna stanja (moraju se liječiti unutar nekiliko minuta; kemijske povrede rožnice i konjuktive), hitna stanja (moraju se liječiti unutar nekoliko sati; penetrantne ozljede očne jabučice, strana tijela u rožnici, duboke laceracije kapaka, fotokeratitis) i poluhitna stanja (moraju se liječiti unutar 1-2 dana; fracture orbite i krvarenja ispod konjuktive) ;;;;;;;;;;; ili: otvorene, zatvorene, kemijske c) Terapija kemijskih povreda: natapati otvoreno oko vodom, hitno uklanjanje kemikalije, anestetičke kapi, midrijatici, antibiotici se obično rabe u obliku masti, analgetici oralno Terapija otvorenih povreda oka : primena antitetanusne zaštite i odgovarajućih antibiotika, kirurška obrada, a kod većih penetrantnih povreda obavezna je primarna obrada rane po principima mikro-hirurgije. Terapija zatvorenih povreda oka (kontuzije, laceracije): ledeni oblozi smanjuju bol, topli oblozi potiču povlačenje krvi, odmor u krevetu, lijekovi za smanjenje instraokluranog tlaka, evtl drenaža.
9. Orbita
a) povrede: Prijelom može oštetiti funkciju mišića koji pomiču oko stvarajući dvoslike ili otežavajući pokretanje
oka na desno, lijevo, gore ili dolje. Rijetko dio slomljene kosti pritisne ili prereže živac, krvnu žilu ili mišić. Kada prijelom ukliješti živce ili mišiće ili pomakne očnu jabučicu prema natrag, potrebno je popravljanje ličnih kostiju―obično kirurškim zahvatom.
b) bolesti: Orbitalni celulitis je infekcija tkiva oko očne jabučice. Infekcija se može širiti iz sinusa, zubi ili
krvnom strujom ili se može razviti nakon ozljede oka. Ako se ispravno ne liječi, orbitalni celulitis može dovesti do sljepoće, infekcije mozga i kralješnične moždine i krvnih ugrušaka u mozgu. Tromboza kavernoznog sinusa je začepljenje velike vene na bazi mozga (kavernozni sinus), obično uzrokovano širenjem bakterija iz neke infekcije sinusa ili neke infekcije oko nosa. Egzoftalmus je nenormalno izbočenje jednog ili oba oka. Javlja se zbog krvarenja iza oka, nekih općih stanja (bolesti štitnjače), tumora, upale.
10. Hitna stanja u oftamologiji:
c) okluzija arterije centralis retinae: zahvaćeno oko oslijepi iznenada, ali bezbolno. Začepljenje mogu
uzrokovati ateroskleroza, krvni ugrušak ili obično kapljica masti, mast koja je nakon prijeloma izišla iz koštane srži i kao embolus doputovala u krvnu struju. Drugi važni uzrok, naročito u starijih, je upala krvnih žila u glavi (temporalni arteritis). Da bi se sačuvao vid potrebno je odmah otpočeti liječenje.
d) ablacija retine: odvajanje mrežnice od potpornog tkiva smještenog ispod. Bezbolno je, ali može stvoriti slike
nepravilno lebdećih likova ili bljeskova svjetla i može zamagliti vid. Gubitak vida počinje na jednom dijelu vidnoga polja i kako odljepljenje napreduje, gubitak se vida širi. Ako makula ostane pričvršćena, prognoza je odlična. Ako se mrežnica ponovno pričvrsti unutar 48 sati, prognoza je dobra. Ako je, međutim, mrežnica bila odljepljena tijekom duljeg vremena ili ako krvari ili se pojavilo ožiljkavanje, prognoza je loša.
